Franjevački samostan u Humcu
|
Franjevački samostan u Humcu | |
|---|---|
.jpg) | |
| Lokacija | Humac, općina Ljubuški |
| Država | |
| Koordinate | 43°11′05″N 17°32′04″E / 43.184631°N 17.534339°E |
| Godine izgradnje | 1867.–1877. |
| Religija | katoličanstvo |
| Patron | sv. Antun Padovanski |
  Samostan Franjevački samostan u Humcu na zemljovidu Bosne i Hercegovine  Samostan Franjevački samostan u Humcu na zemljovidu Hercegovine | |
Franjevački samostan sv. Antuna Padovanskoga nalazi se u Humcu kod Ljubuškoga.
Franjevci u ljubuški kraj dolaze već početkom 15. stoljeća kada osnivaju prvi samostan. Uz samostan je bila napravljena i crkva sv. Katarine. Osmanlije 1563. ruše i samostan i crkvu, a franjevci su bili prebjegli u Zaostrog odakle 130 godina vrše pastoralnu službu vjernika u ljubuškom kraju i diljem Hercegovine. Osmanlijskom zabranom pastoriziranja franjevcima iz 1699. njihovu dužnost preuzimaju fratri iz kreševskog samostana, sve do 1843. Te godine su se u župnom stanu u Posušju sastala osmorica franjevaca rodom iz Hercegovine sastala i zatražila dopuštenje za osnivanje samostana, uz podršku apostolskog vikara fra Rafaela Barišića. Dopuštenje u Rimu potvrđeno je 6. veljače 1844. Prvi samostan je sagrađen na Širokom Brijegu 1846., a 1852. franjevačka zajednica u Hercegovini dobila je samostalnost.[1]
Ubrzo nakon izgradnje samostana na Širokom Brijegu, pristupili su izgradnji drugoga, u Humcu. Kamen temeljac blagoslovio je 4. travnja 1867. apostolski vikar fra Anđeo Kraljević. Gradnja samostana trajala je desetak godina pod vodstvom fra Nikole Šimovića, a priznat je dekretom generala Reda 1876. Nakon toga kupljeno je zemljište za izgradnju sjemeništa koje je završeno 1871. Godine 1866. kupljen prostor pokraj župne kuće za gradnju crkve koja je nakon dobivanja sultanova fermana dovršena 1869. Sve do 1903. godine na Humcu su bili viši razredi franjevačke srednje škole i prve godine filozofsko-teološkog studija. U prostorijama stare kuće 1867. su otvorili pučku školu, a njihovom zaslugom su na Humac došle sestre milosrdnice koje su 1898. otvorile mješovitu osnovnu, a potom i obrtnu žensku školu. U prostorima samostana 1916. otvorena je i Hrvatska seljačka škola za odrasle[1]
Daljnja izgradnja samostana nastavljena je 1895. kada je porušena stara kuća i na kojem je mjestu napravljeno istočno krilo samostana, a izgradnja je nastavljena kroz sljedeća desetljeća. Zbog teških oštećenja samostana tijekom Drugog svjetskog rata samostana, novicijat je premješten u Kraljevu Sutjesku (1946. – 1947. i 1951. – 1959. godine). da bi 1959. bio ponovo vraćen u Humac. Obnova samostana rađena je u više navrata. Od 1958. do 1961. obnovljeno je južno i istočno krilo samostana, a zapadno je porušeno i izgrađeno nanovo od 1965. do 1967. Od 1979. do 1981. potpuno je obnovljeno istočno krilo samostana, a u vremenu od 1991. do 1994. preuređen je prvi kat zapadnog krila te je podignut još jedan kat gdje je smješteno sjemenište.[1]
.JPG)
Nedugo nakon početka izgradnje samostana pristupilo se i izgradnji crkve sv. Ante. Nakon dopuštenja sultana Abdul-Aziza 1867., blagoslovom kamena temeljca u srpnju 1868. započela je njega izgradnja, a dovršena je već sljedeće godine. Dimenzije crkvenog prostora bile su 24×12 m, oltarskog 6×6,40 m, a iza oltara prostor za spremanje dimenzija 6,70×6,40 m. Zbog uvjeta turskih vlasti da se ne vidi iz daljine, izgrađeni zvonik bio je poprilično nizak. Dva veća zvona nabavljena su 1868. i u uporabu puštena 10. siječnja 1869. Zvonik je nadograđen za dva kata te pokriven bakrom 1970. godine. Prva temeljita obnova bila je u vremenu od 1900. do 1903. obnovom krova i nabavkom tri oltara iz Zagreba. Sljedeća obnova zbila se 1961. kada je kamena crkva ožbukana, zatvorena rozeta na pročelju, te krov od crijepa zamijenjen salonitnim pločama. Povrat na izvorno stanje (u mjeri kojoj je to bilo moguće) dogodio se obnovom 2006. Nakon skidanja žbuke te fugiranja zidova, postavljena je nova krovna konstrukcija, vraćeni su lukovi u južnom dijelu te postavljena rozeta na pročelju. U istoj prigodi u Zagrebu su restaurirane Heffererove orgulje iz 1881., a u Splitu glavni oltar sv. Ante iz 1725.[2]
