Duboka država
 | Točnost podataka u ovom je članku osporena. (Rasprava) |
 | Ovaj članak ili dio članka treba pokriti boljim izvorima. |
Duboka država je pojam iz političkih znanosti.[1]
Duboka država je naziv za sveukupnost stalnog profesionalnog osoblja u državnim subjektima, ključnim poduzećima, medijima i sl. koja zbilja drži državnu vlast. U ovakvoj državi stranka koja je legitimno dobila vlast na izborima i službeno i formalno preuzela vlast, u zbilji ju nije preuzela, jer cijelim državnim sustavom zbog stalnog osoblja, "do u dubinu" u zbilji upravlja taj dio državnog sustava. Tu se radi zato što politička garnitura naslijedi profesionalno osoblje koje je postavio netko drugi po načelu stranačke podobonosti i ortačkog poslovanja. Pod ortačkim danas se misli na uglavnom ortačkog kapitalizma, ali ista se pojava događala i u nekapitalističkim sustavima gdje su prijašnje frakcije ostavljale svoje ljude. I onda i dalje vladaju oni koji su te ljude postavili, odnosno ideološka matrica onih koji su postavili, dok formalno vladajući donose zakone koji se ne provode.
Duboka država je usporedni sustav, koji svoje partikularne interese i interese svojih gospodara i istomišljenika nameću kao opće, pa interesi duboke države su u pojedinim trenucima jači su od interesa same države za koju nominalno rade. Prvorazredna politička zadaća je dekonstruirati te strukture.[2] Duboka država može biti mreža vladinih službenika utječe ili nastoji koliko je god moguće utjecati na državnu politiku, bez obzira na stavove demokratski izabranog čelništva. U nekim su državama poput SAD neke od tih struktura koje po nekim klasifikacijama spadaju u "duboku državu" su regularne i zakonite ustanove, i dio su sustava vlasti, poput raznih lobista, policijskih i obavještajnih agencija koje si iskrivnicama djeluju "ispod radara". u Washingtonu, naravno i agencija poput FBI-ja, CIA-e i dr., koje doduše svojim spinovima djeluje “ispod radara”.[3]
Duboka država može biti i moćno poduzeće i korporativni lobiji koja je produžena ruka dnevne politike, a zbog sigurnih prihoda i monopolnog položaja mjestom su uhljebljivanja i bogaćenja podobnih i poslušničkih osoba. Duboka država predstavlja način djelovanja upravitelja i nadziratelja nekog sustava, kao i samoodržavajući segment koji ne dopušta preveliko odstupanje od uvriježenih paradigmi i stanja stvari kakve jesu. Osim toga duboka država obuhvaća sve sive eminencije, strukture iz bivših režima ili obavještajnog sektora i dugovječne političare, think-tank organizacije, lobiste, čiji političko-društveni planovi iz sjene utječu na sam sustav, te je vrlo teško išta promijeniti.[3]
Pojam se rabi kao objašnjenje da demokratski sustavi u zbilji ne promiču volju svojih birača, nego tek u krajnje maloj mjeri utječu na dogovorene političke pravce.[3]
Uspostava duboke države nije uvijek dio uskih partikularnih interesa. Prvih godina Hladnog rata Turska je prešla na višestranačje i postala članicom NATO-a. Bila je izložena kao izravni susjed Sovjetskog saveza i strateški važna jer je kontrolirala brodski promet na Bosporu i Dardanelima između Crnoga mora i Sredozemlja i kao takva tampon-zona u obrani "slobodnog svijeta" od komunističke opasnosti. Radi pojačavanja obrambene sposobnosti, NATO je u Turskoj i u desetak inih država u Europi uspostavio takozvanu "mrežu stay behind". Turci tu mrežu znaju kao kontragerilu, čija je zadaća pružiti oružani otpor u slučaju invazije SSSR-a i okupacije zemlje.[4]
Izraz je prvo skovan je radi ismijavanja i kritike procesa u postkomunističkim zemljama i Turskoj[3]. Iraz se dosta koristio devedesetih godina da ako bi se opisala političko-sigurnosna situacija u Turskoj, gdje je postojala snažna sprega političkih struktura, obavještajnih službi, pravosuđa, vojske i organiziranog kriminala. Termin posljednjih godinu-dvije često koriste geopolitički analitičari u kontekstu vladavine američkog predsjednika Donalda Trumpa, koji je navodno u političkom djelovanju ograničen snagom utjecajem “duboke države”.[1] Donald Trump je pak optužio Ministarstvo pravde SAD-a da je dijelom duboke države.[3]
U SAD-u se pod pojmom "duboke države" misli na vječni status quo koji - neovisno o tome koji je američki predsjednik na vlasti - stoji iza strateških odluka Bijele kuće. Taj establishment obuhvaća vojnoindustrijski kompleks, obavještajne službe, ali i interese moćnih financijskih i medijskih korporacija.[1]
Teoretičari zavjere pod dubokom državom podrazumijevaju i djelovanja tajnih društava kao što su masoni i iluminati za koje tvrde da predstavljaju “nevidljivu ruku” koja iz sjene upravlja svim političkim, društvenim i ekonomskim procesima.[1]
UDBA je bila najmoćnija “duboka država” bivše SFRJ, u kojoj je bez milosti narušavala hrvatske nacionalne interese.[3]
“Duboka država” ne predstavlja monolit i u njezinim redovima često dolazi do sukoba oko podjele političkog utjecaja i financijskog plijena. Prijepori nastaju i između suradnika ove ili one strane službe, što posebno danas vidimo u novonostalim neohladnoratovskim okolnostima. No, sve ih povezuje borba za političku i financijsku moć.
- Razvojna država
- Zarobljavanje države (state capture)
- ↑ a b c d Portal HKV Fragmenti hrvatske zbilje: Fragmenti hrvatske zbilje: Plitka, a ne duboka država , 27. svibnja 2018. (pristup 10. travnja 2019.)
- ↑ N1 Arhivirana inačica izvorne stranice od 17. veljače 2021. (Wayback Machine) Zlatko Hasanbegović u RTL Danas: "Pored službene hrvatske države postoji i duboka država" 30. lipnja 2017. (pristupljeno 10. travnja 2019.)
- ↑ a b c d e f Hrvatska danas Posted By: hrvatska danas Duboka država: Afera s mailovima Grupe Borg zorno pokazuje da elemenata toga u Hrvatskoj ima ; 27. svibnja 2018. (pristupljeno 10. travnja 2019.)
- ↑ Političke analize 23, 2015. Janko Bekić: Turska duboka država: stay behind mreža koja je nadživjela hladni rat
Dopusnica za korištenje materijala s ove stranice arhivirana je u VRTS-u pod brojem 2021070910003946.
Sav sadržaj pod ovom dopusnicom popisan je ovdje.
- Mega Media Antun Babić: Duboka država prijeti opstanku Hrvatske