Edward Williams Morley

Izvor: Wikipedija
Jump to navigation Jump to search
Edward Williams Morley
Edward Williams Morley2.jpg
Rođenje 29. siječnja 1838.
Newark, New Jersey, SAD
Smrt 24. veljače 1923.
West Hartford, Connecticut, SAD
Državljanstvo Amerikanac
Polje Fizika, kemija
Institucija Sveučilište Case Western Reserve u Clevelandu
Alma mater Sveučilište Williams u Williamstownu, Massachusetts
Poznat po Michelson-Morleyev pokus

Edward Williams Morley (Newark, New Jersey, 29. siječnja 1838. – West Hartford, Connecticut, 24. veljače 1923.), američki kemičar i fizičar. Diplomirao na Williams College 1860., nastavljajući osim znanstvenog usavršavanja i studij teologije. Od 1869. do umirovljenja 1906. bio profesor kemije na sveučilištu Western Reserve u Clevelandu (danas Case Western Reserve). Morleyjev znanstveni interes bio je usmjeren na precizno određivanje gustoće i relativnih atomskih masa plinova, te udjela kisika u atmosferi i vodi. Bavio se istraživanjem toplinskoga širenja i brzinom svjetlosti u magnetskom polju. Kao sposoban eksperimentator privukao je pozornost fizičara A. A. Michelsona, pa su zajedno 1887. izveli ispitivanje poznato kao Michelson-Morleyev pokus. [1]

Michelson-Morleyev pokus[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Michelson-Morleyev pokus

Graphical presentation of the expected differential phase shifts in the Michelson–Morley apparatus
Animated presentation of the expected differential phase shifts
Očekivana razlika u fazi između zraka svjetlosti kod Michelson-Morleyevog pokusa.

Michelson-Morleyjev pokus je najznačajniji i najutjecajniji pokus s takozvanim nultim rezultatom u povijesti znanosti, izveden 1887. u Clevelandu u suradnji A. A. Michelsona i E. W. Morleyja. Pokus je bio namijenjen utvrđivanju relativne brzine gibanja Zemlje u odnosu na eter, hipotetičko sredstvo kojim se, kako se vjerovalo, šire valovi svjetlosti. Tijekom pokusa osjetljivi Michelsonov interferometar indirektno je uspoređivao duljine putova svjetlosti, koja se gibala u dva međusobno okomita smjera: u smjeru gibanja Zemlje oko Sunca i okomito na taj smjer. Ideja pokusa bila je jednostavna: ako je brzina svjetlosti stalna s obzirom na pretpostavljeni eter kroz koji se Zemlja giba, onda bi se njezino gibanje moglo utvrditi uspoređivanjem brzine svjetlosti u smjeru gibanja Zemlje, gdje bi trebalo doći do zbrajanja brzine svjetlosti i brzine gibanja Zemlje, s brzinom svjetlosti pod pravim kutom prema smjeru gibanja Zemlje. Međutim, razlike nije bilo, otuda naziv nulti rezultat. Izostanak tog učinka obesnažio je stoljetnu teoriju o postojanju etera i pridonio spoznaji kako je brzina svjetlosti univerzalna konstanta. Premda nije pouzdano potvrđeno da je Albert Einstein u oblikovanju teorije relativnosti 1905. pošao baš od toga rezultata, pokus je omogućio prihvaćanje nove fizike i novih pojmova prostora i vremena u usporedbi s klasičnom Newtonovom fizikom. [2]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Morley, Edward Williams, [1] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.
  2. Michelson-Morleyjev pokus, [2] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.