Dvorac Kerestinec

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje

Dvorac Kerestinec je renesansnobarokni kaštel koji je 1576. sagradila grofovska obitelj Erdödy.

Nadograđivan je 18. i 19. stoljeću, a preuređen početkom 20. stoljeća.

Povijesni izvori uspjeli su zabilježiti sudjelovanje kerestinečkih kmetova, nastanjenih oko dvorca, u velikoj Seljačkoj buni koja se dogodila 1573. godine. Uz njega se veže i Kerestinečka buna iz 1936. godine.

Prije Drugog svjetskog rata dvorac služio kao sabirni logor, a nakon rata u njemu se smješta vojska.

Opis[uredi VE | uredi]

Jednokatna je građevina četverokutnog tlocrta s cilindričnim ugaonim kulama i otvorenim arkadnim hodnikom s dvorišne strane. riječ je o renesansnom kaštelu s fortifikacijskim elementima.

Povijest[uredi VE | uredi]

Radovi su počeli 1565. godine, znatno je proširen i utvrđen 1575. i kasnije, a nakon što su osmanske čete poharale ovaj kraj, grofovi Erdödy napustili su utvrdu na Okiću i naselili se u Kerestincu. Erdödyjevi su upravljali Okićkim (Kerestinečkim) vlastelinstvom sve do 1860. godine, a u "castellumu Kerestinecz", kako se spominje 1578., uglavnom su imali svoje kastelane.

Vlasnici, obitelj Erdody, 1576. godine počinju preuređivati dvorac. Godine 1861. kao vlasnik upisan je H. Pallavicini, a 1904. godine A. pl. Turk. Na početku XX. stoljeća kupuje ga R. Hafner, koji gradi nove gospodarske zgrade, te sasvim uređuje dvorac. Ban Mihalović kupuje ga 1922. godine.

Najveća šteta na dvorcu je nastala za vrijeme velikog potresa 1880. godine koji je pogodio cijeli zagrebački kraj.

Za vrijeme NDH 1941. postala je časnička škola za obrazovanje naboljih časnika, a sabirnim logorom postao je 19. travnja 1941. odlukom Redarstvenog ravnateljstva za Zagreb.

U novije vrijeme, dvorac je bio vojarna JNA, a potom i Hrvatske vojske. Postao je poznat po sudskih presudama za mučenja tijekom ranih devedesetih kada stječe nadimak "Krvavi dvorac".

Današnja namjena[uredi VE | uredi]

Tijekom godine u dvorcu Erdody u Kerestincu održavaju se razne manifestacije.

Izvori[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]