Dubravka Šeparović Mušović

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Dubravka Šeparović Mušović
Rođen/a14. kolovoza 1970.
Dubrovnik
Žanr/oviozbiljna glazba
Zanimanjeoperna pjevačica
AngažmanHNK Zagreb
Internetska stranicawww.dubravka-musovic.com
Nagrade
Red Danice hrvatske s likom Marka Marulića
nagrada Orlando
nagrada Grada Zagreba
nagrada Milka Trnina
Portal o glazbi
Portal o životopisima

Dubravka Šeparović Mušović (Dubrovnik, 14. kolovoza 1970.) hrvatska operna pjevačica.

Životopis[uredi VE | uredi]

Školovanje[uredi VE | uredi]

U rodnom gradu Dubrovniku završila je nižu glazbenu školu. Prve javne nastupe ostvarila je kao članica violončelističkog Kvinteta sv. Petra, a uz to je bila članicom dubrovačkog zbora Katedralni madrigalisti. Po završetku Prirodoslovno-matematičke gimnazije, nastavila se školovati u Zagrebu., gdje je 1993. diplomirala na Arhitektonskom fakultetu. Studij solo pjevanja pohađala je u razredu prof. Snježane Bujanović-Stanislav na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, gdje je diplomirala 1998. i magistrirala 2000. godine. Usavršavala se kod Ruže Pospiš-Baldani, Dunje Vejzović, Eve Blahove i Carol Byers.

Uloge[uredi VE | uredi]

Tijekom studija istakla se kao Madame Flora u operi Medium Gian Carla Menottija, koja je bila izvedba u suradnji Muzičke Akademije i Kazališta Kerempuh. Godine 1999. privukla je pozornost u ulozi Cezara u operi Julije Cezar G. F. Händela u produkciji "Vero" u suradnji s Dunjom Vejzović na Zagrebačkim ljetnim večerima. U Karlovym Varyma 1999. osvojila je drugu nagradu i nagradu praške Državne opere, što joj je otvorilo vrata za operni debi u ulozi Carmen u Pragu 2000. godine. Slijedio je poziv za Amneris u Brnu 2002. godine. U međuvremenu, 2001. godine, postala je članica Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu. Prva uloga na zagrebačkoj opernoj pozornici bila je Zitta u Puccinijevom Gianni Schicchiu, slijedila je Marina u Borisu Godunovu M. P. Musorgskog i uloga Romea u operi Capuleti e i Montecchi Vincenza Bellinija. Ulogom Elettre u Mozartovom Idomeneu 2003. označena je kao pjevačica sa smislom za neobična režijska rješenja. Te je godine nagrađena Nagradom „Marijana Radev“ i Nagradom hrvatskog glumišta. Nadovezali su se nastupi u ulogama Amneris, Eboli i Charlotte, a iste 2003. godine gostovala je s Janačekovim divadlom iz Brna kao Amneris i Carmen na njihovoj japanskoj turneji. Ulogu Amneris ostvarila je u Ljubljani 2004. godine. Od 2005. do 2010. godine redovito je gostovala u njemačkom gradu Saarbrückenu i nastupala u ulogama Eboli, Adalgise, Begbick (Uspon i pad grada Mahagonija Kurta Weilla), te kao Fricka u Wagnerovom Rajninom zlatu, zatim Santuzza, Judit u Bartókovom Dvorcu modrobradog i nezaobilazna Carmen. Na 10. Antikenfestspiel u Trieru (2007.) u otvorenom amfiteatru, predstavila se kao Dalila u operi Samson i Dalila Camillea Saint-Saënsa, koju je 2009. godine ponovno pjevala u St. Galenu na Ljetnom festivalu. Opera u Grazu angažirala je Dubravku Šeparović Mušović u ulozi Ježibabe u Rusalki Antonína Dvořáka koju je režirao proslavljeni Stefan Herheim. Uslijedio je i poziv za premijeru Rusalke (na njemačkom) u Volksoperi u Beču 2010., koju je pjevala i u sezonama 2011. i 2012. godine. U Klagenfurtu se predstavila kao Amneris u režiji Torstena Fischera (2010.) i u sedam izvedbi Mahlerove Druge simfonije. U ljetu 2010. gostovala je u Peking gdje je u prvoj kineskoj izvedbi Salome Richarda Straussa nastupila u ulozi Herodias. U međuvremenu, u Zagrebu se nižu Carmen, Santuzza, Mère Marie, te Kundry (2011.) i Ortrud ( 2013.). Upravo je jedinstvenom kreacijom Wagnerove Kundry iz Parsifala osvojila žirije i pripale su joj nagrade „Tito Strozzi“, „Marijana Radev“ i Nagrada grada Zagreba. U Gärtnerplatzttheatru u Münchenu, 2014. godine,nastupila je kao Amneris u Verdijevoj operi Aida.

