Fakultet strojarstva i brodogradnje

Izvor: Wikipedija
Jump to navigation Jump to search
Sveučilište u Zagrebu
Fakultet strojarstva i brodogradnje
grb fakulteta grb Sveučilišta
Osnovan 1956.
Dekan prof. dr.sc. Zvonimir Guzović
Studijski programi
Službena stranica
Fakultet strojarstva i brodogradnje (sjeverna zgrada)

Fakultet strojarstva i brodogradnje (FSB), javno je visoko učilište te znanstvenoistraživačka ustanova u sastavu Sveučilišta u Zagrebu. Fakultet strojarstva i brodogradnje jedan je od najcjenjenijih tehničkih fakulteta u Hrvatskoj te je prvi fakultet u Hrvatskoj koji je primijenio bolonjski proces, akademske godine 2003./2004.. FSB je najveća znanstvena i obrazovna institucija u području strojarstva, brodogradnje i zrakoplovstva u Republici Hrvatskoj. Prostorije Fakulteta nalaze se u Zagrebu na adresi Ivana Lučića broj 5. Zadaća Fakulteta je znanstveno istraživanje u svrhu održivoga razvoja te ustrojavanje i izvođenje sveučilišnih studija utemeljenih na njemu.

Djelatnost[uredi VE | uredi]

Djelatnost Fakulteta strojarstva i brodogradnje kao visokoga učilišta i znanstveno-nastavne sastavnice Sveučilišta jest: obrazovanje studenata na preddiplomskom, diplomskom i poslijediplomskom studiju, cjeloživotno obrazovanje stručnjaka iz gospodarstva, organiziranje znanstvenih i stručnih skupova, znanstvenoistraživačka djelatnost, obrazovanje znanstvenoga podmlatka, izradba znanstvenih i stručnih projekata, te analiza, atesta, ekspertiza i studija, nostrifikacija projekata izrađenih u  inozemstvu, sudska vještačenja, poslovi stručnoga nadzora sukladno zakonima i pod zakonskim aktima, projektiranje, nadzor i revizije u graditeljstvu, stručne i znanstvene konzultacije, znanstveni i stručni poslovi razvoja, projektiranja i održavanja proizvoda, tehničkih procesa i sustava, uključujući i njihov utjecaj na društvo i okoliš, obavljanje recenzija i revizija  projekata, stručnih i znanstvenih radova, laboratorijska ispitivanja i mjerenja, umjeravanje i ovjeravanje mjernih sredstava, izradba prototipova raznolikih proizvoda, uređaja i strojeva, tiskarstvo, nakladništvo, informatička i marketinška djelatnost, pružanje usluga gospodarskim i drugim pravnim osobama kada to služi razvoju struke i racionalnijem korištenju opreme, uređaja  i strojeva, te sve ostalo usmjereno razvitku i unaprjeđenju struke i društvenoj dobrobiti.

Povijest[uredi VE | uredi]

Današnji Fakultet strojarstva i brodogradnje (FSB) je nasljednik Visoke tehničke škole osnovane 1919. i Tehničkoga fakulteta osnovanoga 1926. godine. Fakultet je osnovan kao nezavisna ustanova 1956. godine pod imenom Strojarsko-brodograđevni fakultet (SBF).
Godine 1958. osnovana je Visoka tehnička škola za pogonske inženjere zbog potrebe za strojarskim inženjerima usmjerenim na tehnologiju i organizaciju proizvodnje te na održavanje industrijskih postrojenja. Od 1961. godine, od kada se škola nalazi u sastavu Sveučilišta, djeluje pod nazivom Visoka tehnička škola (bez dodatka »za pogonske inženjere«). 1967. godine Visoka tehnička škola integrira se sa Strojarsko-brodograđevnim fakultetom u Fakultet strojarstva i brodogradnje.

Organizacija fakulteta[uredi VE | uredi]

Fakultet je akreditiran kao znanstveno obrazovna institucija s naglaskom na istraživačkom radu. Na fakultetu je zaposleno oko 100 sveučilišnih profesora, 120 znanstvenih novaka, asistenata i tehničkih suradnika koji su okupljeni u 13 zavoda i 3 samostalne katedre.

