Fenotip

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Razlike u boji i uzorcima među školjkama unutar vrste Donax variabilis određuje njihov fenotip
Razlika između fenotipa i genotipa cvjetova graška ovdje je prikazana Punnetovim dijagramom. Slova B i b predstavljaju gene za boju, a prikazan je njihov fenotipski rezultat.

Fenotip (grč. phainein - prikazati; typos - tip, vrsta) su sve vidljive karakteristike ili osobine nekog organizma, poput njegove morfologije, razvoja, biokemijskih ili fizioloških svojstava, ponašanja, i sl. Fenotip rezultira iz izražaja genskog koda, odn. genotipa, kao i zbog utjecaja okoline i interakcija toga dvoje. Ako u istoj populaciji neke vrste postoje dva ili više različita fenotipa, vrsta se proglašava polimorfnom.

Razlikovanje fenotipa i enotipa predložio je Wilhelm Johannsen 1911. godine kako bi se pojasnila razlika između genskog naslijeđa i završnih rezultata tog naslijeđa.[1][2]

Richard Dawkins je 1978.,[3] te u knjizi iz 1982. The Extended Phenotype predložio kako ptičja gnijezda i druge strukture poput dabrovih brana možemo smatrati "proširenim fenotipima".

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Churchill, F.B. 1974. William Johannsen and the genotype concept. Journal of the History of Biology. 7: 5–30. doi:10.1007/BF00179291
  2. Johannsen, W. 1911. The genotype conception of heredity. American Naturalist. 45 (531): 129–159. doi:10.1086/279202. JSTOR 2455747
  3. Dawkins, Richard. 12. siječnja 1978. Replicator Selection and the Extended Phenotype3. Ethology. 47 (1 January–December 1978): 61–76. doi:10.1111/j.1439-0310.1978.tb01823.x. PMID 696023