Duboka država

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje

Duboka država je pojam iz političkih znanosti.[1]

Pojam[uredi VE | uredi]

Duboka država je naziv za sveukupnost stalnog profesionalnog osoblja u državnim subjektima, ključnim poduzećima, medijima i sl. koja zbilja drži državnu vlast. U ovakvoj državi stranka koja je legitimno dobila vlast na izborima i službeno i formalno preuzela vlast, u zbilji ju nije preuzela, jer cijelim državnim sustavom zbog stalnog osoblja, "do u dubinu" u zbilji upravlja taj dio državnog sustava. Tu se radi zato što politička garnitura naslijedi profesionalno osoblje koje je postavio netko drugi po načelu stranačke podobonosti i ortačkog poslovanja. Pod ortačkim danas se misli na uglavnom ortačkog kapitalizma, ali ista se pojava događala i u nekapitalističkim sustavima gdje su prijašnje frakcije ostavljale svoje ljude. I onda i dalje vladaju oni koji su te ljude postavili, odnosno ideološka matrica onih koji su postavili, dok formalno vladajući donose zakone koji se ne provode.

Duboka država je jedan usporedni sustav, koji svoje partikularne interese i interese svojih gospodara i istomišljenika nameću kao opće, pa interesi duboke države su u pojedinim trenucima jači su od interesa same države za koju nominalno rade. Prvorazredna politička zadaća je dekonstruirati te strukture.[2] Duboka država može biti mreža vladinih službenika utječe ili nastoji koliko je god moguće utjecati na državnu politiku, bez obzira na stavove demokratski izabranog čelništva. U nekim su državama poput SAD neke od tih struktura koje po nekim klasifikacijama spadaju u "duboku državu" su regularne i zakonite ustanove, i dio su sustava vlasti, poput raznih lobista, policijskih i obavještajnih agencija koje si iskrivnicama djeluju "ispod radara". u Washingtonu, naravno i agencija poput FBI-ja, CIA-e i dr., koje doduše svojim spinovima djeluje “ispod radara”.[3]

Duboka država može biti i moćno poduzeće i korporativni lobiji koja je produžena ruka dnevne politike, a zbog sigurnih prihoda i monopolnog položaja mjestom su uhljebljivanja i bogaćenja podobnih i poslušničkih osoba. Duboka država predstavlja način djelovanja upravitelja i nadziratelja nekog sustava, kao i samoodržavajući segment koji ne dopušta preveliko odstupanje od uvriježenih paradigmi i stanja stvari kakve jesu. Osim toga duboka država obuhvaća sve "sive eminencije", strukture iz bivših režima ili obavještajnog sektora i "vječne" političare i mozgove iz “think-tank” organizacija, lobiste i generacijske “gremije”, čiji političko-društveni planovi iz sjene utječu na sam sustav, te je vrlo teško išta promijeniti.[3]

Pojam se rabi kao dokaz da demokratski sustavi u zbilji ne promiču volju svojih birača, nego tek u krajnje maloj mjeri utječu na dogovorene političke pravce.[3]

Uspostava duboke države nije uvijek dio uskih partikularnih interesa. Prvih godina Hladnog rata Turska je prešla na višestranačje i postala članicom NATO-a. Bila je izložena kao izravni susjed Sovjetskog saveza i strateški važna jer je kontrolirala brodski promet na Bosporu i Dardanelima između Crnoga mora i Sredozemlja i kao takva tampon-zona u obrani "slobodnog svijeta" od komunističke opasnosti. Radi pojačavanja obrambene sposobnosti, NATO je u Turskoj i u desetak inih država u Europi uspostavio takozvanu "mrežu stay behind". Turci tu mrežu znaju kao kontragerilu, čija je zadaća pružiti oružani otpor u slučaju invazije SSSR-a i okupacije zemlje.[4]

Povijest[uredi VE | uredi]

Izraz je prvo skovan je radi ismijavanja i kritike procesa u postkomunističkim zemljama i Turskoj, ali uskoro se pokazalo da od iste bolesti boluju zapadne demokratske zemlje.[3] Izraz se dosta koristio devedesetih godina da ako bi se opisala političko-sigurnosna situacija u Turskoj, gdje je postojala snažna sprega političkih struktura, obavještajnih službi, pravosuđa, vojske i mafije. Termin posljednjih godinu-dvije često koriste geopolitički analitičari u kontekstu vladavine američkog predsjednika Donalda Trumpa, koji je navodno u političkom djelovanju ograničen snagom utjecajem “duboke države”.[1] Donald Trump je pak optužio Ministarstvo pravde SAD-a da je dijelom duboke države. [3]

U SAD-u se pod pojmom "duboke države" misli na “permanentni establishment” koji - neovisno o tome koji je američki predsjednik na vlasti - stvarno stoji iza strateških odluka Bijele kuće. Taj establishment obuhvaća vojnoindustrijski kompleks, obavještajne službe, ali i interese moćnih financijskih i medijskih korporacija.[1]

Teoretičari zavjere pod “dubokom državom” podrazumijevaju i djelovanja tajnih društava kao što su masoni i iluminati za koje tvrde da predstavljaju “nevidljivu ruku” koja iz sjene upravlja svim političkim, društvenim i ekonomskim procesima.[1]

