Eulerove jednadžbe (dinamika krutog tijela)
U fizici, Eulerove jednadžbe su jednadžbe koje opisuju rotaciju krutog tijela, korištenjem rotirajućeg referentnog sustava čije su osi fiksne za rotirajuće tijelo.
Eulerove jednadžbe predstavljaju rotacijski pandan drugom Newtonovom zakonu.
Nazvane su u čast Leonharda Eulera.
Bilanca kutne količine gibanja (kinetičkog momenta) glasi:
gdje je:
ukupni kinetički moment sustava,
rezultantni moment sile koji djeluje na sustav.
Ova jednadžba izražava rotacijski oblik Newtonovog drugog zakona i kaže da je brzina promjene kutnog momenta jednaka primijenjenom momentu sile.
Koristeći transportni teorem[a] bilanca kutne količine gibanja glasi:
odnosno u indeksnom zapisu glasi:
Ukoliko se osi koordinatnog sustava koji je fiksiran za tijelo poklapaju s glavnim osima tromosti tijela, tada vrijedi da je te jednadžba se može zapisati kompaktno u vektorskom obliku kao:
gdje je rezultatntni moment sile, je tenzor inercije, a je vektor kutno ubrzanje. Sve veličine definirane u rotirajućem referentnom sustavu.
Ukoliko se raspišu, Eulerove jednadžbe zapravo čine sustav običnih diferencijalnih jednadžbi prvog[b] reda:[1]
gdje su , i raspisani po komponentama.
Kinetički moment čestice glasi:
Eulerove jednadžbe za dinamiku krutog tijela mogu se izvesti iz Euler-Arnoldove jednadžbe, klase parcijalnih diferencijalnih jednadžbi koje opisuju geodetski tok na beskonačno-dimenzionalnim Liejevim grupama opremljenim desno-invarijantnim metrikama.[2] Također, Eulerove jednadžbe dinamike fluida mogu se izvesti iz iste Euler-Arnoldove jednadžbe.
- ↑ Transportni teorem (transportna jednadžba, osnovna kinematička jednadžba ili Bourova formula, nazvana po Edmondu Bouru) je vektorska jednadžba koja povezuje vremensku derivaciju vektora izračunatu u nerotirajućem koordinatnom sustavu s njegovom vemenskom derivacijom u rotirajućem referentnom sustavu:
- ↑ Drugog reda ukoliko se promatra kut .
- ↑ Goldstein, Herbert; Poole, Charles; Safko, John. 2014. Classical Mechanics. 3rd izdanje. Pearson Education. International Edition. str. 200, Jed. (5.38)
- ↑ Arnold, Vladimir I. 1966. Sur la géométrie différentielle des groupes de Lie de dimension infinie et ses applications à l'hydrodynamique des fluides parfaits (PDF). Annales de l'Institut Fourier. 16 (1): 319–361. doi:10.5802/aif.233