Dubrovačko-neretvanska županija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Dubrovačko-neretvanska županija
Zastava Grb
Zastava Grb
Karta
Dubrovačko-neretvanska županijaSplitsko-dalmatinska županijaŠibensko-kninska županijaZadarska županijaIstarska županijaPrimorsko-goranska županijaLičko-senjska županijaKarlovačka županijaZagrebačka županijaZagrebKrapinsko-zagorska županijaVaraždinska županijaMeđimurjeKoprivničko-križevačka županijaSisačko-moslavačka županijaBjelovarsko-bilogorska županijaPožeško-slavonska županijaBrodsko-posavska županijaVirovitičko-podravska županijaOsječko-baranjska županijaVukovarsko-srijemska županijaItalijaItalijaAustrijaSlovenijaMađarskaSrbijaCrna GoraBosna i HercegovinaDubrovačko-neretvanska županija in Croatia.svg
Ovo je slika/karta s poveznicama (''imagemap'')
Opći podaci
Država Flag of Croatia.svg Hrvatska
Sjedište županije Dubrovnik
Površina 1.781 km2
Broj stanovnika (2011.) 122.568 stanovnika[1]
Gustoća stanovništva 68,82 stan./km2
Broj gradova 5
Broj općina 17
Broj naselja 230
ISO 3166-2:HR HR-19
Pozivni broj +385 (0)20
Župan Nikola Dobroslavić (HDZ)
Službene stranice http://www.dubrovnik-neretva.hr/
Nuvola Croatian flag.svg Portal Hrvatske

Dubrovačko-neretvanska županija najjužnija je hrvatska županija. Zbog granice s Bosnom i Hercegovinom kod Neuma podijeljena je na dva dijela – dubrovački s Korčulom i neretvanski. U svom sklopu ima gradove: Dubrovnik, Metković, Korčulu, Ploče i Opuzen.

Zemljopis[uredi | uredi kôd]

Prostor Županije čine dvije osnovne funkcionalne i fizionomske cjeline: relativno usko uzdužno obalno područje s nizom pučinskih i bližih otoka (od kojih su najznačajniji Korčula, Mljet, Lastovo i grupa Elafitskih otoka), poluotoka Pelješca te prostor Donje Neretve s gravitirajućim priobalnim dijelom.

Prostor je prekinut državnom granicom sa Bosnom i Hercegovinom i samo na području donjo-Neretvanske doline ima prirodnu vezu sa unutrašnjošću i spoj prema sjeveru i panonskom dijelu Hrvatske.

Obalna duljina je vrlo razvedena i varira od zaštićenih uvala s pjeskovitim plažama egzotične ljepote do otvorenom moru izložene strme obale s klifovima što ovu Županiju čini jednom od najljepših područja na Sredozemlju.

Područje Županije ima sve karakteristike sredozemne klime s klimatskim razlikama koje su posljedica postojanja visoke planinske barijere neposredno uz obalu, niza otoka i povremenih kontinentalnih utjecaja.

Stanovništvo[uredi | uredi kôd]

Dobno-spolna piramida Dubrovačko-neretvanske županije prema popisu stanovništva iz 2011. g.

Prema popisu stanovništva županija ima 122.870 stanovnika (2,8 % ukupnog stanovništva Hrvatske ) sa prosječnom gustoćom naseljenosti od 69 stanovnika/km2.

Etnički sastav: Hrvati 93.3 %, Srbi 2 %, Bošnjaci 1,4 % i drugi.

Administrativna podjela[uredi | uredi kôd]

Županija je stvorena od predratnih općina Dubrovnik, Korčula, Lastovo, Metković i Ploče.[2] Županija je podijeljena na 5 gradova i 17 općina.


link= alt=
Dubrovnik
link= alt=
Korčula
link= alt=
Metković
link= alt=
Opuzen
link= alt=
Ploče
link= alt=
Dubrovačko primorje
link= alt=
Janjina
link= alt=
Konavle
link= alt=
Kula Norinska
link= alt=
Lastovo
link= alt=
Lumbarda
link= alt=
Mljet
link= alt=
Orebić
link= alt=
Pojezerje
link= alt=
Slivno
link= alt=
Smokvica
link= alt=
Ston
link= alt=
Trpanj
link= alt=
Vela Luka
link= alt=

Zažablje
link= alt=
Župa dubrovačka
Razmještaj gradskih (Red pog.svg) i općinskih središta (Blue pog.svg) na zemljovidu Dubrovačko-neretvanske županije
Gradovi Općine

Županijska uprava[uredi | uredi kôd]

Županijska uprava sastoji se od župana, županijske skupštine i županijskih upravnih odijela.

