Prijeđi na sadržaj

Gertrude Stein

Izvor: Wikipedija

Gertrude Stein (Allegheny, Pennsylvania, SAD, 3. veljače 1874. – Neuilly-sur-Seine, Francuska, 27. srpnja 1946.) bila je američka književnica, pjesnikinja, dramaturginja i kolekcionarka umjetnina. Rođena je u Alleghenyju (koji je danas dio Pittsburgha) u Pennsylvaniji, a odrasla je u Oaklandu u Kaliforniji.[1] Stein se preselila u Pariz 1903. godine gdje je ostala do kraja svog života. U Parizu je održavala salon gdje bi se sastajali najpoznatiji predstavnici modernizma u književnosti i umjetnosti poput Pabla Picassa, Ernesta Hemingwayja, F. Scotta Fitzgeralda, Sinclaira Lewisa, Ezre Pounda, Sherwooda Andersona i Henrija Matissea.[2][3][4]

Stein je 1933. objavila kvazimemoar o svojim godinama u Parizu, The Autobiography of Alice B. Toklas. Knjiga je napisana iz perspektive Alice B. Toklas, njezine životne partnerice. Knjiga je postala bestseler i probila je Stein na scenu.[5] Dva su citata iz njenih djela postala općepoznata: "Ruža je ruža je ruža je ruža",[6] i "Ne postoji tamo tamo". Potonji se citat najvjerojatnije odnosi na njezinu kuću iz djetinjstva u Oaklandu.[7]

Njezine su knjige Q.E.D. (1903.) koja se radi o lezbijskim romantičnim aferama koje uključuju nekoliko Steininih prijateljica; Fernhurst, izmišljena priča o ljubavnom trokutu; Three Lives (1905. – 1906.); The Making of Americans (1902. – 1911.); i Tender Buttons (1914.)

Njezine su aktivnosti tijekom Drugog svjetskog rata bile podvrgnute analizama i komentarima. Kao Židovka koja je živjela u dijelu Francuske koji je bio pod nacističkom okupacijom, Stein se najvjerojatnije uspjela održavati kao kolekcionarka umjetnina premda samo preko zaštite Bernarda Faÿa, moćnog službenika višijske vlade i nacističkog suradnika. Nakon što je rat završio, Stein je izrazila divljenje za još jednog višijskog vladara, koji je također bio pristaša nacizma, maršala Pétaina.[8][9]

Rani život

[uredi | uredi kôd]
Rodno mjesto Gertrude Stein u Pittsburghu u Pennsylvaniji.

Stein je rođena u imućnoj građanskoj obitelji 3. veljače 1874. godine u gradu Allegheny (danas dio Pittsburgha). Njezin otac, Daniel Stein, bio je bogati poduzetnik nekretnina.[10][11] U kući su pričali njemački i engleski.[12] Obitelj je imala sedmero djece,[13][14] no dvoje je preminulo u ranom djetinjstvu, a od preostalih petero, Stein je bila najmlađa; njena braća i sestre bili su: Michael (1865.), Simon (1868.), Bertha (1870.) i Leo (1872.).[15]

Gertrude Stein s tri godine

Kad je Stein imala tri godine, preselila se s obitelji u Beč, a zatim u Pariz. U pratnji guvernanti i učitelja, Steinovi su nastojali usaditi svojoj djeci znanje o europskoj kulturi, povijesti i životu.[16] Nakon jednogodišnjeg boravka u Europi, obitelj se vratila u SAD 1878. u Oakland gdje je njen otac postao direktor neprofitne organizacije Market Street Railway koja je održavala tramvaje u San Franciscu.[17] Stein je pohađala Prvu hebrejsku kongregaciju Oaklandove škole šabatom.[18] Tijekom njihovog boravka u Oaklandu živjeli su četiri godine na posjedu od deset jutara gdje je Stein stvorila mnoge uspomene.[19] Često je odlazila na izlete s bratom Leom s kojim se zbližila. Stein je smatrala školovanje u Oaklandu obeshrabrujućim,[19] no često je čitala Shakespeara, Wordswortha, Scotta, Burnsa, Smolletta, Fieldinga i druge.[20]

Kad je Stein imala 14 godina, njezina je majka, Amelie Stein (djevojačkog prezimena Keyser), preminula. Tri godine kasnije i njezin je otac preminuo. Steinin je najstariji brat, Michael Stein, s 26 godina preuzeo obiteljski posao i odselio se sa svojom braćom i sestrama u San Francisco.[21] On je, poput oca, postao direktor Market Street Railwayja. 1892. godine Gertrudi je i Berthi dogovorio smještaj s majčinom obitelji u Baltimoreu. Gertruda je tamo živjela sa stricem Davidom Bachrachom[22] koji se 1877. godine vjenčao s Gertrudinom tetkom s majčine strane, Fanny Keyser.