UDBA je bila najmoćnija “duboka država” bivše SFRJ, u kojoj je bez milosti narušavala hrvatske nacionalne interese. Ostatci tog zlokobnog sustava još opstoje i djeluju u sjeni.[3] Hrvatska je u svakom pogledu zemlja društveno-političko-gospodarstvenih čudesa i apsurda, pa su tako nerijetko čudesne i političke odluke koje političari donose, neovisno o tome kojega političkog predznaka bili. Te su odluke zaista ponekad teško shvatljive, odnosno racionalne objašnjive iz aspekta nacionalnih interesa, pa se svakako u tom pogledu možemo zapitati postoji li uz “plitku državu” (u kakvu se Hrvatska nakon 2000. pretvorila) i “duboka država”. Može se govoriti o postojanju “duboke države” kao svojevrsnog kartela političkih i financijskih interesa. U korijenu stvaranja “duboke države” u Hrvatskoj prvenstveno su duboki relikti bivših udbaških i komunističkih struktura koje su - što im je omogućila tzv. politika nacionalne pomirbe - izvršile transmisiju moći i u samostalnu Hrvatsku. Ta je moć politička (bivši komunisti jako dobro poznaju tehnologiju vladanja), ali i financijska s obzirom na to da su brojni “zaslužnici” bivšeg sustava u privatizaciji i prvobitnoj akumulaciji kapitala ugrabili prilično velik dio financijskog kolača.[1]

Bivšim udbo-komunističkim “humanistima” treba pridodati i tzv. tehnomanagerske strukture iz devedesetih, koje su u privatizaciji - često u suradnji s “udbosaurima” (što nije čudno, jer je dobar dio managera prije devedesetih bio dio “struktura”) - “okrenule” golemi kapital kojim su kasnije presudno utjecale na financijske, ali i političke procese u državi.[1]

Uz udbaško-paraobavještajno podzemlje, u Hrvatskoj je sasvim moguće da je "duboka država" i u legalnim, civilnim i vojnim, sigurnosno-obavještajnim strukturama. “Duboka država”, tj. država u državi, prema potrebi “unovačuje” političare ove ili one političke opcije (većina političara je ucjenjiva i potkupljiva), a na usluzi su joj praktički svi tzv. glavnostrujaški mediji. Ako je potrebno odraditi prljavije poslove na nižoj razini, tu su akteri organiziranog kriminala, tj. mafija koja im služi kao servis. U doba Jugoslavije obavještajne službe kontrolirale su mafiju - o tome su u medijima posljednih godina javno govorili brojni bivši operativci službi u Srbiji čiji je glavni grad bio centar obavještajnog i kontraobavještajnog djelovanja.[1]

Duboka država je ondje gdje su kapital i moć, pa određene (posrnule) gospodarske divove možemo gledati kao klasičan proizvod “duboke države”, tj. kumsko-rodijačko-mafijaškog modela ekonomije gdje postoji duboka sprega političara, pseudopoduzetnika, obavještajnog podzemlja i kriminala. Do danas je malo koji ili ni jedan političar uhvaćen u kriminalnim pothvatima i korupcionaškim nathvatima nije u proračun vratio protupravno stečenu imovinsku korist, što govori o neovisnosti i samostalnosti pravosuđa kao također dijela “duboke države”, po staroj latinskoj "Ruka ruku mije."[1]

“Duboka država” ne predstavlja monolit i u njezinim redovima često dolazi do sukoba oko podjele političkog utjecaja i financijskog plijena. Prijepori nastaju i između suradnika ove ili one strane službe, što posebno danas vidimo u novonostalim neohladnoratovskim okolnostima. No, sve ih povezuje borba za političku i financijsku moć. Disfunkcionalne, paralizirane države zbog djelovanja duboke države pretvaraju se u "plitku državu", koje po svim parametrima bivaju na dnu ljestvica pokazatelja, mladež, ali i stariji obrazovani ubrzano napuštaju takve države, dok operativci “duboke države” jako dobro žive i izruguju se tzv. običnom narodu.[1]

Duboka država prelila se i na filmsko platno te ju kao temu eksploatira Hollywood, u kojem je snimljen je televizijski serijal Država u državi (Deep State).[3]

Vidi[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 1,6 1,7 1,8 Portal HKV Fragmenti hrvatske zbilje: Fragmenti hrvatske zbilje: Plitka, a ne duboka država , 27. svibnja 2018. (pristup 10. travnja 2019.)
  2. N1 Zlatko Hasanbegović u RTL Danas: "Pored službene hrvatske države postoji i duboka država" 30. lipnja 2017. (pristupljeno 10. travnja 2019.)
  3. 3,0 3,1 3,2 3,3 3,4 3,5 3,6 Hrvatska danas Posted By: hrvatska danas Duboka država: Afera s mailovima Grupe Borg zorno pokazuje da elemenata toga u Hrvatskoj ima ; 27. svibnja 2018. (pristupljeno 10. travnja 2019.)
  4. Političke analize 23, 2015. Janko Bekić: Turska duboka država: stay behind mreža koja je nadživjela hladni rat

HKV Logo.jpg Napomena: Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s mrežnih stranica Portala Hrvatskoga kulturnog vijeća. Vidi dopusnicu Hrvatskoga kulturnog vijeća za Wikipediju na hrvatskome jeziku.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

  • Mega Media Antun Babić: Duboka država prijeti opstanku Hrvatske