Gornja Vrba
| Gornja Vrba | |
|---|---|
 grb | |
| Država |  Hrvatska |
| Županija |  Brodsko-posavska |
| Načelnik | Ivan Vuleta (nezavisni) |
| Naselja | Donja Vrba, Gornja Vrba |
| Površina[1] | 20,1 km2 |
| Površina središta | 7,3 km2 |
| Koordinate | 45°09′00″N 18°03′54″E / 45.15°N 18.065°E |
Stanovništvo[2] (2021.) | |
| Ukupno | 2 168 |
| – gustoća | 108 st./km2 |
| Urbano | 1 654 |
| – gustoća | 297 st./km2 |
| Poštanski broj | 35207 Gornja Vrba |
  Gornja Vrba Gornja Vrba na zemljovidu Hrvatske | |
Gornja Vrba je općina u Hrvatskoj. Nalazi se u Brodsko-posavskoj županiji.
Stanovništvo[uredi | uredi kôd]
Po posljednjem popisu stanovništva iz 2001. godine, općina Gornja Vrba imala je 2.559 stanovnika, raspoređenih u 2 naselja:
- Donja Vrba - 745
- Gornja Vrba - 1.814
Etnički sastav[uredi | uredi kôd]
| broj stanovnika | 648 | 714 | 667 | 753 | 784 | 806 | 774 | 892 | 1033 | 1191 | 1467 | 1741 | 1933 | 1991 | 2559 | 2512 | 2168 |
| 1857. | 1869. | 1880. | 1890. | 1900. | 1910. | 1921. | 1931. | 1948. | 1953. | 1961. | 1971. | 1981. | 1991. | 2001. | 2011. | 2021. |
| broj stanovnika | 279 | 314 | 333 | 312 | 312 | 369 | 448 | 551 | 789 | 997 | 1149 | 1264 | 1814 | 1913 | 1654 | ||
| 1857. | 1869. | 1880. | 1890. | 1900. | 1910. | 1921. | 1931. | 1948. | 1953. | 1961. | 1971. | 1981. | 1991. | 2001. | 2011. | 2021. |
Uprava[uredi | uredi kôd]
Sjedište općinske uprave nalazi se u sklopu novog mjesnog doma u Gornjoj Vrbi. U Općinskom vijeću prema rezultatima izbora za općinsko vijeće održanim 19. svibnja 2013.: Lista grupe birača Ivan Vuleta : 5 vijećnika Koalicija HDZ-SU: 4 vijećnika, SDP: 2 vijećnika, HSS: 1, HDSSB: 1,
Za načelnika općine u drugi krug su prošli Ivan Vuleta i Niko Pavić u drugom krugu koji se održao 02. lipnja 2013. godine uvjerljivo je pobijedio Ivan Vuleta sa 67 % glasova.
Povijest[uredi | uredi kôd]
Prapovijest[uredi | uredi kôd]
U okolici Slavonskog Broda najstariji nalazi ljudske prisutnosti sežu u vrijeme starijeg neolitika (mlado kameno doba - 8,000 godina starosti). Tako su na lokalitetu Saloš kod Donje Vrbe otkrivene metalurške radionice u ostacima naselja badenske kulture.[3]
Seoba Šokaca[uredi | uredi kôd]
Gornja i Donja Vrba naseljavali su Šokci bježeći od najezde Turaka tijekom 16. i 17. stoljeća. Šokci tada postaju čuvari granice prema Turskoj Bosni – i dobivaju nadimak graničari.[4] Šokci, Hrvati se uglavnom bave poljoprivredom i šumarstvom.
Vrbske žrtve[uredi | uredi kôd]
Nakon raspada Austrijsko-ugarske monarhije i uspostave Prve Jugoslavije seljaci Brodskog Posavlja, među njima i Vrbljani bune se protiv srpskog terora. Vrbljani postaju pristaše Stjepana Radića i HSS dobiva gotovo sve glasove autohtonog stanovništva. Dana 20. veljače 1935. srpski žandari ubiju šest seljaka iz Gornje Vrbe i Ruščice, koji su prosvjedovali protiv srpskog terora i ubojstva seljaka u Sibinju (Sibinjske žrtve) koji se dogodio dan prije. Taj događaj poznat je kao Vrbske žrtve. U njihovu spomen na gradskom groblju Slavonskog Broda postavljena je 1938. zajednički grobnica. Početkom 90tih glavna ulica koja prolazi kroz Gornju Vrbu i spaja grad Slavonski Brod sa susjednim selom Ruščićom (općina Klakar) dobiva naziv ulica Vrbskih žrtava.
