Germanizacija
Germanizacija[1] označava nametanje njemačkog jezika i kulture ne-germanskim narodima. To je bilo središnje načelo njemačkog konzervativnog mišljenja u 19. i 20. stoljeću, u razdoblju kada su konzervativizam[2] i etnonacionalizam išli ruku pod ruku.
Lingvističko poimanje[uredi | uredi kôd]
U lingvistici germanizacijom se smatra i kada je riječ s njemačkog jezika usvojena u nekom stranom jeziku (u tu svrhu njemački jezik ima posebnu riječ Eindeutschung[3] za razliku od općeg prijevoda Germanisierung[4]), pa se pojam germanizacija može odnositi na prilagodbu riječi njemačkom jeziku, ali i preimenovanju ulica i trgova, diskriminaciju ne-njemačkih stanovnika, i druge procese koji imaju za cilj germanizirati pučanstvo.
Politika[uredi | uredi kôd]
Politikom država poput Austrije, Njemačkog carstva, nacističke Njemačke ali i Teutonskog viteškog reda, ne-Nijemcima je često bilo zabranjeno koristiti svoj materinski jezik te su njihove tradicije i kulture bile potiskivane. Pored toga su kolonisti i doseljenici korišteni za uspostavljanje ravnoteže stanovništva. Tijekom nacističke ere germanizacija se pretvorila u politiku etničkog čišćenja, a kasnije i u genocid nekih ne-njemačkih etničkih skupina.
Povijesni razvoj[uredi | uredi kôd]
oko 962. (narančasto)
Njemački jezik 1910. (svijetlo zeleno)
Njemački jezik 2010.
Njemačko jezično područje od oko godine 1000. do 1950.
Yakonski status njemačkog jezika u Europi.
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ Germanizacija. proleksis enciklopedija/. Pristupljeno 06. lipnja 2020.
- ↑ Konzervatizam. enciklopedija.hr/. Pristupljeno 06. lipnja 2020.
- ↑ Eindeutschung. szlachta.fandom.com/. (njemački) Pristupljeno 06. lipnja 2020.
- ↑ Germanisierung. context.reverso.net/. (njemački) Pristupljeno 06. lipnja 2020.
Nedovršeni članak Germanizacija koji govori o povijesti treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.