Georg Simon Ohm

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Georg Simon Ohm
Ohm3.gif
Rođenje 16. ožujka 1787.
Erlangen, Bavarska, Njemačka
Smrt 6. srpnja 1854.
München, Bavarska, Njemačka
Državljanstvo Nijemac
Polje Fizika
Institucija Sveučilište u Münchenu
Alma mater Sveučilište u Erlangenu i Nürnbergu
Poznat po Ohmov zakon
Istaknute nagrade Copleyeva medalja (1841.)
Prolaskom električne struje kroz bilo koji otpornik ili električni vodič, na tom otporniku ili vodiču nastaje pad napona jednak umnošku jakosti električne struje i električnog otpora među mjernim točkama.

Georg Simon Ohm (Erlangen, 16. ožujka 1787. - München, 6. srpnja 1854.), njemački fizičar. Studirao u Erlangenu, isprva radio kao predavač matematike u Kölnu, Berlinu i Nürnbergu, a od 1849. bio je profesor na Sveučilištu u Münchenu. Poznat je po svojem djelu Galvanski lanac, matematički obrađen (njem. Die galvanische Kette, mathematisch bearbeitet, 1827.), u kojem je teorijski obradio fenomenološku teoriju električne struje i prvi nakon R. Kirchhoffa matematički formulirao zakonitosti električne struje. Bavio se i akustikom (definirao je čisti ton kao sinusoidni oblik vala), linearnom polarizacijom svjetlosti i njezinom interferencijom pri prolasku kroz jednoosne kristale, i drugo. [1]

Mjerna jedinica om (Ω) kojom se iskazuje vrijednost električnog otpora nazvana je po njemu.

Doprinosi[uredi VE | uredi]

Ohmov zakon[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Ohmov zakon

Ohmov zakon je zakon prema kojemu je jakost električne struje I u električnom vodiču, pri konstantnoj temperaturi, određena kao omjer električnoga napona U koji električnu struju prouzročuje i električnoga otpora R:

I ostali oblici tog oblika zakona također se nazivaju po Ohmu:

gdje je:

Ohmov zakon je jedan od temeljnih zakona elektrotehnike. Ohmov zakon vrijedi za metale i vodljive otopine. Takvi se vodiči zovu omski vodiči. Za neke materijale Ohmov zakon ne vrijedi a takvi se vodiči zovu neomski.

Djela[uredi VE | uredi]

  • Grundlinien zu einer zweckmäßigen Behandlung der Geometrie als höheren Bildungsmittels an vorbereitenden Lehranstalten (Erlangen : Palm und Enke, 1817. - XXXII, 224 S., II Faltbl. : graph. Darst.)
  • Die galvanische Kette : mathematisch bearbeitet (Berlin : Riemann, 1827. - 245 S. : graph. Darst.)
  • Elemente der analytischen Geometrie im Raume am schiefwinkligen Coordinatensysteme (Nürnberg : Schrag, 1849. - XII, 590 S.)
  • Grundzüge der Physik als Compendium zu seinen Vorlesungen (Nürnberg : Schrag, 1854. - X, 563 S. : Ill., graph. Darst. Erschienen: Abth. 1. 1853. - 2. 1854.)

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Ohm, Georg Simon, [1] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2017.
  2. Ohmov zakon, [2] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2017.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]