Gorna Orjahovica

Koordinate: 43°08′N 25°42′E / 43.133°N 25.700°E / 43.133; 25.700
Izvor: Wikipedija
Gorna Orjahovica
Горна Оряховица
Grb Gorne Orjahovice
Grb
Koordinate: 43°08′N 25°42′E / 43.133°N 25.700°E / 43.133; 25.700
Država Bugarska
Oblast Veliko Trnovo
Vlast
 - Gradonačelnik Jordan Mihtijev
Visina 140
Stanovništvo (2009.)
 - Grad 38 553
Vremenska zona EEST (UTC+2)
Poštanski broj 5100
Pozivni broj 0618
Zemljovid
Gorna Orjahovica na zemljovidu Bugarske
Gorna Orjahovica
Gorna Orjahovica

Gorna Orjahovica (bugarski: Горна Оряховица) je grad na sjeveru Bugarske, smješen u Oblasti Veliko Trnovo. Grad se smjestio između gradova; Veliko Trnovo i Dolna Orjahovica.

Obližnja visoravan Arbanasi, poznata je po svojoj ruralnoj arhitekturi i povijesnim spomenicima (srednjovjekovnim crkvama i manastirima).

Povijest[uredi | uredi kôd]

Za antike[uredi | uredi kôd]

Na širem teritoriju grada, postoje ostatci jednog tračkog naselja između Kamaka (Kameno brdo) i visoravni Arbanasi. Stanovnici ovog naselja bili su pripadnici tračkog plemena Krobizi. Oni su podigli Utvrdu Kamaka, koja je živjela od 5. stoljeća pr. Kr. do 1. stoljeća pr. Kr., kad su Rimljani izgradili vlastitu utvrdu na ruševinama starije tračke. Uz utvrdu se razvilo naselje koje je svoj gospodarski razvoj temeljilo na vinogradarstvu. Život ovog naselja tekao je ravnomjerno do dolaska Slaveni (VI. - VII. st), nakon toga nema tragova nikakovog naselja sve do XII. st.

Srednji vijek[uredi | uredi kôd]

Nakon obnove bugarske države na kraju XII st., trebalo je nekako zaštititi glavni grad - Trnovgrad, u tu svrhu podignuto je nekoliko utvrda, između ostalog i utvrda Rahovec (4 km sjeverozapadno od današnjeg grada). Rahovec je zapravo štitio cestu do Trnovgrada, ime Rahovec' i znači - utvrda na cesti (od perzijski rah, znači 'cesta, put').

Za vrijeme otomanskih napada na Bugarsku, utvrda Rahovec je zauzeta nakon što joj je isušen vodeni opkop (tvrđava je ostala netaknuta). Utvrda Rahovec, živjela je sve do 1444. godine kada ju je poljski kralj Władysław Warneńczyk - razorio, za vrijeme svojeg dubokog prodora na otomanski teritorij. Nakon nje pojavila su se tri zasebna mala sela koja su postojala kroz stoljeća otomanske vlasti; Mala (Mala), Sredna (Srednja) i Goljama (Velika) Rahovica.

Razvitak i rast Gorne Orjahovice[uredi | uredi kôd]

Za vrijeme Bugarskog nacionalnog preproda Gorna Orjahovica je izrasla u snažno i veliko gospodarsko naselje sjeverne Bugarske, zahvaljujući obrtništvu i tgovini. Razvitku je doprinio i veliki stočni sajam koji se održavao svakog petka, na kojem su se prodavali i poljoprivredni proizvodi, drvena građa i ugalj. Od 1822. godine djeluje crkvena škola u lokalnom manastiru, 1827. godine ta škola postala je javna, ali je tek od 1835. godine počela tako raditi. Od 1850. godine u gradu radi prva djevojačka škola, a od 1859. godine djeluje prva srednja škola općeg usmjerenja (gimnazija). Čitalište (Čitaonica, knjižnica i Dom kulture) otvorena je u gradu 1869. godine. Gorna Orjahovica proglašena je gradom 1870. godine, tada je imala 4 700 stanovnika, s 1 200 kuća i 5 crkava.

Borba za nacionalnu neovisnost[uredi | uredi kôd]

Bugarski nacionalni heroj Vasil Levski osobno je organizirao revolucionarni komitet u Gornoj Orjahovici na početku 1869. godine, a kasnije je višekratno posjećivao grad. U vrijeme priprema za Travanjski ustanak Gorna Orjahovica je bila sjedište Prvog revolucionarnog okruga sa Stefanom Stambolovim kao vođom (Apostolom ustanka). Nakon neuspjeha Travanjskog ustanka, Georgi Izmirliev Makedončeto, jedan od lokalnih vođa ustanka, obješen je u središtu grada Gorna Orjahovica. Troje građana Gorne Orjahovice bili su pripadnici ustaničkog odreda Hristo Botev a njih 132 bili su pak pripadnici bugarskog dobrovoljačkog odreda za vrijeme [[Rusko-turski rat 1877. – 1878.|Rusko-turskog rata 1877. – 1878.]] Ruska carska armija oslobodila je Gornu Orjahovicu od otomanske vlasti 26. lipnja 1877. godine.

Nakon oslobođenja Bugarske[uredi | uredi kôd]

Ubrzo po oslobođenju grad se razvio u značajno prometno čvorište (naročito željezničko) sjeverne Bugarske. Današnja Gorna Orjahovica je i značajni turistički centar zbog blizine stare povijesne bugarske prijestolnice Veliko Trnovo, visoravni Arbanasi, s brojnim manastirima i brojnim drugim atrakcijama (priroda, ruralna arhitektura).

Gospodarstvo[uredi | uredi kôd]

Danas je Gorna Orjahovica sjedište velike bugarske tvornice šećera Sugar Plants Ltd. Uz taj veliki pogon razvile su se i brojne male tvrtke za proizvodnju slatkiša.

Zbratimljeni gradovi[uredi | uredi kôd]

Prijevoz[uredi | uredi kôd]

Gorna Orjahovica je glavno željezničko čvorište u sjevernoj Bugarskoj. Grad ima jednu od šest bugarskih međunarodnih zračnih luka - Zračnu luku Gorna Orjahovica, iz koje let do Sofije traje oko 30 minuta.

Udaljenosti iz Gorne Orjahovice:

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]