Baršunasta panjevčica

Izvor: Wikipedija
(Preusmjereno s Flammulina velutipes)
Baršunjasta panjevčica
Sistematika
Carstvo: Fungi
Koljeno: Basidiomycota
Razred: Agaricomycetes
Red: Agaricales
Porodica: Physalacriaceae
Rod: Flammulina
Vrsta: Flammulina velutipes
Flammulina velutipes
Vidi predložak mikomorfokvir koji generira sljedeći popis
Mikološke karakteristike
listići na himeniju
klobuk je konveksan
himenij je privezan
stručak je gol
otisak spora je bijel
ekologija je saprotrofna
jestivost: odlična

Baršunasta panjevčica (Flammulina velutipes) ili zimska gljiva je vrsta jestive gljive. Nazvana je po vremenu rasta, odnosno baršunastom stručku. U Japanu i Koreji ova se gljiva i uzgaja.

Opis[uredi | uredi kôd]

Baršunjasta panjevčica na drvetu

Klobuk je u početku polukružan, potom otvoren. Mazav je i vrlo ljepljiv. Ima vrlo malo mesa. Žućkastocrvene je ili narančastožute boje, u sredini tamniji. Promjera je do 10 cm. Listići su rijetki, slobodni, bijele boje. Kako gljiva stari, postaju crvenkasti. Prema kraju klobuka su uži. Stručak je 3-7 cm dug, pun, kasnije šupalj i bočno spljošten. Baršunast, pod klobukom crvenkast, prema dnu tamnosmeđ i na kraju crn. Меso je žuto, tanko, mekano, žilavo, u dršci vlaknasto i žutozelenkasto. Nema karakterističan miris i okus.

Spore su cilindrično duguljaste, 8-11x3-4 μm. U masi su bijele.

Ova gljiva raste kao saprofit ili parazit u kasnu jesen i zimi, busenasto ili pojedinačno u listopadnim šumama. Jestiv je samo klobuk, jer je stručak tvrd. Zamjena s drugim gljivama je nemoguće, što zbog godišnjeg doba kada raste, što zbog baršunastog stručka.

Ako se na površinu stručka nanese kap sumporne kiseline, to mjesto trenutačno postane crnosmeđe.

Ljekovitost[uredi | uredi kôd]

U Kini,Koreji i Japanu,te Vijetnamu se ova gljiva smatra ljekovitom. Sadrži antioksidanse, kao što je ergotionein. Testiranje na životinjama naznačilo je kao moguću primjenu razvoj cjepiva te imunoterapiju raka.[1]

Istraživanje na Nacionalnom sveučilištu u Singapuru, prvi put objavljeno 2005. godine, pokazalo je da stručak gljive sadrži veliku količinu proteina, kojeg su istraživači nazvali Five'FIP-fve, a koji pomaže u regulaciji imunog sustava. Gljiva također sadrži flamutoksin, citolitički i kardiotoksični protein koji je dokazan kao netoksičan kod oralne primjene.[2]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Bao HN, Ushio H, Ohshima T (November 2008). "Antioxidative activity and antidiscoloration efficacy of ergothioneine in mushroom (Flammulina velutipes) extract added to beef and fish meats". Journal of Agricultural and Food Chemistry. 56 (21): 10032–40.
  2. Tomita, Toshio; Dai Ishikawa; Takayasu Noguchi; Eisaku Katayama; Yohichi Hashimoto (8 April 1998). "Assembly of flammutoxin, a cytolytic protein from the edible mushroom Flammulina velutipes, into a pore-forming ring-shaped oligomer on the target cell". Biochemical Journal (333): 129–137.

Dodatna litratura[uredi | uredi kôd]

  • I. Focht, Ključ za gljive, Zagreb 1986.

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

Sestrinski projekti[uredi | uredi kôd]

Zajednički poslužitelj ima stranicu o temi Baršunasta panjevčica
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Baršunasta panjevčica