Embargo EEZ na uvoz oružja u SFRJ

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje

Embargo EEZ na uvoz oružja u SFRJ je bila odluka EEZ usvojena 5. srpnja 1991. godine.[1]

Opis[uredi VE | uredi]

JNA i oružje koje je JNA bespravno uzela od TO Hrvatske koje je JNA podijelila pobunjenim hrvatskim Srbima, velikosrpskim dobrovoljcima i paravojnim skupinama, davali su velikosrpskom agresoru i njegovim pomagačima nesrazmjerno veću prednost u odnosu na operetno, gotovo nikako naoružane i opremljene hrvatske postrojbe.

Odluka je bila još jedna od sramotnog niza odluka međunarodne zajednice (moratorij na odluke o razdruženju, izbjegavanje imenovanja agresora, javne potpore velikih sila bilo kakvoj Jugoslaviji, Rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a 713) kojom su odmagali bespomoćnoj žrtvi velikosrpske agresije Hrvatskoj i opstruirali njen otpor, a pomagali srpsko-crnogorskoj agresiji. Odlukom je uveden embargo na uvoz svih vrsta oružja i vojne opreme u SFRJ.Osim što je odluka bila protiv svake logike međunarodnog prava i humanosti, donesena je za žrtvu u najgorem vremenu. Agresija na Hrvatsku koju su izvršile JNA, Srbija, Crna Gora, uz pomoć pobunjenih hrvatskih Srba i elemenata iz BiH, bila je pred trenutkom pojačanja zamaha, kako je tijek događaja poslije pokazao. Embargo je išao na ruku velikosrpskim snagama. Uz to je sprovodio prljave politike velikih sila koje su stvorile Jugoslaviju, koja je bila njihova miljenica, a za čijeg su čuvara izabrale Srbiju, kojoj su cijelo vrijeme Jugoslavije davale odriješene ruke za pacificiranje nezadovoljnika koji su prisilno uvedeni u Jugoslaviju. S obzirom na to da je embargo uveden u vrijeme kad je sa SFRJ otvoreno spadala krabulja "zajednice ravnopravnih naroda i narodnosti" i kad su velikosrpske snage otvoreno krenule u nasilno pretvaranje Jugoslavije u Veliku Srbiju, etnički i vjerski očišćenu od nepodobnih elemenata, čin embarga bio je otvorena potpora nasilju nad međunarodnim pravom, svim idejama prava naroda na svoju državu i slobodu. Embargo je vrlo naštetio borbi hrvatskog naroda koji je poslije svih embargâ bio prisiljen na crnom tržištu po neusporedivo većim cijenama nabavljati prijeko potrebno oružje. Odluka je bila ponižavanje Hrvatske i Hrvata, koje je moćna Europa kao mnogo puta prije praktički ostavila osamljene i ostavljene. [1]

Uz to isti dan donesena je odluka čije vremensko podudaranje s odlukom EEZ-a nije slučajno. Sastali su se dužnosnici Srbije i JNA (Slobodan Milošević – Borisav Jović – Veljko Kadijević) i na tom su sastanku dogovorili vojnu osvetu prema Sloveniji te razmještanje postrojba JNA u Hrvatskoj na područja koja su Srbi svakako željeli izdvojiti iz Hrvatske, uz osvajanje dodatnih područja od onih koje su u tome trenutku držali.[1]

Vidi još[uredi VE | uredi]

Bilješke[uredi VE | uredi]

  1. 1,0 1,1 1,2 Petar Horvatić: 5. srpnja 1991. – kako je EU (tada EZ) okrenula leđa Hrvatskoj i dovela pred uništenje?, narod.hr, narod.hr/centardomovinskograta.hr, 5. srpnja 2017. Pristupljeno 7. srpnja 2017.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]