Priznanja[uredi VE | uredi]

Za nastup na Riječkim ljetnim večerima s proslavljenim tenorom Joséom Curom primila je strukovnu nagradu "Milka Trnina" Hrvatskog društva glazbenih umjetnika. Nastupi u rodnom Dubrovniku, na Dubrovačkim ljetnim igrama, ovjenčani su Nagradom "Orlando" čak dva puta, prvo 2000. godine.za intepretaciju Brahmsovih djela, a drugi put 2013., za koncert "Hommage à Milka Trnina" kojim je uveličala proslavu 150. obljetnice rođenja slavne hrvatske sopranistice. Odlikovanje "Danica Hrvatska s likom Marka Marulića", uručio joj je predsjednik Ivo Josipović za visoka dostignuća u kulturi 9. listopada 2013. godine.

Istaknuti nastupi[uredi VE | uredi]

Uz sjajne operne kreacije gaji umjetnica i koncertni izričaj s naglaskom na djela Gustava Mahlera (Dječakov čarobni rog, Pjesma o zemlji, Rückertlieder, Druga simfonija), a Berliozov ciklus Ljetne noći izvela je uz Simfonijski orkestar HRT-a pod ravnanjem Nade Matošević. Sa slavnim njemačkim tenorom Jonasom Kaufmannom pjevala je u koncertnoj izvedbi Wagnerove Rienzi s dirigentom Siegfriedom Kühlerom u Saarbrückenu (2006.), a u koncertnoj izvedbi Samsona i Dalile s Marcom Soustrom pjevala je uz Luksemburšku filharmoniju 2007. u Luxemburgu. Od inozemnih uspjeha valja još navesti izvedbe Beethovenove Devete simfonije na Proljetnom festivalu u Pragu i Brnu s Liborom Pešekom, Verdijeva Requiema u Heidelbergu, Mahlerove Druge simfonije na Festivalu u Wrozławu s Jacekom Paspszykom i Schönbergovih Gurrelieder na Beethovenovom festivalu u Bonnu sa Stefaonom Blunierom. Wagnerov Wesendonck-Lieder pjevala je već više puta, između ostalog sa Leopold Hagerom i Christophom Camperstiniem. Na Božićnom koncertu 2013 godine, u Atriju Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, proslavila se sjajnim izvedbama ciklusa Memorie Frane Paraća i Mahlerovih Rückertlieder uz Cantus ansambl pod ravnanjem Berislava Šipuša.Uz Cantus ansambl nastupala je i u Pekingu 2012. godine.

150. obljetnica rođenja Milke Trnine[uredi VE | uredi]

U 2013. godini u kojoj je bila obilježena 150. obljetnica rođenja velike hrvatske sopranistice Milke Trnine posebno je svojim nastupima u Zagrebu, Dubrovniku, Križu i Beču, dignitetu te proslave doprinosila Dubravka Šeparović Mušović.

