Dvor (općina)

Izvor: Wikipedija
(Preusmjereno s Dvor na Uni)
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Dvor
Dvor (grb).gif
Dvor na karti Hrvatska
Dvor
Dvor
Dvor na zemljovidu Hrvatske
Država Flag of Croatia.svg Hrvatska
Županija Zastava sisacko moslavacke zupanije.gif Sisačko-moslavačka
Načelnik općine Nikola Arbutina
Naselja u sastavu općine 64 naselja, vidi Općinska naselja
Površina 504,9 km2
Stanovništvo (2001.) 5.742
Broj stanovnika
Dvor, Sisačko-moslavačka [uredi]
Naselje 2001. 2011. 2021.
Popis naselja
Bansko Vrpolje 65
Buinja 10
Buinjski Riječani 12
Divuša 63
Donja Oraovica 41
Donja Stupnica 87
Donji Dobretin 20
Donji Javoranj 149
Donji Žirovac 46
Draškovac 22
Dvor 1406
Gage 66
Glavičani 19
Golubovac Divuški 85
Gorička 109
Gornja Oraovica 36
Gornja Stupnica 61
Gornji Dobretin 9
Gornji Javoranj 65
Gornji Žirovac 22
Grabovica 32
Grmušani 118
Gvozdansko 42
Hrtić 112
Javnica 48
Javornik 107
Jovac 20
Kepčije 74
Kobiljak -
Komora 15
Kosna 35
Kotarani 3
Kozibrod 70
Kuljani 98
Ljeskovac 57
Ljubina 100
Lotine 43
Majdan 11
Matijevići 645
Ostojići 5
Paukovac 67
Pedalj 59
Rogulje 29
Rudeži 1
Rujevac 254
Sočanica 23
Stanić Polje 16
Struga Banska 115
Trgovi 100
Udetin 45
Unčani 189
Vanići 81
Volinja 77
Zakopa 70
Zamlača 144
Zrin 18
Zrinska Draga 35
Zrinski Brđani 63
Zut 1
Ćore 33
Čavlovica 2
Šakanlije 32
Šegestin 35
Švrakarica 53

Ukupno [uredi] 5742 5570 3044

Poštanski broj 44440 Dvor

Dvor je općina u Hrvatskoj, Sisačko-moslavačkoj županiji.

Ime[uredi | uredi kôd]

Početkom 18. stoljeća na obali rijeke Une izgrađeno je nekoliko kuća. Bio je to začetak naselja koje se nalazilo na terasi (podovi) iznad rijeke pa stoga i dobiva naziv Podovi. Opisuje ga Ivan Drašković 1732. godine. Nakon što je 1775. godine posjetio granicu i prespavao u Podovima car Josip II. Podovi mijenjaju ime u Dvor. Ipak će se usporedo javljati oba imena još preko sto godina. U vrijeme Kraljevine Jugoslavije mjesto dobiva ime Dvor na Uni. Danas mjesto nosi naziv Dvor.

Panorama Dvora na Uni. Fotografirano u crno-bijeloj tehnici.Grafički obrađeno u razglednicu.

Prijeratno stanovništvo[uredi | uredi kôd]

Prema popisu stanovništva iz 1991. godine u Dvoru je živjelo 14.555 stanovnika, od toga:
Srbi 12 591 (86,50%), Hrvati 1395 (9,58%), Jugoslaveni 311 (2,13%), ostali 258 (1,77%)

Općinska naselja[uredi | uredi kôd]

Brđani Šamarički, Buinja, Buinjski Riječani, Čavlovica, Ćore, Divuša, Donja Oraovica, Donja Stupnica, Donji Dobretin, Donji Javoranj, Donji Žirovac, Draškovac, Dvor, Gage, Glavičani, Golubovac Divuški, Gorička, Gornja Oraovica, Gornja Stupnica, Gornji Dobretin, Gornji Javoranj, Gornji Žirovac, Grabovica, Grmušani, Gvozdansko, Hrtić, Javnica, Javornik, Jovac, Kepčije, Kobiljak, Komora, Kosna, Kotarani, Kozibrod, Kuljani, Lotine, Ljeskovac, Ljubina, Majdan, Matijevići, Ostojići, Paukovac, Pedalj, Rogulje, Rudeži, Rujevac, Sočanica, Stanić Polje, Struga Banska, Šakanlije, Šegestin, Švrakarica, Trgovi, Udetin, Unčani, Vanići, Volinja, Vrpolje Bansko, Zakopa, Zamlača, Zrin, Draga, Zut,

Zemljopis[uredi | uredi kôd]

Općina Dvor nalazi se na južnomu dijelu Banovine (Sisačko-moslavačka županija), obuhvaća južni dio Zrinske gore i južni dio hrvatskoga Pounja, te leži na lijevoj obali rijeke Une.

