Elizabeta II.

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Elizabeta II.
Elizabeth II greets NASA GSFC employees, May 8, 2007.jpg
Kraljica Commonwealtha
Vladavina 6. veljače 1952.
Krunidba 2. lipnja 1953.
Suprug Filip, vojvoda od Edinburgha
Djeca
Charles, princ od Walesa
Anne, kraljevska princeza
Andrew, vojvoda od Yorka
Edward, grof od Wessexa
Puno ime
Elizabeth Alexandra Mary
Dinastija Windsor
Otac Đuro VI.
Majka Elizabeth Bowes-Lyon
Rođen 21. travnja 1926.
Vjera Anglikanka

Elizabeta II. (Elizabeth Alexandra Mary; London, 21. travnja 1926.), trenutna kraljica Ujedinjenog Kraljevstva, Kanade, Australije, Novog Zelanda, Jamajke, Barbadosa, Bahama, Grenade, Papuanske Nove Gvineje, Solomonskih Otoka, Tuvalua, Svete Lucije, Svetog Vincenta i Grenadina, Antigve i Barbude, Belizea, te Svetog Kristofora i Nevisa. Elizabeta II. je, kao suveren, poglavar Škotske i Engleske Crkve. Ima daleke hrvatske pretke: Katarina Zrinska, kćer Nikole Šubića Zrinskog i Katarine Frankopan.[1][2]

Dana 9. rujna 2015. oko 18:30 po hrvatskom vremenu postala je najdulje vladajući britanski monarh u povijesti, prestigavši kraljicu Viktoriju.[3]

Djetinjstvo[uredi VE | uredi]

Rođena kao prvo dijete u braku Alberta, vojvode od Yorka, i Elizabeth, vojvotkinje od Yorka. Njen otac je bio drugi sin kralja Đure V. i kraljice Mary. Krštena je u, sada srušenoj, kapeli u Buckinghamskoj palači, kao Elizabeth Alexandra Mary. Prvo ime dobila je po majci, drugo po prabaki Aleksandri, a treće po baki Mariji. Jedina kraljičina sestra je pokojna Margareta, rođena četiri godine nakon kraljice.

U trenutku rođenja kraljica, tada kraljevna Elizabeta od Yorka, bila je treća u nasljednom nizu, iza strica Edvarda i svog oca Alberta. Njeno rođenje je izazvalo interes javnosti, ali nije bilo razloga za vjerovati da bi mogla naslijediti tron. Naime, njen stric Edvard je bio prijestolonasljednik za kojega se vjerovalo da će postati kralj i imati potomstvo koje će ga naslijediti. Edvard je postao kralj nakon smrti Elizabetinog djeda, ali je abdicirao (a osim toga, ni u braku kojeg je kasnije sklopio nije imao djece), a Elizabetini roditelji nisu imali sinova koji bi joj ugrozili poziciju nasljednice, što znači da bi Elizabeta postala kraljica u svakom slučaju.

Presumirana nasljednica[uredi VE | uredi]

Kraljevna Elizabeta od Yorka je postala presumirana nasljednica kada je 1936. godine njen stric, kralj Edvard VIII., abdicirao, a Elizabetin otac postao kralj pod imenom Đuro VI. Od tog trenutka bila je kraljevna Ujedinjenog Kraljevstva i očeva presumirana nasljednica. U Walesu je bilo zahtjeva da se proglasi kraljevnom od Walesa, ali njen otac je to odbio jer je bio svjestan da je ta titula rezervirana za suprugu kraljevića od Walesa. Nadalje, postojala je mogućnost da Elizabetina majka rodi sina koji bi preuzeo poziciju prijestolonasljednika, a u tom slučaju Elizabeti bi titula kraljevne od Walesa morala biti oduzeta. Elizabeta, stoga, nikada nije dobila tu titulu.

Kraljica je imala samo trinaest godina kada je izbio Drugi svjetski rat. Ona i njena mlađa sestra evakuirane su iz Londona. Postojali su planovi da budu prebačene u Kanadu, ali Elizabetina majka je to odbila. S trinaest godina upoznala je i svog budućeg supruga, princa Philipa.

Godine 1945. kao osamnaestogodišnjakinja je sudjelovala kao vozač u pomoćnim teritorijalnim snagama. Bila je obučavana kao "No 230873 Second Subaltern Elizabeth Windsor" i do danas je ostala jedini ženski član kraljevske obitelji koji je prošao vojnu obuku.

