Tramvaj

Izvor: Wikipedija
(Preusmjereno s Električni tramvaj)
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Tramvaj Konstal 105N2k/2000, Szczecin, Poljska
Povijesni tramvaj u Njemačkoj
Britanski tramvaj na kat

Tramvaj (eng. tramway) je električno vozilo za gradski prijevoz putnika koje se kreće po tračnicama. Glavni pogon ostvaruje preko elektromotora koji mogu biti istosmjerni serijski motori ili trofazni asinkroni motori. Napajanje pogonskih motora vrši se kontaktnom električnom mrežom preko krovnog oduzimača struje (pantograf), a zatvara strujni krug tračnicama koje služe kao povratni vod. Krovni oduzimač struje u stalnoj je vezi s kontaktnom istosmjernom mrežom napona 600 V (750). U prošlosti su se kao načini pogona koristili komprimirani zrak (tzv. Mekarski sustav) i konji za vuču (konjski tramvaj) te dizelski motori, ali se to pokazalo neefikasno i neekonomično.

Najdulja tramvajska linija na svijetu jest Belgijski obalni tramvaj koji povezuje pet primorskih općina i gradova - od flamanske općine Knokke sve do valonskog gradića Adinkerke. Ukupna je dužina ove međugradske linije 68 km.

Podjela tramvaja[uredi | uredi kôd]

Podjela tramvaja

Osnovna podjela:

  • dvoosovinski s jednodijelnom karoserijom
  • četveroosovinski (dva okretna postolja) s jednodijelnom karoserijom
    • četveroosovinski s dvodjelnom karoserijom
  • šesteroosovinski (tri okretna postolja) s dvodijelnom karoserijom
    • šesteroosovinski s trodijelnom karoserijom
  • osmeroosovinski (četiri okretna postolja) s trodijelnom karoserijom

Podjela po vrsti vuče:

  • konjski tramvaj
  • parni tramvaj
  • vučeni kabelima (eng. cable-car)
  • električni

Podjela po egzotičnim načinima vuče koji su postojali u povijesti:

  • plinski, dizel (nedostatak: buka)
  • komprimirani zrak (nedostatak: malen domet i slaba snaga, potrebno često punjenje zrakom)
  • baterije (nedostatak: malen domet)

Podjela po dometu:

  • gradski
  • prigradski (povezuju naselja)
  • međugradski (povezuje gradove)

Usporedba s drugim sredstvima gradskog prijevoza[uredi | uredi kôd]

U usporedbi s trolejbusom električno je vozilo koje se kreće po tračnicama. Zamijeniti ga autobusom na fosilna goriva korisno je samo na manje frekventim linijama. U velikim gradovima tramvaj je ipak najpraktičnije masovno prijevozno sredstvo. Uzrokuje puno manje onečišćenje zraka u urbanim sredinama i razina buke mnogo je manja od autobusa na fosilno gorivo. Podzemna željeznica isplati se samo kod velikih gustoća naseljenosti i dovoljne udaljenosti među pojedinim stanicama. Laka gradska željeznica pojam je koji može kombinirati i tramvajski podsustav i kao takva drži se stupnjem evolucije.

Tramvaj na gumama (Rubber-tyred tram) tzv. Vođeni autobus (Guided bus)

Magnetska levitacija egzotični je način gradskog prijevoza.

Srodna vozila[uredi | uredi kôd]

Tramvaji na gumama (eng. Rubber-tyred trams) vozila su koja se kreću na gumama, ali se služe tračnicom vodilicom. Ponekad se koriste za zatvaranje strujnog kruga, a ponekad se strujni krug zatvara kroz dvije žice na principu trolejbusa. Često izvana imaju izgled tramvaja, ali im kretanje po tračnicama služi isključivo za vođenje smjera. Neka od njih mogu napustiti tračnice, a neka su tehnološki vezani uz vođenu trasu. Ovaj oblik javnog prijevoza se uvodi u sve više gradova na pojedinim linijama zbog svoje fleksibilnosti i dobrih svojstava kao tramvaja (npr. sustav Translohr). Ova vrsta tramvaja također je poznata pod imenom Guided bus (vođeni autobus). [1]

Tram-train (eng. tramvajski vlak) vozila su koja služe kao oblik lake gradske željeznice koja kombinira fleksibilnost tramvaja s većim kapacitetom putnika i brzinom vlaka.[1]

Tramvajski vlak (Tram-train)

Prvotni se pogon koristio kabelima (tzv. cable-car), kabel bi se između tračnica pomicao iz strojarnice u zgradi (prematanjem), a tramvaj se pomoću uređaja kačio na kabel i otkačivao kada se željelo stajati. Sustavi ovakve vrste postoje danas samo u manjem obujmu i uglavnom služe kao turistička atrakcija (npr. San Francisco cable-car).

