Prijeđi na sadržaj

Fibromialgija

Izvor: Wikipedija
Fibromialgija
Fibromialgijski sindrom (FMS)
Lokacije devetero osjetljivih točaka koje spadaju pod kriterije za dijagnozu FM-a (Američki koledž za reumatologiju, 1990.)
SpecijalizacijaPsihijatrija, reumatologija, neurologija[1]
SimptomiRaširena bol, umor, problemi sa spavanjem[2][3]
Uobičajen početakSrednja dob[4]
TrajanjeDugotrajna[2]
UzrociNepoznati[3][4]
Dijagnostička metodaTemeljena na simptomima nakon isključivanja drugih uzroka[3][4]
Diferencijalna dijagnozaPolymyalgia rheumatica, reumatoidni artritis, osteoartritis, bolest štitnjače[5]
LiječenjeNaspavanost i tjelovježba, zdrava prehrana[4]
LijekoviDuloksetin, milnacipran, pregabalin, gabapentin[4][6]
PrognozaOčekivan normalni životni vijek[4]
Učestalost2 – 8 %[3]
klasifikacija
MKB-10-CMM79.7, M79.1 Uredi na Wikipodatcima
MeSHD005356 Uredi na Wikipodatcima

Fibromialgija (FM) je bolest okarakterizirana kroničnom i raširenom boli i pojačanim bolnim odgovorom na pritisak.[2] Ostali simptomi uključuju umor dovoljne jačine da utječe na svakodnevne aktivnosti, probleme sa spavanjem i probleme s pamćenjem.[3] Neki ljudi također imaju simptome poput sindroma nemirnih nogu, problema s crijevima ili mjehurom, utrnulost i trnce te osjetljivost na buku, svjetlost ili temperaturu.[4] Fibromialgija je često povezana s depresijom, anksioznošću i posttraumatskim stresnim poremećajem.[3] Često su prisutne i druge vrste kronične boli.[3]

Uzrok fibromialgije nije poznat, ali vjeruje se da uključuje kombinaciju genetskih i okolišnih faktora.[3][4] Bolest je nasljedna i vjeruje se da je u njen razvoj uključeno mnogo gena.[7] Okolišni faktori mogu uključivati psihološki stres, traumu i određene infekcije.[3] Čini se da bol nastaje zbog procesa u središnjem živčanom sustavu, zbog čega se fibromialgija također naziva „sindrom centralne senzibilizacije”.[2][3] Nacionalni institut za zdravlje SAD-a i Američki koledž za reumatologiju smatraju ju poremećajem.[4][8] Ne postoji jedinstven dijagnostički test.[4] Za postavljanje dijagnoze prvo se isključuju drugi potencijalni uzroci i provjerava se prisutnost određenog broja simptoma.[3][4]

Može biti teško liječiti fibromialgiju.[4] Često se preporučuje dostatna količina sna, redovito vježbanje i zdrava prehrana.[4] Kognitivno-bihevioralna terapija (KBT) također može biti korisna.[3][9] Lijekovi duloksetin, mirtazapin, milnacipran ili pregabalin mogu se koristiti u liječenju.[4][10] Upotreba opioida za ublažavanje bolova je kontroverzna. Neki tvrde da njihova korisnost nije dostatno dokazana,[4][11] a drugi kažu da slabi opioidi mogu biti razumna terapija ako drugi lijekovi nisu učinkoviti.[12] Pozitivan učinak dodataka prehrani nije dokazan.[4] Iako fibromialgija može trajati dugo, ona ne dovodi do smrti ili oštećenja tkiva.[4]