U Baltimoreu je Stein upoznala Claribel i Ettu Cone. Sestre Cone cijenile su umjetnost i voljele su pričati o njoj. Sestre Cone podijelile su kućanske radove između sebe, i na taj je način kasnije Stein živjela s Alice B. Toklas. Sestre Cone su također održavale okupljanja što je Stein isto radila kasnije u Parizu.[23][24]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. ↑ Werner, Matt. 31. svibnja 2012. Gertrude Stein's Oakland. Pristupljeno 1. svibnja 2025.
  2. ↑ Pound, Cath. 27. srpnja 2021. The shocking memoir of the 'lost generation'. Pristupljeno 1. svibnja 2025.
  3. ↑ Haas, Brenda. 2. veljače 2024. Gertrude Stein: A complex pioneer of modernism. Deutsche Welle. Pristupljeno 1. svibnja 2025.
  4. ↑ Extragavant Crowd | Gertrude Stein & Alice B. Toklas. Inačica izvorne stranice arhivirana 14. lipnja 2025. Pristupljeno 1. svibnja 2025.
  5. ↑ Mellow, James R. 1. prosinca 1968. The Stein Salon Was The First Museum of Modern Art. The New York Times. Pristupljeno 1. svibnja 2025.
  6. ↑ Fritz, Monade. 23. kolovoza 2013. Natias Neutert about Gertrude Stein´s Rose. YouTube. Pristupljeno 1. svibnja 2025.
  7. ↑ Werner, Matt. 31. svibnja 2012. Gertrude Stein's Oakland. Pristupljeno 1. svibnja 2025.
  8. ↑ Will, Barbara. The Strange Politics of Gertrude Stein. Pristupljeno 1. svibnja 2025.
  9. ↑ Will, Barbara. 2011. Unlikely Collaboration. Columbia University Press. ISBN 9780231152631
  10. ↑ Wagner-Martin, Linda. Stein's Life and Career. Inačica izvorne stranice arhivirana 28. prosinca 2015. Pristupljeno 1. svibnja 2025.
  11. ↑ Boyer, Paul Samuel; James, Janet Wilson; James, Edward T. 1971. Notable American Women, 1607–1950: A Biographical Dictionary. The Belknap Press of Harvard University Press. str. 356. ISBN 9780674627314
  12. ↑ Picasso, Pablo; Giroud, Vincent. 2006. Picasso and Gertrude Stein. Metropolitan Museum of Art. str. 7. ISBN 9781588392107
  13. ↑ tat was sie tat. Pristupljeno 1. svibnja 2025.
  14. ↑ Gallery One. Pristupljeno 1. svibnja 2025.
  15. ↑ Stein, Gertrude (1874–1946). Pristupljeno 1. svibnja 2025.
  16. ↑ Albright, Alice P. 18. veljače 1959. Gertrude Stein at Radcliffe: Most Brilliant Women Student. Inačica izvorne stranice arhivirana 16. travnja 2018. Pristupljeno 4. svibnja 2025.CS1 održavanje: bot: nepoznat status originalnog URL-a (link)
  17. ↑ Lubow, Arthur. An Eye for Genius: The Collections of Gertrude and Leo Stein. Pristupljeno 4. svibnja 2025.
  18. ↑ Brinner, William M. 15. rujna 1987. Like All the Nations? The Life and Legacy of Judah L. Magnes. State University of New York Press. ISBN 9780887065071
  19. 1 2 Werner, Matt. 31. svibnja 2012. Gertrude Stein's Oakland. Pristupljeno 1. svibnja 2025.
  20. ↑ Boyer, Paul Samuel; James, Janet Wilson; James, Edward T. 1971. Notable American Women, 1607–1950: A Biographical Dictionary. The Belknap Press of Harvard University Press. str. 356. ISBN 9780674627314
  21. ↑ Simon, Linda. Gertrude Stein. Jewish Women Encyclopedia. Pristupljeno 4. svibnja 2025.
  22. ↑ David Bachrach House. Pristupljeno 4. svibnja 2025.
  23. ↑ Pound, Cath. 27. srpnja 2021. The shocking memoir of the 'lost generation'. Pristupljeno 1. svibnja 2025.
  24. ↑ Simon, Linda. Gertrude Stein. Jewish Women Encyclopedia. Pristupljeno 4. svibnja 2025.