Vrste elektrifikacije[uredi | uredi kôd]

Glavna je tramvajska vrsta elektrifikacije električni vod koji je razapet iznad vozila. U povijesti su postojali i još postoje i neki egzotičniji načini elektrifikacije koji uključuju neki oblik treće šine, ali s posebnim mjerama zaštite. Naponi koji se koriste rijetko prelaze 600V, a vrlo rijetko 750V.

Tramvajska mreža u Hrvatskoj[uredi | uredi kôd]

U Hrvatskoj tramvaj u gradskom prijevozu koriste jedino gradovi Zagreb i Osijek. U prošlosti su ga imali i Dubrovnik, Pula, Rijeka, Opatija i Velika Gorica.

Zagreb[uredi | uredi kôd]

U Zagrebu je konjski tramvaj uveden 5. rujna 1891. Imao je vozni park od 10 otvorenih i 6 zatvorenih kola, a do 1910. godine povećao se na ukupno 38 kola. Prvi električni tramvaj pušten je u promet 18. kolovoza 1910. Danas tramvajska mreža ima ukupnu dužinu od 116 km (širina tramvajskog kolosjeka jest 1000 mm). Promet je organiziran u 15 dnevnih i 4 noćne linije. Operater tramvajskog prometa u Zagrebu podružnica je Zagrebačkog Holdinga d.o.o. Zagrebački električni tramvaj.

Osijek[uredi | uredi kôd]

U Osijeku prijevoz putnika tramvajem obavlja gradsko trgovačko društvo Gradski prijevoz putnika Osijek‎ na dvije tramvajske linije.

Ukinute tramvajske linije[uredi | uredi kôd]

  • Dubrovnik (DEŽ - Dubrovačka Električna Željeznica) - ukinuto zbog jeftinije opcije autobusnog prijevoza. Dubrovnik je imao razgranatiju i razvijeniju mrežu za ono vrijeme. Specifičnost je bio i teren koji je vrlo brdovit. Tramvaj je ukinut krajem 70-tih godina.
  • Pula (Pulapromet) - dvije linije, ukinut nakon I. svjetskog rata, 16. travnja 1934.
  • Opatija - (trasa linije: Matulji-Opatija-Lovran), ukinut zbog nerentabilnosti 1935.
  • Rijeka (Autotrolej) - ukinut u korist jeftinijeg autobusnog prometa (prvo trolejbus, zatim dizelski autobus).
  • Velika Gorica - mini linija (konjski tramvaj), ukinut 1937.

Niskopodni tramvaj[uredi | uredi kôd]

Niskopodni tramvaj PESA 120Na SWING u Szczecinu, Poljska

Niskopodni tramvaj oznaka je za tramvaje koji imaju spušten pod. To znači da nemaju stepenica u prijelazima vrata i unutrašnjosti tramvaja. Postoje i tramvaji kojima je samo jedan dio niskopodan, obično smješten u sredini.

Premetro[uredi | uredi kôd]

Franc. Premetro, njem. U-Straßenbahn, rus. Metrotram kolokvijalni su nazivi za dijelove tramvajskih transportnih sustava čija je trasa djelomično ili u potpunosti u tunelima ili pod zemljom. Tamo gdje količina prevezenih putnika ne opravdava izgradnju pune podzemne željeznice, ali prometno zagušenje opravdava spuštanje dijela trase pod zemlju (posebno u središtima grada) i otežava ili onemogućava ravnomjerno kretanje i/ili izaziva velika kašnjenja, opravdan je ovakav oblik vođenja tramvajske trase. Dijelovima u tunelima koristi se po standardima lake gradske željeznice, posebno zato što nema križanja u razini s cestovnim vozilima (automobilski promet). Neki gradovi koriste i Rubber-tyred metro (tramvaje na gumama).

Primjeri Premetro sustava u svijetu:

Slike tramvaja u Hrvatskoj[uredi | uredi kôd]

Tramvaji Tatra[uredi | uredi kôd]

Tramvaji Tatra izrađivani su u češkoj tvornici ČKD.U javnom su prijevozu tramvajskih sustava bili u bivšoj Jugoslaviji, bivšoj Čehoslovačkoj, bivšem Sovjetski Savez, Rumunjska, Bugarskoj itd.

Najprodavaniji tramvaj na svijetu jest Tatra T3.


Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Next stop Rotherham: Sheffield's new Tram Trains. Inačica izvorne stranice arhivirana 21. studenoga 2013. Pristupljeno 7. studenoga 2013. journal zahtijeva |journal= (pomoć)

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

Tematske poveznice[uredi | uredi kôd]