Stanovništvo[uredi | uredi kôd]

Općina Dvor je prema popisu stanovništva iz 2001. imala 5742 stanovnika[1], 2011. broj stanovnika pao je na 5570[2], a prema popisu stanovništva iz 2021. godine općina Dvor ima 3044 stanovnika.[3]

Naselje Popis 1991. Popis 2001. Popis 2011. Popis 2021.
1 Bansko Vrpolje 182 102 65 36
2 Buinja 73 9 10 1
3 Buinjski Riječani 61 17 12 2
4 Čavlovica 122 8 2 2
5 Ćore 139 48 33 6
6 Divuša 147 69 63 39
7 Donja Oraovica 180 46 41 26
8 Donja Stupnica 155 60 87 58
9 Donji Dobretin 53 15 20 9
10 Donji Javoranj 412 168 149 51
11 Donji Žirovac 128 53 46 28
12 Draškovac 146 18 22 14
13 Dvor 2.351 1.313 1.406 829
14 Gage 146 58 66 22
15 Glavičani 75 26 19 8
16 Golubovac Divuški 194 104 85 61
17 Gorička 385 107 109 38
18 Gornja Oraovica 114 37 36 20
19 Gornja Stupnica 134 55 61 27
20 Gornji Dobretin 158 15 9 6
21 Gornji Javoranj 169 62 65 25
22 Gornji Žirovac 367 19 22 14
23 Grabovica 63 43 32 10
24 Grmušani 249 142 118 60
25 Gvozdansko 181 69 42 22
26 Hrtić 260 106 112 69
27 Javnica 219 72 48 28
28 Javornik 210 96 107 73
29 Jovac 227 22 20 8
30 Kepčije 181 81 74 19
31 Kobiljak 151 6 0 0
32 Komora 178 26 15 7
33 Kosna 108 36 35 15
34 Kotarani 209 9 3 0
35 Kozibrod 147 119 70 53
36 Kuljani 246 136 98 80
37 Lotine 132 55 43 13
38 Ljeskovac 220 69 57 22
39 Ljubina 352 101 100 62
40 Majdan 98 4 11 5
41 Matijevići 844 421 645 367
42 Ostojići 214 4 5 0
43 Paukovac 109 44 67 24
44 Pedalj 195 67 59 27
45 Rogulje 135 29 29 15
46 Rudeži 80 0 1 1
47 Rujevac 586 224 254 123
48 Sočanica 216 31 23 6
49 Stanić Polje 19 7 16 10
50 Struga Banska 254 161 115 67
51 Šakanlije 196 30 32 9
52 Šegestin 134 65 35 7
53 Švrakarica 121 65 53 23
54 Trgovi 256 115 100 86
55 Udetin 125 76 45 29
56 Unčani 383 261 189 137
57 Vanići 195 86 81 51
58 Volinja 228 81 77 45
59 Zakopa 183 58 70 24
60 Zamlača 232 184 144 75
61 Zrin 64 12 18 8
62 Zrinska Draga 99 44 35 19
63 Zrinski Brđani 220 66 63 23
64 Zut 145 10 1 0
UKUPNO 14.555 5.742 5.570 3.044

Uprava[uredi | uredi kôd]

Područje općine Dvor obuhvaća sva naselja južno od Zrinske gore do granice s Bosnom i Hercegovinom.

Upravno središte je naselje Dvor.

Povijest[uredi | uredi kôd]

Panorama Dvora na Uni. Fotografirano u crno-bijeloj tehnici.Grafički obrađeno u razglednicu.

Na prostoru općine Dvor nalaze se slavni povijesni gradovi-utvrde:

Okolica Dvora obiluje pretpovijesnim nalazištima koja se nalaze u selima Javornik, Matijevići, Norde i Gorička. Antički ostatci pronađeni su u Hrtiću. Područje je dio Zagrebačke županije većinu srednjeg vijeka. Na ovom prostoru zna se za rudarstvo već od 1463. kada su Šubići dobili kraljevu povlasticu za vađenje srebra u Gvozdanskom i Majdanu. Ta grana obitelji se prozvala Zrinjskima radi bitne utvrde Zrin koju su dobili u zamjenu za pradjedovsku Ostrovicu i koja se nalazi na području Dvorske općine. Turski prodori rezultirali su gradnjom utvrda u 15. i prvoj polovini 16. stoljeća poput Gvozdanskog i Pedlja koji su pripadali grofovima Zrinskima. Godine 1556. dvorsko područje zauzimaju Turci i drže ga do 1718. godine.