Procjenjuje se da fibromialgija pogađa 2 – 8 % ljudi.[3] Žene su pogođene otprilike dvostruko češće od muškaraca.[3] Čini se da su stope slične bez obzira na lokaciju i kulturu.[3] Fibromialgija je prvi put definirana 1990. godine, a kriteriji su ažurirani 2011. godine.[3] Klasifikacija, dijagnoza i liječenje fibromialgije kontroverzni su.[13][14] Iako neki smatraju da dijagnoza fibromialgije može imati negativan psihološki utjecaj, druga istraživanja smatraju da je dijagnoza korisna.[3] Izraz „fibromialgija” potječe od novolatinskog fibro- ('vlaknasta tkiva'), grčkog μυώ, myo- ('mišić'), i grčkog άλγος, algos ('bol'); stoga izraz doslovno znači „bol u mišićima i vlaknastom vezivnom tkivu”.[15]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. ↑ Neurology Now: Fibromyalgia: Is Fibromyalgia Real? | American Academy of Neurology. tools.aan.com. Listopad 2009. Pristupljeno 1. lipnja 2018.[neaktivna poveznica]
  2. 1 2 3 4 Ngian GS, Guymer EK, Littlejohn GO. Veljača 2011. The use of opioids in fibromyalgia. Int J Rheum Dis. 14 (1): 6–11. doi:10.1111/j.1756-185X.2010.01567.x. PMID 21303476
  3. 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 Clauw, Daniel J. 16. travnja 2014. Fibromyalgia. JAMA. 311 (15): 1547–55. doi:10.1001/jama.2014.3266. PMID 24737367
  4. 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 Questions and Answers about Fibromyalgia. NIAMS. Srpanj 2014. Inačica izvorne stranice arhivirana 15. ožujka 2016. Pristupljeno 15. ožujka 2016.
  5. ↑ Ferri, Fred F. 2010. Ferri's differential diagnosis : a practical guide to the differential diagnosis of symptoms, signs, and clinical disorders. 2nd izdanje. Elsevier/Mosby. Philadelphia, PA. str. Chapter F. ISBN 978-0323076999
  6. ↑ Cooper, TE; Derry, S; Wiffen, PJ; Moore, RA. 3. siječnja 2017. Gabapentin for fibromyalgia pain in adults. The Cochrane Database of Systematic Reviews. 1: CD012188. doi:10.1002/14651858.CD012188.pub2. PMC 6465053. PMID 28045473
  7. ↑ Buskila D, Sarzi-Puttini P. 2006. Biology and therapy of fibromyalgia. Genetic aspects of fibromyalgia syndrome. Arthritis Research & Therapy. 8 (5): 218. doi:10.1186/ar2005. PMC 1779444. PMID 16887010
  8. ↑ Fibromyalgia. American College of Rheumatology. Svibanj 2015. Inačica izvorne stranice arhivirana 17. ožujka 2016. Pristupljeno 16. ožujka 2016.
  9. ↑ Mascarenhas, Rodrigo Oliveira; Souza, Mateus Bastos; Oliveira, Murilo Xavier; Lacerda, Ana Cristina; Mendonça, Vanessa Amaral; Henschke, Nicholas; Oliveira, Vinícius Cunha. 26. listopada 2020. Association of Therapies With Reduced Pain and Improved Quality of Life in Patients With Fibromyalgia: A Systematic Review and Meta-analysis. JAMA Internal Medicine. doi:10.1001/jamainternmed.2020.5651
  10. ↑ Young, Jennifer. #375 Pharm for Fibro: Can antidepressants ease the pain? – CFPCLearn. Pristupljeno 14. studenoga 2024.
  11. ↑ Goldenberg, DL; Clauw, DJ; Palmer, RE; Clair, AG. Svibanj 2016. Opioid Use in Fibromyalgia: A Cautionary Tale. Mayo Clinic Proceedings (Review). 91 (5): 640–8. doi:10.1016/j.mayocp.2016.02.002. PMID 26975749. Inačica izvorne stranice arhivirana 29. kolovoza 2021. Pristupljeno 22. srpnja 2020.
  12. ↑ Sumpton, JE; Moulin, DE. 2014. Fibromyalgia. Handbook of Clinical Neurology. 119. str. 513–27. doi:10.1016/B978-0-7020-4086-3.00033-3. ISBN 9780702040863. PMID 24365316
  13. ↑ Häuser W, Eich W, Herrmann M, Nutzinger DO, Schiltenwolf M, Henningsen P. Lipanj 2009. Fibromyalgia syndrome: classification, diagnosis, and treatment. Dtsch Arztebl Int. 106 (23): 383–91. doi:10.3238/arztebl.2009.0383. PMC 2712241. PMID 19623319
  14. ↑ Wang, SM; Han, C; Lee, SJ; Patkar, AA; Masand, PS; Pae, CU. Lipanj 2015. Fibromyalgia diagnosis: a review of the past, present and future. Expert Review of Neurotherapeutics. 15 (6): 667–79. doi:10.1586/14737175.2015.1046841. PMID 26035624
  15. ↑ Bergmann, Uri. 2012. Neurobiological foundations for EMDR practice. Springer Pub. Co.. New York, NY. str. 165. ISBN 9780826109385
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Fibromialgija&oldid=7334141"