Franjevački samostan i crkva u Bjelovaru

Izvor: Wikipedija
Jump to navigation Jump to search
Unutrašnjost crkve sv. Antuna Padovanskog u Bjelovaru

Franjevački samostan i crkva u Bjelovaru sagrađeni su 1936. godine. Od rujna 1980. godine crkva sv. Antuna Padovanskoga postaje župna crkva u tada novoosnovanoj župi.

Poticaj za dolazak franjevaca u Bjelovar i izgradnju samostana i crkve dali su bjelovarski župnik Ivan Göszl 1913. te dr. Rudolf Vimer, sveučilišni profesor i kanonik. [1] On je darovao 100.000 kruna za izgradnju. Prvi svjetski rat odgodio je radove. U Bjelovar je 1934. godine došao franjevac Osvald Toth, koji je sljedeće godine započeo gradnju samostana i crkve. Završeni su 1936. godine. Državna vlast dala je premjestiti Osvalda Totha u Viroviticu 1936. godine, zbog promicanja hrvatskih ideja. Franjevci koji su došli umjesto njega, osnovali su karitativnu ustanovu "Kruh sv. Antuna" i pomagali siromahe, beskućnike i nemoćne. Predavali su vjeronauk u osnovnim školama i u gimnaziji do 1945. godine.

Na kraju Drugog svjetskog rata, komunisti su ubili mlade franjevce Sebastijana Šantalaba i Ferdu Gassmanna, a treći franjevac Lujo Lujan bio je u zatvoru. [2] Dio crkve bio je pogođen ratnim razaranjima. Komunisti su u dio samostana uselili stanare. Od 1947. do 1994. godine u samostanu su boravile i radile časne sestre milosrdnice. Poslije više nisu bile, jer ih je centrala premijestila na drugo mjesto, gdje su bile potrebnije. Komunisti su imali plan u samostanu otvoriti dječji vrtić i tamo smjestiti oficire, no ipak nisu. Općina je 1976. godine oduzela Franjevačkom samostanu vrt i polje i na tom mjestu izgrađeno je parkiralište.

U rujnu 1980. godine zagrebački nadbiskup Franjo Kuharić osnovao je župu Bjelovar III., kasnije preimenovanu u župu sv. Leopolda Mandića pa u župu sv. Antuna Padovanskog, a crkva je postala župna crkva. Župi je pripao dio grada Bjelovara i prigradska naselja[3] Zvijerci, Puričani, Letičani, Martinac, Ćurlovac, i Kupinovac. Prvi župnik bio je Stanko Banić, koji je ostao u samostanu do svoje smrti 4. lipnja 2004. godine. [4] Od 1981. do 1983. godine izgrađen je novi dio samostana s vjeronaučnom dvoranom i klauzorom za časne sestre.

Godine 1986. proslavljena je 50. obljetnica postojanja samostana i crkve. Postavljen je novi mramorni oltar i objavljena monografija "Bjelovar i franjevci" koju je napisao fra Paškal Cvekan.

Za vrijeme Domovinskog rata, Caritas župe pružao je pomoć izbjeglicama i potrebnima, Godišnje je pomoć dobilo i po 10.000 ljudi. Stizali su kamioni s humanitarnom pomoći iz Njemačke, Austrije, Belgije i drugih država. Akcije pomoći organizirale su se i za druge hrvatske gradove. Od 7. travnja 2004. godine radi pučka kuhinja.

Župnici[uredi VE | uredi]

Unutarnje poveznice[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Paškal Cvekan: Bjelovar i franjevci, Bjelovar 1986.
  2. Rudolf Miculinić: Bjelovarske ulice, Franjevački samostan, Bjelovar 1999.
  3. Župa Sv. Antuna Padovanskog - Filijale
  4. Nikolina Marinić: Pater Stanko Juraj Banić, Matica hrvatska, Zagreb 2005.

Koordinate: 45°54′07″N 16°50′49″E / 45.9019066285347°N 16.8469333648682°E / 45.9019066285347; 16.8469333648682