Povijest[uredi | uredi kôd]

Pogled iz zraka na grad Dubrovnik

Prvi stanovnici ovog područja bili su Iliri, koji su se tu pojavili prije tri do četiri tisuće godina. Postupno su se doseljavali novi narodi; u 2. stoljeću prije Krista ove prostore počeli su naseljavati Rimljani, a u 4. i 5. stoljeću i stari Grci.

Veliki dio današnje Dubrovačko-neretvanske županije nekad je bio u sastavu Dubrovačke Republike. Nakon službenog ukidanja te države 1808., ovaj je prostor ušao u trojnu zajednicu Hrvatske, Dalmacije i Slavonije, a poslije toga bio u sastavu Austro-Ugarske do 1918.

Nakon Prvog svjetskog rata, ovo je područje najprije pripojeno Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca, koja je poslije preimenovana u Kraljevinu Jugoslaviju. Godine 1939. prostor Dubrovačko-neretvanske županije ušao je u sastav Banovine Hrvatske, a 1941. postao je dio Nezavisne Države Hrvatske. Završetkom Drugog svjetskog rata, ovo je područje postalo sastavni dio Socijalističke Republike Hrvatske, koja je bila jedna od šest socijalističkih republika novoosnovane Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ).

Dana 1. listopada 1991. Jugoslavenska narodna armija i četnici iz Crne Gore i istočne Hercegovine napadali su prostor Dubrovačko-neretvanske županije i zauzeli njen veći dio. Tijekom Domovinskog rata u Dubrovačko-neretvanskoj županiji spaljeno je i opljačkano 14.194 kuća.

Gospodarstvo[uredi | uredi kôd]

Hotelski kompleks Babin kuk kod Dubrovnika.

Najznačajnija grana privrede u DNŽ je turizam. Prelijepi stari grad Dubrovnik i čisto more privlače milijune turista, pa je Dubrovnik sa okolicom jedna od najomiljenijih destinacija turista iz svih krajeva svijeta.

U DNŽ je razvijeno i pomorstvo.

U Stonu se nalazi najstarija europska solana iz 14. stoljeća u kojoj se i danas bere i proizvodi sol na stari tradicionalan način.

Stanovnici doline Neretve i Konavala se bave zemljoradnjom i u manjoj mjeri stočarstvom.

Na Pelješcu i Korčuli najvažnije grane privrede su vinogradarstvo, prozivodnja autohtonih vrsta vina, maslinarstvo i brodogradnja.

Važna gospodarska grana u DNŽ je i vađenje te obrada kamena, uglavnom u Dubrovačkom primorju i Župi dubrovačkoj.

Promet[uredi | uredi kôd]

Dubrovačko-neretvanska županija ja Jadranskom turističkom cestom prometno povezana sa Splitom i ostalim dijelovima Hrvatske. U tijeku je gradnja nove moderne autoceste cestovne oznake A1 od Splita, preko Šestanovca i Ploča do zračne luke Čilipi.

Ostale županijske prometnice su u jako lošem i derutnom stanju, poglavito Pelješka cesta. U tijeku su pripreme za gradnju mosta Komarna - Pelješac kojim bi se dva prirodno razdvojena dijela županije spojila na umjetan način.

Dubrovačko-neretvanska županija raspolaže sa jednom međunarodnom zračnom lukom u Čilipima, 25 km istočno od Dubrovnika, a sa ostatkom svijeta je povezana i međunarodnom pomorskom lukom Gruž u Dubrovniku.

Željeznicom je županija od Ploča preko Metkovića povezana sa susjednom Bosnom i Hercegovinom.

Kultura[uredi | uredi kôd]

Prvi koncert Dubrovačke filharmonije održan je u Dubrovniku 13. travnja 1925. godine. Od toga dana filharmonija je redovit gost na Dubrovačkim ljetnim igrama. Kazalište Marina Držića izgrađeno je i otvoreno 1864. godine. Ansambl Linđo osnovan je 1965. godine. Muzeji u Dubrovniku su Pomorski muzej, Prirodoslovni muzej Biološkog instituta, Etnografski muzej itd.

Na Korčuli djeluje KUD Moreška.

Znamenitosti[uredi | uredi kôd]

Najveća znamenitost DNŽ je Stari Grad Dubrovnik. Opasan velikim i dugim zidinama i prelijepim morem privlači turiste iz svih krajeva svijeta. Druga je znamenitost Ston, koji poslije Kineskog zida ima druge najduže zidine na svijetu, a koje se zbog ruševnog stanja obnavljaju. Grad Korčula je također jedna od znamenitosti DNŽ.

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Popis stanovništva 2011., www.dzs.hr
  2. Hrvatski povijesni zemljovidi, Školska knjiga Zagreb 2006 ISBN 953-0-10877-X , stranica 48.

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

Flag of Croatia.svg Portal Hrvatske – Pristup člancima s tematikom o Hrvatskoj.