Gornja Austrija

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Gornja Austrija
Oberösterreich
Zastava Grb
Zastava Grb
Položaj Gornja Austrije na karti Austrije
Glavni grad Linz
Najveći grad Linz
ISO 3166-2 AT-4
Površina 11.981,92 km² (4. od 9)
 - kopna 11.718,32 km² (97,8 %)
 - vode 263,6 km² (2,2 %)
Koordinate
 - z. š. 47° 27' - 48° 45'
 - z. d. 12° 44' - 14° 59'
Veličina
 - sjever-jug 145 km
 - istok-zapad 165 km
Najviša točka 2.995 m (Hoher Dachstein)
Najniža točka 239 m (Grein)
Stanovništvo 3. od 9
 - ukupno (2001.) 1,376.797
 - gustoća 116/km²
Gornja Austrija s općinama
Službena stranica www.land-oberoesterreich.gv.at

Gornja Austrija (njemački: Oberösterreich, stari naziv: Erzherzogtum Österreich ob der Enns) je savezna država Republike Austrije. S površinom od 11.981,92 km² i s 1,4 milijuna stanovnika, Gornja Austrija je četvrta austrijska savezna država po veličini i treća po broju stanovnika. Glavni i najveći grad je Linz, s 205.921 stanovnika.[1]

Graniči s Bavarskom u Njemačkoj, Češkom i austrijskim saveznim državama Donja Austrija (njemački: Niederösterreich), Štajerska (njemački: Steiermark) i Salzburg.

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Četvrti Gornje Austrije

Reljef[uredi VE | uredi]

Gornja Austrija je podijeljena na četiri četvrta. To su Hausruckviertel, Innviertel, Mühlviertel i Traunviertel. Na sjeveru, do granice s Češkom, se pruža područje nižih i srednje visokih planina Mühl. U srednjem dijelu nalazi se prostrana kotlina rijeke Dunav, najčešće blago zatalasana. Nadmorska visina je oko 250 - 400 metara. Izrazito planinska područja se javljaju na jugu – Gornjoaustrijski Alpi. Na Alpima se nalazi i vrhovi s preko 2000 metara nadmorske visine. U podnožju Alpa ima dosta termalnih izvora, pa je dio savezne države bogat toplica.

Klima[uredi VE | uredi]

Gornja Austrija ima blagu umjereno kontinentalnu klimu, koja samo u višim dijelovima prelazi u planinsku.

Vode[uredi VE | uredi]

Središnjim djelom Gornje Austrije protiče Dunav, koji se danas smatra sastavnim dijelom identiteta savezne države. Dunav u pokrajini ima nekoliko pritoka: s sjevera teku rijeke Veliki Mühl i Mali Mühl, a s juga rijeke Inn (granica s Njemačkoj) s pritokom Salzach, te Traun i Enns.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Prema popisu iz 2011. godine, Gornja Austrija ima preko 1,4 milijuna stanovnika, s tim je četvrta austrijska savezna državu po broju stanovnika. Posljednjih desetljeća broj stanovnika se brže povećava od državnog prosjeka uslijed visokog nivoa razvijenosti savezne države.

Gustoća naseljenosti[uredi VE | uredi]

Gustoća je blizu 120 st./km², što osjetno više od državnog prosjeka. Dijelovi uz grad Linz i nizine su mnogo jače naseljeni (150 - 300 st./km²), dok su planinski prostori na sjeveru i jugu mnogo manje naseljeni (<50 st./km²).

Etnički sastav[uredi VE | uredi]

Gornja Austrija je tradicionalno naseljena Austrijancima. Povijesnih manjina nema, ali se posljednjih desetljeća značajan broj doseljenika (posebno iz bivše Jugoslavije i Turske) naselio u većim gradovima, kao što su Linz, Wels, Steyr i Vöcklabruck.

Stanovništvo kroz povijest[uredi VE | uredi]

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Važna gospodarska grana u Gornjoj Austriji je plastičarstvo. Duga je tradicija te industrije u Gornjoj Austriji. Danas djeluje oko 250 pogona. Mnogi od tih pogona na vodećemu su mjestu u Europi, pa i u svijetu. Da bi lakše odgovorio na pritiske tržišnog natjecanja i zahtjeve novonastalih tržišta te tržišnih niša, proizvođači su odlučili udružiti snage u plastičarski grozd (Kunststoff-Cluster, KC). Osnovan je 1999. godine. Grozd je u međuvremenu postao najveća područna mreža takve vrste u Europi. Proširen je na Donju Austriju 2005. godine, a 2007. na Salzburg.[2]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Stanovništvo grada Linza, 2018., linz.at, pristupljeno 6. svibnja 2018.
  2. Polimeri 32/2011. 3.-4., str. 135. Werner Pamminger: Austrijski plastičarski grozd – umreženost kao recept uspjeha, pristupljeno 1. svibnja 2015.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]