Fakultetski zavodi, katedre i laboratoriji[uredi VE | uredi]

  • Zavod za konstruiranje
  • Katedra za elemente strojeva i konstrukcija
  • Katedra za konstruiranje i razvoj proizvoda
  • Laboratorij za elemente strojeva
  • Laboratorij za konstruiranje
  • Laboratorij za strojne sklopove
  • Katedra za biomehaniku i ergonomiju
  • Katedra za eksperimentalnu mehaniku
  • Katedra za mehaniku i čvrstoću
  • Katedra za primijenjenu dinamiku
  • Laboratorij za dinamiku strojeva i teoriju mehanizama
  • Laboratorij za eksperimentanu mehaniku
  • Laboratorij za numeričku mehaniku
  • Katedra za tehničku termodinamiku
  • Katedra za toplinsku i procesnu tehniku
  • Laboratorij za procesna mjerenja
  • Laboratorij za termodinamiku
  • Laboratorij za toplinu i toplinske uređaje
  • Zavod za motore i transportna sredstva
  • Katedra za motore i vozila
  • Katedra za tračnička i lebdeća pružna vozila
  • Katedra za transportne uređaje i konstrukcije
  • Laboratorij za motore i vozila
  • Laboratorij za transportne uređaje i konstrukcije
  • Zavod za energetska postrojenja, energetiku i ekologiju
  • Katedra za ekologiju i tehnologiju vode
  • Katedra za energetska postrojenja i energetiku
  • Katedra za mehaniku fluida
  • Katedra za turbostrojeve
  • Laboratorij za energetska postrojenja
  • Laboratorij za hidromehaniku i hidrauličke strojeve
  • Laboratorij za vodu, gorivo i mazivo
  • Zavod za brodogradnju i pomorsku tehniku
  • Katedra za gradnju plovnih objekata
  • Katedra za hidromehaniku plovnih objekata
  • Katedra za konstrukciju plovnih objekata
  • Katedra za osnivanje plovnih objekata i morsku tehniku
  • Katedra za strojeve i uređaje plovnih objekata
  • Laboratorij za brodske konstrukcije
  • Laboratorij za brodske strojeve i uređaje plovnih objekata
  • Laboratorij za hidromehaniku broda
  • Laboratorij za primjenu računala u brodogradnji
  • Laboratorij za tehnologiju mora
  • Laboratorij za unaprjeđenje brodograđevne proizvodnje
  • Zavod za industrijsko inženjerstvo
  • Katedra za projektiranje proizvodnje
  • Katedra za sociologiju
  • Katedra za upravljanje proizvodnjom
  • Laboratorij za operacijska istraživanja
  • Laboratorij za projektiranje tehnoloških procesa
  • Laboratorij za studij rada
  • Zavod za kvalitetu
  • Katedra za mjerenje i kontrolu
  • Katedra za nerazorna ispitivanja
  • Laboratorij za nerazorna ispitivanja
  • Laboratorij za precizna mjerenja dužina
  • Katedra za projektiranje izradbenih i montažnih sustava
  • Katedra za strojarsku automatiku
  • Laboratorij za automatiku i robotiku
  • Laboratorij za elektrotehniku
  • Laboratorij za inteligentne proizvodne sustave
  • Laboratorij za projektiranje izradbenih i montažnih sustava
  • Zavod za materijale
  • Katedra za materijale i tribologiju
  • Katedra za toplinsku obradbu i inženjerstvo površina
  • Laboratorij za analizu metala
  • Laboratorij za ispitivanje mehaničkih svojstava
  • Laboratorij za materijalografiju
  • Laboratorij za nemetale
  • Laboratorij za toplinsku obradu
  • Laboratorij za tribologiju
  • Zavod za zavarene konstrukcije
  • Katedra za zaštitu materijala
  • Katedra za zavarene konstrukcije
  • Laboratorij za zaštitu materijala
  • Laboratorij za zavarivanje
  • Katedra za alatne strojeve
  • Katedra za ljevarstvo
  • Katedra za oblikovanje deformiranjem
  • Katedra za preradbu polimera i drva
  • Laboratorij za alatne strojeve
  • Laboratorij za ljevarstvo
  • Laboratorij za medicinsko inženjerstvo
  • Laboratorij za oblikovanje deformiranjem
  • Laboratorij za preradbu polimera i drva
  • Zavod za zrakoplovstvo
  • Katedra za aerodinamiku
  • Katedra za dinamiku letjelica
  • Laboratorij za dinamiku letjelica i konstrukcijskih sustava
  • Katedra za matematiku
  • Katedra za tjelesnu i zdravstvenu kulturu
  • Katedra za tehničke strane jezike
  • Fonolaboratorij

Koncepcija studija[uredi VE | uredi]

Fakultet godišnje upisuje oko 510 studenata, dok ih godišnje diplomira oko 140. Preddiplomski studij, kojim se stječe akademski naslov sveučilišni prvostupnik inženjer strojarstva (univ. bacc. ing. mech.), traje 7 semestara (3,5 godine), diplomski 3 semestra, a njegovim se završavanjem stječe akademski naslov magistar inženjer strojarstva (mag. ing. mech.). Po završetku diplomskog studija, student može nastaviti studirati na poslijediplomskom specijalističkom studiju koji traje 3 semestra ili na poslijediplomskom znanstvenom studiju koji traje 6 semestara (ukoliko zadovoljava postavljene kriterije).