Brak[uredi VE | uredi]

Dana 20. studenog 1947. godine kraljevna Elizabeta se udala za grčkog kraljevića Filipa, koji je nešto prije postao britanski građanin i princ, te vojvoda od Edinburgha. Njihov brak je bio kontroverzan: princ Filip je rođen kao pravoslavac, a njegove sestre bile su udate za naciste. Navodno su se i Elizabetina majka i baka protivile ovom vjenčanju. Nedugo nakon vjenčanja kraljevna Elizabeta i princ Filip su preselili na Maltu, gdje je Filip služio u mornarici. Malta je ostala jedina zemlja pored Ujedinjenog Kraljevstva u kojoj je kraljica živjela, a živjela je tu od 1949. do 1951. godine.

Dana 14. studenog 1948. godine vojvoda i vojvotkinja od Edinburgha su dobili svoje prvo dijete, sina koji je, zahvaljujući intervenciji kralja Đure VI., bio poznat kao Karlo (Charles) od Edinburgha. Naime, kralj Đuro VI. je Elizabetinoj djeci posebnim kraljevskim patentom omogućio korištenje prinčevskih titula i oslovljavanja. Pošto su Charles i Elizabetina jedina kćer Anne (15. kolovoza 1950.) u trenutku rođenja bili potomci monarha u ženskoj liniji, nisu automatski imali pravo na titule kraljevića i kraljevne.

Vladavina[uredi VE | uredi]

Kraljica Elizabeta II. s Georgom W. Bushem

Kraljevna Elizabeta, vojvotkinja od Edinburgha, je nakon smrti oca postala kraljica Ujedinjenog Kraljevstva pod imenom Elizabeta II. U trenutku ustoličenja Elizabeta je odsjedala u Keniji. Sve do smrti Elizabetine bake Mary, Ujedinjeno Kraljevstvo i ostale zemlje Commonwealtha imali su tri kraljice: Elizabetu II. kao monarhinju, njenu majku i njenu baku. Elizabeta II. je okrunjena u Westminsterskoj opatiji, 2. lipnja 1953. godine. Nakon krunidbe kraljica i njena obitelj su preselili u Buckinghamsku palaču, u središnjem Londonu, gdje je kraljevski par dobio još dva sina: Andriju i Edvarda. Iako joj je Buckinghamska palača službena rezidencija, kraljica je, kao i njeni prethodnici, ne preferira i svojim domovima smatra nekoliko zamaka u Ujedinjenom Kraljevstvu i rezidenciju u Kanadi.

Nedugo nakon krunidbe u Škotskoj su se javila neslaganja po pitanju njenog vladarskog imena - ona je prva Elizabeta čije kraljevstvo uključuje škotski teritorij, pa su neki smatrali da treba biti nazivana Elizabetom I. Međutim, ubrzo je zaključeno da će ona i budući britanski vladari koristiti sljedeći najviši redni broj korišten od strane vladara bilo kojeg kraljevstva na prostoru današnjeg Ujedinjenog Kraljevstva.

Nedugo zatim kraljica i vojvoda od Edinburgha otišli su na šestomjesečni put oko svijeta, koji je trajao od 1953. do 1954. godine, postavši tako prvi monarh koji je okružio svijet. Na tom putovanju je također postala prvi monarh Australije, Novog Zelanda i Fidžija koji je za vrijeme svoje vladavine posjetio te zemlje. U listopadu 1957. godine posjetila je Sjedinjene Američke Države, odakle je nastavila prema Kanadi, gdje je postala prvi kanadski monarh koji je otvorio sjednicu parlamenta te države. Posjetivši veliki broj europskih i vaneuropskih zemalja, kraljica je najproputovaniji šef države u povijesti.

Dana 21. prosinca 2007. godine kraljica Elizabeta II. je postala najstariji vladajući britanski monarh, preuzevši tu poziciju od svoje praprabake, kraljice Viktorije.

Njena je vladavina u prvim desetljećima bila obilježena postupnim nestankom Britanskog Carstva iz kojeg su nastali narodi Commonwealtha. Trendovi siromašenja zemlje su na određeni način preokrenuti za vrijeme premijerskih mandata Margaret Thatcher i Tonyja Blaira.

Politika, interesi i imovina[uredi VE | uredi]

Kako je kraljica Elizabeta II. ustavni monarh, ona svoje političko opredjeljenje čuva za sebe i njeni su pogledi u tom pravcu nepoznati javnosti. U oblačenju je konzervativna. Kao i njena majka, preferira šešire pastelnih boja koji joj omogućavaju da bude lako opažena u javosti. Kraljičini glavni interesi su konjske trke, fotografija, i psi.

Magazin Forbes je procijenio vrijednost kraljičine imovine na 280.000.000 funti, odnosno 500.000.000 američkih dolara. Palača je ovu brojku proglasila preuveličanom, mada u nju nije uključena kraljičina osobna kolekcija umjetničkih djela, koja sama vrijede barem 10 milijardi funti. U cifru nisu uključeni ni dva zamka čija vrijednost nikada nije procijenjena, niti primanja od lankasterskog vojvodstva.