Zbog nepostojanja drugih područnih crkava te skučenog prostora postojeće crkve, 1937. godine postojao je plan za izgradnju velike zavjetne crkve sv. Ante, međutim zbog financijske nemogućnosti nije ostvaren. Gradnji nove crkve pristupilo se tek 1987. koja je već u kolovozu 1988. bila pokrivena te izgrađen zvonik visok skoro 40 metara. Međutim, zbog nedovršenosti i neprivlačnosti, za obrede otvorena je puno kasnije. Njeno je potpuno uređenje napravljeno 2003. i 2004. godine postavljanjem novog krova od crijepa, novom žbukom, djelomičnom promjenom tri pročelja, potpunim uređenjem unutrašnjosti te postavljanjem vitraja i slika akademskog slikara Zlatka Vrkljana.[3]
Samostanska knjižnica utemeljena je istovremeno s početkom gradnje samostana 1867. U početku knjige su se nalazile u različitim prostorijama, a 1968. uređena je posebna prostorija u zapadnom dijelu samostana gdje je prenesena sva pisana građa. Knjižnica danas ima preko 20.000 primjeraka, s najstarijim primjercima iz 16. stoljeća i obuhvaćaju gotovo sva područja prirodnih i društvenih znanosti. Među raritetima ove knjižnice ističu se Homerova djela "Odiseja" (tiskana 1537.) i "Ilijada" (tiskana 1537.), Plutarhovu "Moralia opusculorum", Herodijanove "Historiae...", Ciceronove "Epistolae ad Atticum". Knjižnica je krajem 2003. godine temeljito obnovljena.[4]
U sklopu samostana postoji i zbirka umjetnina čiji fundus sadrži oko 300 djela, oko 140 skulptura, a ostalo su slike, crteži i grafike. Prostire se u sedam izložbenih dvorana, a ima i stalni postav pod imenom "Majka". S radom je počela 8. svibnja 2004.[5]
.jpg)
Podrobniji članak o temi: Muzej u HumcuU sklopu samostana nalazi se najstariji muzej u Bosni i Hercegovini, osnovan 1884.[6] Osnovao ga je fra Anđeo Nuić. U obnovljenom muzeju izloženi su predmeti prikupljeni na širem prostoru Hercegovine od starijeg kamenog doba (paleolitik) do naših dana. Izložena je i Humačka ploča iz XII. stoljeća, najstariji očuvani spomenik pisan na hrvatskom jeziku (mješavinom glagoljice i starohrvatske ćirilice – bosančice) na području današnje Bosne i Hercegovine.[7]
Podrobniji članak o temi: Kršni zavičajSamostan na Humcu je izdavač informativnog zbornika, godišnjaka Kršni zavičaj. Njegov začetnik je fra Žarko Ilić koji je 1969. u Drinovcima izdao župno glasilo pod imenom "Drinovci – godišnji izvještaj 1968." Sadržavao je popis obitelji župe, njenu kratku povijest s popisom svećenika i redovnika iz Drinovaca te važnije događaje u župi. Sljedeće godine izlazi drugi broj, pod imenom "Godišnjak Drinovci 1969.". Sadržaj je proširen đačkim pjesničkim prilozima, a bio je podijeljen na tri dijela: "Ne zaboravimo prošlost!", "Upoznajmo sadašnjost!" i "Mislimo na budućnost!" Glasilo je bilo preteča Kršnog zavičaja koji je tematski bio sličan svom prethodniku, a njegov prvi broj izašao je 1970. Jedan od ciljeva zbornika bio je Da bi se u ovom lutalačkom vremenu očuvalo duhovno jedinstvo našega naroda i da bi se našim odseljenicima omogućila veza s rodnim krajem, neka se pokrene glasilo, koje će sve nas bolje upoznavati s prošlošću i obavještavati o važnjim zbivanjima u sadašnjosti! (druga točka zaključaka Župnog vijeća Drinovaca od 9. svibnja 1971.) Zbornik je često bio pod povećalom vlasti tadašnje države, pa i cenzuriran. Izdavačko pravo nad zbornikom od 1989. prelazi na samostan u Humcu, s tim da u zaglavlju Zbornika stoji napomena o utemeljitelju i prvom izdavaču.[8] Zaključno s 50. brojem zbornik je prestao s izlaženjem.[9]
- Jolić, Robert (priredio). 2012. Šematizam Hercegovačke franjevačke provincije 2012. godine. Hercegovačka franjevačka provincija. Mostar. ISBN 9789958876080
- 1 2 3 Povijest Arhivirana inačica izvorne stranice od 28. veljače 2017. (Wayback Machine) Franjevački samostan i Župa sv. Ante Padovanskog (pristupljeno 26. veljače 2017.)
- ↑ Jolić 2012., str. 134–135.
- ↑ Jolić 2012., str. 136.
- ↑ Knjižnica Arhivirana inačica izvorne stranice od 28. veljače 2017. (Wayback Machine) Franjevački samostan i Župa sv. Ante Padovanskog (pristupljeno 27. veljače 2017.)
- ↑ Galerija Arhivirana inačica izvorne stranice od 28. veljače 2017. (Wayback Machine) Franjevački samostan i Župa sv. Ante Padovanskog (pristupljeno 27. veljače 2017.)
- ↑ 140. obljetnica najstarijeg muzeja u BiH u Humcu Glas Hrvatske (HRT), objavljeno 27. studenoga 2024.
- ↑ Muzej na Humcu Arhivirana inačica izvorne stranice od 27. veljače 2017. (Wayback Machine) Franjevački samostan i Župa sv. Ante Padovanskog (pristupljeno 26. veljače 2017.)
- ↑ Kršni zavičaj Arhivirana inačica izvorne stranice od 28. veljače 2017. (Wayback Machine) Franjevački samostan i Župa sv. Ante Padovanskog (pristupljeno 27. veljače 2017.)
- ↑ Gasi se „Kršni zavičaj“ Nedjelja, portal Katoličkog tjednika (objavljeno 8. veljače 2019., pristupljeno 9. veljače 2019.)