Matična kuća[uredi VE | uredi]

Uz sve operne premijere i predstave u kojima je sudjelovala u svojoj matičnoj kući, u Operi HNK u Zagrebu, Dubravka Šeparović Mušović potvrdila se tako kao danas jedna od najuglednijih opernih i koncertnih pjevačica.

Repertoar[uredi VE | uredi]

Operni repertoar[uredi VE | uredi]

Bartok,

Herzog Blaubarts Burg,(na mađarskom jeziku): Judit

Bizet,

Carmen: Carmen

Bellini,

Norma: Adalgisa

Dvoržak,

Rusalka,Hexe (na češkom i njemačkom jeziku)

Janaček,

Jenufa: Küsterin

Mascagni,

Cavalleria: Santuzza

Mussorgskij,

Boris: Marina

Poulenc,

Les dialogues des Carmelites: Mere Marie

Saint-Saëns,

Samson et Dalila, Dalila

Strauss,

Salome, Herodias

Strauss ,

Elektra, Klytamnestra

Stravinski,

Oedipus rex, Jocasta

Thomas,

Hamlet, Gertrud

Verdi

Don Carlos, Eboli

Verdi

Aida, Amneris

Wagner,

Das Rheingold, Fricka

Wagner,

Parsifal, Kundry

Wagner,

Lohengrin, Ortrud

Weill,

Mahagonny: Begbick

Koncertni repertoar[uredi VE | uredi]

Mozart: Requiem

Verdi: Requiem

Beethoven:

  • 9 Sinfonie
  • Missa Solemnis

Bramhs: Alt-Rhapsodie

Berlioz: Le nuits d'ete

Elgar: The Dream of Gerontius

Mahler:

  • Rückert –lieder
  • Das Lied von der Erde
  • Lieder eines fahrenden Gesellen
  • II Sinfonie

Wagner: Wesendonklieder

Stravinski: Pribaoutki

Schhönberg: Gurrelieder

Prokofjev: Cantata Alexander Nevsky

Nagrade[uredi VE | uredi]

  • 2014. - Nagrada Najbolji wagnerijanac , koju dodjeljuje Udruga Richard Wagner iz Zagreba
  • 2013. - Red Danice hrvatske s likom Marka Marulića
  • 2013. - Nagrada Orlando
  • 2013. - Nagrada publike Grof Čikulin za najbolji dojam za koncert u čast Milke Trnine na Trećim međunarodnim svetkovinama u Lužnici
  • 2012. - Nagrada Grada Zagreba za ulogu Kundry u operi Parsifal Richarda Wagnera u izvedbi Opere Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu
  • 2011. - Nagrada Tito Strozzi za ulogu Kundry u operi Parsifal Richarda Wagnera pod ravnanjem Nikše Bareze, u režiji Josefa Schildknechta i izvedbi Opere HNK u Zagrebu
  • 2011. - Nagrada Marijana Radev za ulogu Kundry u operi Parsifal Richarda Wagnera pod ravnanjem Nikše Bareze, u režiji Josefa Schildknechta i izvedbi Opere HNK u Zagrebu, 2011.;
  • 2009. - Plaketa grada Zagreba za ulogu Carmen u istoimenoj operi Georgesa Bizeta
  • 2006. - Nagrada Milka Trnina
  • 2003. - Nagrada Hrvatskog glumišta za ulogu Elettre u Idomeneu Wolfganga Amadeusa Mozarta u izvedbi HNK u Zagrebu
  • 2003. - Nagrada Marijana Radev za ulogu Elettre u Idomeneu Wolfganga Amadeusa Mozarta u izvedbi HNK u Zagrebu
  • 2000. - Druga nagrada na međunarodnom pjevačkom natjecanju Karlovy Vary, posebna nagrada za interpretaciju djela Antonina Dvořžaka i nagrada Statni opera Prag, 2000.;
  • 2000. - Nagrada Orlando
  • 1996. - Rektorova nagrada na Muzičkoj akademiji

Izvori i vanjske poveznice[uredi VE | uredi]