Glavni stožer Oružanih snaga Republike Hrvatske

Glavni stožer Oružanih snaga Republike Hrvatske
	;
Osnovana	21. rujna 1991.
Sjedište	Zagreb
Zapovjednici
Načelnik	admiral Robert Hranj
Istaknuti; zapovjednici	Anton Tus,; Janko Bobetko,; Zvonimir Červenko,; Pavao Miljavac,; Davor Domazet-Lošo,; Petar Stipetić; Josip Lucić; Drago Lovrić; Mirko Šundov

Glavni stožer Oružanih snaga Republike Hrvatske (kratica GS OS RH) združeno je tijelo Oružanih snaga Republike Hrvatske ustrojeno u okviru Ministarstva obrane, nadležno za zapovijedanje, pripremu i uporabu Oružanih snaga. GS OS RH omogućava zapovijedanje cjelokupnim OS RH u skladu sa zapovijedima vrhovnog zapovjednika i aktima ministra obrane te obavlja i druge stručne poslove za potrebe vrhovnog zapovjednika i ministra obrane.

Na čelu Glavnog stožera je načelnik Glavnog stožera koji je nadređen zapovjedništvima, postrojbama i ustanovama Oružanih snaga. Načelnik Glavnog stožera glavni je vojni savjetnik vrhovnom zapovjedniku i ministru obrane. Načelnik Glavnog stožera imenuje se na razdoblje od pet godina i može biti imenovan najviše dva puta.

Glavni stožer nalazi se u Zagrebu.

Povijest[uredi | uredi kôd]

Glavnog stožera Hrvatske vojske osnovan je 21. rujna 1991. godine,^[1] a za prvog načelnika postavljen je general Anton Tus.

Ustrojstvo Glavnog stožera[uredi | uredi kôd]

Ustrojstvo 2008. – 2015.[uredi | uredi kôd]

Ustrojstvo Glavnog stožera propisuje vrhovni zapovjednik na prijedlog načelnika Glavnog stožera i uz suglasnost ministra obrane. Prelazak na sadašnje ustrojstvo Glavnog stožera započelo je početkom 2008. godine.^[2]

GS OS RH kao sastavni dio MORH-a s dijelom nadležnosti u području planiranja (snage, infrastruktura, osoblje, financije i opremanje) istodobno je i strategijsko plansko tijelo u području operativnog planiranja. Pod operativnim planiranjem se podrazumijeva vojno planiranje operacija i aktivnosti zapovjedništava i postrojbi OS RH. Izvodi se na tri razine – strategijskoj, operativnoj i taktičkoj.

Načelnik GS OS RH je glavni vojni savjetnik vrhovnom zapovjedniku i ministru obrane. Provodi akte ministra obrane i zapovijedi vrhovnog zapovjednika, u sukladno s odredbama Zakona o obrani. Načelnik GS OS RH zapovijeda izravno zapovjednicima grana, zapovjedniku Zapovjedništva za potporu, ravnatelju HVU-a, zamjenicima načelnika GS OS RH, načelnicima Uprava GS OS RH te prvom dočasniku OS RH. U izvršavanju obveza i zadaća, na raspolaganju su mu Kabinet, dva zamjenika, šest uprava, Vojno-stegovni sud, Odjel kriminalističke vojne policije i Zapovjedno operativno središte.

U OS RH uspostavljen je i funkcionira dočasnički lanac potpore na čelu s prvim dočasnikom OS RH, koji je izravno odgovoran načelniku GS OS RH za izgradnju i rad dočasničkog zbora. Prvi dočasnik OS RH u suradnji s prvim dočasnicima podređenih zapovjedništava sudjeluje u usmjeravanju profesionalnog razvoja vojnika i dočasnika u OS RH.

Načelnik GS ima dva zamjenika: zamjenika za planove i resurse, koji je ujedno i prvi zamjenik u vrijeme odsutnosti načelnika GS OS RH, i zamjenik za operacije.

U GS OS RH postoje sljedeće uprave:

Uprava za personalne poslove (J-1), nadležna za funkcionalno područje personalnih poslova, izobrazbe i nakladništva,
Uprava za obavještajne poslove (J-2), nadležna za funkcionalno područje obavještajnih poslova,
Uprava za operativne poslove i obuku (J-3/7), nadležna za planiranje operacija, za funkcionalno područje operativnih poslova, združene doktrine, vojne vježbe i obuku,
Uprava za logistiku (J-4/8), nadležna za funkcionalno područje logistike (uključujući i zdravstvo) i financija,
Uprava za planiranje (J-5/9) nadležna za funkcionalno područje dugoročnog planiranja uporabe snaga, resursa, međunarodne vojne i civilno-vojne suradnje te za programiranje i proračun,
Uprava za komunikacijsko-informacijske sustave (J-6) nadležna za funkcionalno područje komunikacijskih i informacijskih sustava (KIS).

Dva zamjenika načelnika GS OS RH nadziru i koordiniraju radom uprava GS OS RH.

Zapovjedno-operativno središte (ZOSr) ustrojeno je kao sastavni dio GS OS RH sa zadaćom omogućavanja zapovijedanja i nadzora operacijama i aktivnostima u zemlji i inozemstvu. Bit će dimenzionirano i tehnički opremljeno za pružanje infrastrukturne, komunikacijske, tehničke i druge potpore planskim i zapovjednim elementima GS OS RH tijekom planiranja i vođenja operacija i aktivnosti OS RH. U Zapovjednom operativnom središtu stvara se jedinstvena operativna slika, a njegova opremljenost i popunjenost omogućit će vođenje svih aktivnosti i operacija postrojbi OS RH u razdoblju do 96 sati, uključujući i angažiranje snaga u izvršavanju zadaća nadzora zračnog i morskog prostora Republike Hrvatske.

Vojno-stegovni sud ustrojen je kao nositelj poslova i zadaća samostalnog i neovisnog prvostupanjskog tijelo za sankcioniranjae teških kršenja vojne stege (stegovnih prijestupa) pripadnika OS RH i odlučivanju o materijalnoj odgovornosti pripadnika OS RH (naknadi štete) u OS RH.

Odjel kriminalističke vojne policije ustrojen je kao nositelj poslova i zadaća istraživanja i sprečavanja svih oblika kriminala u i prema OS RH. Odjel je popunjen istražiteljima i kriminalističkim tehničarima obučenim i opremljenim za provođenje očevida i istraga, te će usmjeravati rad kriminalističke vojne policije u granama OS RH.

Pristožerne postrojbe[uredi | uredi kôd]

Pristožerne postrojbe GS OS RH izvršavaju zadaće za potrebe cjelokupnih Oružanih snaga Republike Hrvatske. Pristožerne postrojbe su:^[3]

Središnjica za obavještajno djelovanje (SOD) - provodi strateško elektroničko izviđanje za potrebe obavještajnog osiguranja na najvišim razinama odlučivanja i zapovijedanja te elektroničko djelovanje u potpori izvođenja operacija OS RH;
Središnjica za komunikacijsko-informacijske sustave (SKIS);
Središnjica za upravljanje osobljem (SUO);
Pukovnija vojne policije (PVP);
Počasno-zaštitna bojna - izvršava protokolarne zadaće za potrebe državnog i vojnog vrha te zadaće zaštite i osiguranja vrhovnog zapovjednika;
Dom Glavnog stožera Oružanih snaga (DGSOS).