Germanizacija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje

Germanizacija[1] označava nametanje njemačkog jezika i kulture ne-germanskim narodima. To je bilo središnje načelo njemačkog konzervativnog mišljenja u 19. i 20. stoljeću, u razdoblju kada su konzervativizam[2] i etnonacionalizam išli ruku pod ruku.

Lingvističko poimanje[uredi | uredi kôd]

U lingvistici germanizacijom se smatra i kada je riječ s njemačkog jezika usvojena u nekom stranom jeziku (u tu svrhu njemački jezik ima posebnu riječ Eindeutschung[3] za razliku od općeg prijevoda Germanisierung[4]), pa se pojam germanizacija može odnositi na prilagodbu riječi njemačkom jeziku, ali i preimenovanju ulica i trgova, diskriminaciju ne-njemačkih stanovnika, i druge procese koji imaju za cilj germanizirati pučanstvo.

Politika[uredi | uredi kôd]

Politikom država poput Austrije, Njemačkog carstva, nacističke Njemačke ali i Teutonskog viteškog reda, ne-Nijemcima je često bilo zabranjeno koristiti svoj materinski jezik te su njihove tradicije i kulture bile potiskivane. Pored toga su kolonisti i doseljenici korišteni za uspostavljanje ravnoteže stanovništva. Tijekom nacističke ere germanizacija se pretvorila u politiku etničkog čišćenja, a kasnije i u genocid nekih ne-njemačkih etničkih skupina.

Povijesni razvoj[uredi | uredi kôd]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Germanizacija [Germanizacija]. proleksis enciklopedija/. Pristupljeno 6. lipnja 2020.
  2. Konzervatizam [Konzervatizam]. enciklopedija.hr/. Pristupljeno 6. lipnja 2020.
  3. Eindeutschung [Eindeutschung]. szlachta.fandom.com/ (njemački). Pristupljeno 6. lipnja 2020.
  4. Germanisierung [Germanisierung]. context.reverso.net/ (njemački). Pristupljeno 6. lipnja 2020.


P history.svg Nedovršeni članak Germanizacija koji govori o povijesti treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.