Prva godina studija zajednička je studentima strojarstva, brodogradnje i zrakoplovstva. Studenti strojarstva na drugoj godini mogu upisati jedan od 9 ponuđenih smjerova te studijski modul (usmjerenje) po vlastitom nahođenju pri upisu u 5. semestar preddiplomskog studija, a svoje obraazovanje unutar istog profila mogu nastaviti i na diplomskom studiju.

Smjerovi studija strojarstva sa pripadnim modulima[uredi VE | uredi]

  • Konstrukcijski smjer
    • Konstruiranje i razvoj proizvoda
    • Motori i vozila
    • Mehanizmi i roboti
    • Eksperimentalna mehanika
    • Dizajn medicinskih konstrukcija
    • Vojna i zrakoplovna tehnika
  • Procesno-energetski smjer
  • Proizvodno inženjerstvo
    • Automatika u proizvodnji
    • Obradni sustavi
    • Osiguranje kvalitete
    • Preradba i montaža
    • Zavarene konstrukcije
  • Brodostrojarstvo
  • Inženjersko modeliranje i računalne simulacije
  • Računalno inženjerstvo
    • Inteligentni montažni sustavi
    • Ljevarstvo
    • Proizvodnja polimernih tvorevina
    • Računalno modeliranje alata i kalupa
    • Računalno vođenje sustava
    • Računalom integrirani razvoj proizvoda
    • Suvremeni obradni sustavi i procesi
    • Upravljanje kvalitetom
  • Industrijsko inženjerstvo i menadžment
  • Inženjerstvo materijala
  • Mehatronika i robotika

Utjecaj i uloga u društvu[uredi VE | uredi]

Od svog početka, FSB je obrazovao 8000 strojarskih i brodarskih inženjera, 1500 magistara znanosti i 800 doktora (podaci iz 1990.)

Popis dekana[uredi VE | uredi]

  1. Prof. dr. sc. Stanko Šilović (1956. − 1957., 1960. − 1962.)
  2. Prof. dr. sc. Dragutin Horvat (1957. − 1958.)
  3. Prof. dr. sc. Davorin Bazjanac (1958. − 1959.)
  4. Prof. dr. sc. Dragutin Krpan (1959. − 1960.)
  5. Prof. dr. sc. Drago Kunstelj (1957. − 1958., 1960. − 1961. [VTŠ])
  6. Prof. dr. sc. Aleksandar Đurašević (1961. − 1964. [VTŠ])
  7. Prof. dr. sc. Niko Malešević (1962. − 1964.)
  8. Prof. dr. sc. Milan Viličić (1964. − 1966.)
  9. Prof. dr. sc. Ivan Turk (1964. − 1966. [VTŠ])
  10. Prof. dr. sc. Joza Serdar (1966. − 1968.)
  11. Prof. dr. sc. Drago Taboršak (1966. − 1967., 1968. − 1970. [VTŠ])
  12. Prof. dr. sc. Josip Uršić (1970. − 1972.)
  13. Prof. dr. sc. Veljko Brlek (1972. − 1974.)
  14. Prof. dr. sc. Šime Šavar (1974. − 1978.)
  15. Prof. dr. sc. Želimir Sladoljev (1978. − 1980.)
  16. Prof. dr. sc. Federico Dusman (1980. − 1982.)
  17. Prof. dr. sc. Dražen Bjelovučić (1982. − 1984.)
  18. Prof. dr. sc. Mladen Novosel (1984. − 1986.)
  19. Prof. dr. sc. Dušan Jeras (1986. − 1986.)
  20. Prof. dr. sc. Andrija Mulc (1988. − 1990.)
  21. Prof. dr. sc. Osman Muftić (1990. − 1990.)
  22. Prof. dr. sc. Ivo Alfirević (1990. − 1992.)
  23. Prof. dr. sc. Stjepan Jecić (1992. − 1994.)
  24. Prof. dr. sc. Vjera Krstelj (1994. − 1996.)
  25. Prof. dr. sc. Slobodan Kralj (1996. − 1998.)
  26. Prof. dr. sc. Mladen Franz (1998. − 2002.)
  27. Prof. dr. sc. Tonko Ćurko (2002. − 2006.)
  28. Prof. dr. sc. Izvor Grubišić (2006. − 2010.)
  29. Prof. dr. sc. Ivan Juraga (2010. − 2014.)
  30. Prof. dr. sc. Zvonimir Guzović (2014. − danas)

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Koordinate: 45°47′49″N 15°58′18″E / 45.7968305912543°N 15.9717017412186°E / 45.7968305912543; 15.9717017412186