Franjevački samostan i crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije u Širokom Brijegu

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Disambig.svg Za druga značenja, pogledajte Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije.
Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije u Širokom Brijegu

Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije je rimokatolička crkva na Širokom Brijegu.

Temelji crkve položeni su dana 23. srpnja 1846. godine. Dimenzije tadašnje crkve bile su 20x10 metara. Godine 1871. podignut je i zvonik.

Međutim, 1863. je odlučeno da se gradi nova crkva po nacrtima Mattea Lorenzonija. Nova crkva je zamišljena kao trobrodna bazilika u stilu talijanskog baroka, s dva tornja i kupolom poviše oltara. Ovaj plan nije ostvaren zbog manjka sredstava i iskusnih majstora. Nacrt crkve je sačuvan.

Zgrada stare crkve je 1905. godine porušena. 20. lipnja 1905. godine polaže se kamen temeljac u gradnji nove crkve u kasnoromaničkom stilu po nacrtu M. Davida. Krov je podignut 1911. godine, sjeverni zvonik 1927. godine, a svodovi srednje lađe, preinačeni prema nacrtima Stjepana Podhorskoga, izvedeni su 1938. godine.

Crkva je duga 50 m, široka 26 m, a visina zvonika je 32 m. Glavna lađa je odijeljena od bočnih masivnim kamenim stupovima romaničkog izgleda. Oltar je ukrašen motivima sa stećaka i kao takav postavljen 1978. godine. Svetohranište je izgrađeno od hercegovačkog granita, s brončanim vratima u visokom reljefu, slično kao i propovjedaonica sa simbolima četiriju evanđelista. Oltar, svetohranište i propovjedaonica su djelo akad. kipara Ante Starčevića. Kip Gospe potječe od talijanskih majstora iz sredine 19. stoljeća. Vitraje u crkvi je izradila radionica Dedić, Koch i Marinković u Zagrebu 1912. godine, a postaje Križnog puta uradio je akad. slikar Rudolf Labaš 1983. godine.

U lijevoj bočnoj lađi crkve se nalaze grobovi poznatih franjevaca: fra Didaka Buntića (graditelja crkve i narodnog prosvjetitelja) i Rafe Barišića (prvog hercegovačkog biskupa).U desnoj bočnoj lađi se nalazi grobnica s posmrtnim ostacima franjevačkih mučenika koje su partizani pobili i spalili u samostanskom vrtu, nakon pada Širokog Brijega 7. veljače 1945. godine. Također, u ovu grobnicu su položeni posmrtni ostatci i drugih franjevaca koji su stradali 1945. godine, a tek su im nakon Domovinskog rata, aktivnošću Hercegovačke franjevačke provincije, posmrtni ostatci pronađeni u Zagvozdu u Imotskoj krajini i Vrgorcu, a isto tako če biti položeni i svi drugi posmrtni ostaci hercegovačkih fratara koji budu istraživanjem pronađeni.

Stilizirani prikaz crkve se nalazi na grbu općine kao i na grbovima športskih društava i raznih kulturno-umjetničkih organizacija.

Galerija[uredi VE | uredi]

Coat of Arms of Siroki Brijeg.svg Napomena: Ovaj tekst ili jedan njihov dio preuzet je sa službenih internetskih stranica općine Široki Brijeg. Vidi Dopuštenje iz ureda općine za Wikipediju na hrvatskome jeziku.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

  • Pobijeni.info Stanko Mabić: Sto godina nove crkve na Širokom Brijegu. Franjevci i glazbena baština crkve i samostana na Širokom Brijegu