Drvenasta kultura kratkih ophodnja

Izvor: Wikipedija
Jump to navigation Jump to search

Drvenasta kultura kratkih ophodnja (KKO) je intenzivni nasad brzorastućih vrsta drveća koje se uzgajaju na poljoprivrednom ili šumskom zemljištu u kratkom razdoblju. Razdoblje smije biti od dvije do najdulje osam godina između dviju sječa. Ove kulture sadi se radi ostvarenja visokog prinosa biomase radi energijskih potreba.[1][2]

Za ove kulture spadaju pogodne su brzorastuće vrste drveća poput različitih vrsta topola i vrba. Pogodne su također crnajoha, jasen, breza, bagrem, kesten i grab.[1][2] Za osnovati nasade može poslužiti i neke vrste nedrvenastog bilja koje imaju istu upotrebnu funkciju poput trava kao što je Miscanthus i slične. Hrvatska je Vlada prihvatila konačni prijedlog zakona o drvenastim kulturama u siječnju 2018. godine. Zakon je usvojen radi proizvodnje biomase, obnovljivog i ekološki prihvatljivog energenta. Time se Hrvatska približava ispunjenju Strategije Europa 2010. gdje je određeno 20% energije crpiti iz obnovljivih izvora, u čemu biomasa igra ključnu ulogu zbog čega se očekuje veliki porast potražnje za drvom kao energentom za grijanje i za proizvodnju električne energije. Otvara se i mogućnost tržišta za tehnički potencijal ovih kultura. Zakonodavci su produljili najduže razdoblje uzgoja nasada na poljodjelskom zemljištu sa 16 na 20 godina i uveli mogućnost produžiti taj rok, postoje li uvjeti za to. Dana je mogućnost staviti u funkciju zakorovljeno i obraslo ostalo obradivo poljoprivredno zemljište kategorije P3, šumsko zemljište na kojem nije planirano podići nasade šume i ostalo poljoprivredno zemljište kategorizirano kao zemljište PŠ - neplodna zemljišta koja nisu pogodna za proizvodnju hrane. Rješenje omogućuje povećanje korištenja poljodjelskog zemljišta, porast udjela korištenja obnovljivih izvora i dodatni izvor prihoda stanovništvu ruralnih područja i poljodjelskim proizvođačima.[1] Površine zasađene s KKO u Hrvatskoj su prihvatljive za izravna plaćanja u poljoprivredi. Ako se nisu gnojene umjetnim gnojivima niti tretirana sredstvima za zaštitu bilja, koriste se i za zelena plaćanja.[2]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. 1,0 1,1 1,2 Agroklub Željka Rački-Kristić: U sabor poslan i Zakon o drvenastim kulturama kratkih ophodnji, 11. siječnja 2018. (pristupljeno 13. siječnja 2018.)
  2. 2,0 2,1 2,2 Agroklub Goran Vincenc: Kulture kratkih ophodnji dobar prihod za farmere, 23. travnja 2017. (pristupljeno 13. siječnja 2018.)