Drugi nicejski sabor

Izvor: Wikipedija
Jump to navigation Jump to search
Drugi nicejski sabor
Ekumenski sabori
Datum 787.
Prihvaćaju ga Katolička Crkva, Starokatolička Crkva, Istočne pravoslavne Crkve
Prethodni sabor Sabor Quinisextum
Sljedeći sabor Četvrti carigradski sabor
Sazvao ga carica Irena i namjesnici Konstantina VI.
Predsjedao patrijarh Tarazije i dva papina izaslanika.
Sudionici 350 koncilskih otaca, od njih preko 300 biskupa
Teme rasprave štovanje svetih slika, disciplina klerika
Dokumenti i odluke 22 kanona.
Odbacuju ga
Portal: Kršćanstvo

Drugi nicejski sabor je ekumenski sabor, koji se održao u Niceji od rujna do listopada 787. Sazvali su ga carica Irena i namjesnici maloljetnog Konstantina VI., da bi se našlo rješenje o ikonoklazmu.

Leon III. Izaurijski izdaje 727. godine edikt kojim zabranjuje štovanje ikona i načelno slikovito predstavljanje, smatrajući to pravim idolopoklonstvom. Car imenuje patrijarha, koji je također protiv ikona, a od pape Grgura II., koji bijaše izopćio ikonoborce, izuzima pokrajinu Ilirik ispod papinske nadležnosti i predaje ga pod nadležnost Carigrada. Njegov nasljednik Konstantin V. Kopronim saziva Sabor 754. godine u Carigradu, koji osuđuje štovanje ikona i isključuje ikonofilea, uključujući i Ivana Damaščanina, najodlučnijeg branitelja štovanja ikona.

Carica Irena, podrškom patrijarha Tarasija i pristankom pape Hadrijana I., saziva drugi Sabor, također u Niceji (350 otaca), koji poništava odluke Sabora iz 754. godine i formulira učenje, da predmet poštovanja je osoba predstavljena na ikoni, i da treba vidjeti razliku između obožavanja (grč. λατρεια), koje priliči samo Bogu, i poštovanja (grč. προσκυνησις) koje dolikuje svetima. Sabor nisu prihvatili pripadnici Crkve u carstvu Karla Velikog (Njemačka, Francuska, Španjolska). Sabor u Frankfurtu 794. godine i Karlovske knjige izjašnjavaju se protiv štovanja ikona.

Uz svu otvorenu oporbu patrijarha Nikifora, Teodora Studita i načelno monaha, ikonoborstvo opstaje uz progone pravoslavnih vjernika, od strane bizantinskih careva. Tek pod caricom Teodorom, kult ikona ponovno je uspostavljen 842. U spomen na taj događaj ustanovljena je Nedjelja Pravoslavlja, prve nedjelje uskrsnog posta. Ikonoborstvo je posljednja hereza koja je bila predmet ekumenskog sabora.