Tek nakon povlačenja Turaka početkom 18. stoljeća i utvrđivanja granice prema Turskoj na obali rijeke Une izgrađena je drvena zgrada za zapovjednika koja je utvrđena opkopom i palisadom. Potom je izgrađeno još nekoliko kuća. Bio je to začetak naselja koje se nalazilo na terasi (podovi) iznad rijeke pa stoga i dobiva naziv Podovi. Opisuje ga Ivan Drašković 1732. godine. Kako su Podovi dio Vojne krajine razvijaju se kao tipično naselje, što je značilo da se oko središnjeg kvadratnog parka smještaju zgrade vojne uprave. Nakon što je 1775. godine posjetio granicu i prespavao u Podovima car Josip II. Podovi mijenjaju ime u Dvor. Ipak će se usporedo javljati oba imena još preko sto godina.
Već 1780. osnovana je škola no školska zgrada bit će sagrađena tek 1859. godine. Početkom 19. stoljeća uz park gradi se kapela Svetog Petra i Pavla, a kasnije i parohijska crkva. Dvor postaje sjedište satnije što utječe i na gradnju građanskog dijela naselja koje se smješta uz prilazne ceste. Zgrade su najvećim dijelom prizemnice te nekoliko jednokatnica.

Do kraja ovog stoljeća Dvor, razvojačenjem Vojne krajine 1881. postaje dio Zagrebačke županije. U to vrijeme upravni kotar Dvor zauzima površinu od 504,88 km2 i ima 19 518 stanovnika. Početak 20. stoljeća dočekao je Dvor nepromijenjene strukture naselja koja je karakteristično malogradska. Uz poljoprivredu i stočarstvo javlja se obrtništvo, a razvija se i društveni život osnivanjem pjevačkog i tamburaškog društva, čitaonice i športskih udruga.
U vrijeme Kraljevine Jugoslavije mjesto dobiva ime Dvor na Uni. Dvor je i zbog svog prometnog položaja postao mjesno središte s općinom, školom, poštom, zdravstvenom ustanovom, prodavaonicama, ugostiteljskim objektima i zanatskim radionicama. Teritorijalnim ustrojem Dvor je mijenjao status tako da je 1929. bio kotar u sastavu Vrbaske banovine. Za vrijeme Drugog svjetskog rata je vraćen Hrvatskoj.

S obzirom na ime i položaj pod Zrinskom gorom gradić Dvor se nekada naziva i Dvor Zrinskih ili Zrinski Dvor.
Prvu srednju školu dobiva Dvor 1974.

Gospodarstvo[uredi | uredi kôd]

Danas u gospodarstvu prevladavaju poljoprivreda, stočarstvo i drvna proizvodnja. Razvoj srednjeg i malog poduzetništva te osuvremenjivanje poljoprivredne proizvodnje sigurno će potaknuti demografsku obnovu. Danas su u mjestu: općina, općinski sud, dom zdravlja, veterinarska stanica, pošta, škola, knjižnica, ispostave Hrvatskih šuma i Hrvatske elektroprivrede. Razvija se rad kulturnih i športskih udruga kao i vatrogasaca. Dvor ima izvrsne uvjete za razvoj lovnog i ribolovnog turizma.

Poznate osobe[uredi | uredi kôd]

Spomenici i znamenitosti[uredi | uredi kôd]

  • Kaštel Gvozdansko
  • Burg Zrin
  • Burg Pedalj

Obrazovanje[uredi | uredi kôd]

  • Osnovna škola Dvor

Postoji zgrada u kojoj je nekad održavana srednjoškolska nastava, ali ona stoji prazna i neiskorištena.

Kultura[uredi | uredi kôd]

Knjižnica i čitaonica Dvor
Knjižnica i čitaonica Dvor je narodna (pučka) knjižnica, institucija, odnosno samostalna ustanova čiji je osnivač Općina Dvor. Od ogromnog je značaja za sve stanovnike općine bez obzira na životnu dob, nacionalnu, vjersku ili političku pripadnost. Svojim službama i uslugama potiče šire opće obrazovanje, stručni i znanstveni rad, a posebno se zalaže za to da svi slojevi građana steknu naviku čitanja i korištenja raznolikih knjižničnih usluga i modernih tehnologija. Ima lijepo uređen prostor od oko 100 m2 s čitaonicom (koja ujedno služi za mnogobrojne izložbe), dječjim odjelom te odjelom za tinejdžere i odrasle korisnike.

Dom kulture Dvor

KUD Pounjski pleter

SKD Prosvjeta

AKD Radoholičari

TD Zlatne žice

Šport[uredi | uredi kôd]

Bilješke[uredi | uredi kôd]

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Dvor (općina)

Službena stranica općine Dvor