Gospodarstvo[uredi | uredi kôd]
U općini Gornja Vrba pretežito su zastupljena obiteljska poljoprivredna domaćinstva. Većina stanovnika radi u susjednom Slavonskom Brodu.
Prostornim planom uređenja općine Gornja Vrba stvorena je Sjeverna gospodarska zona općine Gornja Vrba. Jedna je od 12 gospodarskih zona u Brodsko-posavskoj županiji. Ova je poduzetnička zona potpuno u funkciji s potrebnom infrastrukturom. U njoj se nalaze niz tvrtki i trgovačkih centara. Najveće tvrtke su: Boxmark-Leather, autokuće WET Ćirić, Mercedes Benz i Auto Zubak, Naš dom, MD profil i Fis, Projektgradnja, Kamengradnja, Kamen Plehan, Asfalti, Cestar te betonare Krešimir i TBG beton. Unutar općine nalazi se i trgovački veleprodajni centar Velpro.[5]
Zbog dolaska velikih poduzeća na prostor općine općinski proračun se iz prihoda od komunalne naknade i općinskog poreza zadnjih godina znatno povećao. Ukupne investicije u općinsku i poslovnu infrastrukturu prelazi više od 50 milijuna kuna, a najveći projekti su:[6]
- za javnu rasvjetu u naseljima i poslovnoj zoni 5,3 milijuna kuna,
- za obnova lokalnih cesta u selima Donja i Gornja Vrba 10,1 milijuna kuna,
- vodoodvodnja naselja 20,0 milijuna kuna
- vodoodvodnja i vodoopskrba poslovne zone 12,0 milijuna kuna.
Poznate osobe[uredi | uredi kôd]
- fra Antun Bačić (* oko 1690. Vrba kod Broda, † 1758. Našice), nakon studija bogoslovije u Italiji bio hrvatski pisac i provincijal franjevačke provincije Bosne Srebrene 1754. – 1757.[7] Napisao knjigu Istina katoličanska.
- Ana Titlić, hrvatska rukometašica, osvajačica srebrne medalje na Olimpijskim igrama u Moskvi 1980., osvojila i zlatne medalje na SP u Jugoslaviji 1973. i Mediteranskim igrama u Splita 1979. .
Obrazovanje[uredi | uredi kôd]
Na području općine Gornja Vrba djeluju dvije Osnovne škole sa statusom područne škole. U selu Gornja Vrba to je područna škola "Vladimir Nazor", a u selu Donja Vrba područna škola "Ivan Goran Kovačić".
Šport[uredi | uredi kôd]
Nogometni klub Omladinac Gornja Vrba sportska je udruga duge povijesti, osnovan 1954 godine na inicijativu skupine ljubitelja nogometa, NK Omladinac dugi niz godina predstavlja središte razvoja sporta i sportske kulture u mjestu Gornja Vrba. Tijekom godina bilo je uspona i padova u radu kluba koji se ipak uspio održati i nastaviti s ostvarenjem svog temeljnog cilja – razvoj amaterskog sporta i rad s mladima na širem području Općine Gornja Vrba. NK Omladinac okuplja velik broj igrača koji se natječu sljedećim kategorijama: pioniri, juniori, seniori i veterani. Organizacija kluba postavljena je kroz tri cjeline; skupština kluba, Upravni odbor, operativni dio (treneri i igrači). Dana 01. kolovoza 2011. održana je izvanredna skupština kluba na kojoj je donesen novi statut kluba i izabrano novo vodstvo kluba. Upravni odbor je cjelina koja operativno vodi klub, sastoji se od 4 sektora i ima 13 članova, predsjednik je Ivan Vuleta, potpredsjednik je Mijo Stojanac, tajnik Ilija Kraijnović, blagajnik Pero Pavić.
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
- ↑ Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
- ↑ http://www.sbonline.net/vodic/povijest_prapovjesno_razdoblje.htm
- ↑ http://www.ss-ekonomsko-birotehnicka-sb.skole.hr/skola/novine?ms_nav=aab
- ↑ Formiranje poduzetničkih zona u Brodsko-posavskoj županiji http://www.ngcentar.com/modules/news/article.php?storyid=1526 Arhivirana inačica izvorne stranice od 22. kolovoza 2018. (Wayback Machine)
- ↑ Projekti u Županiji www.bpz.hr/_Data/Files/projektne%20ideje%20HR.xls
- ↑ Franjevačka provincija Bosna Srebrena http://www.bosnasrebrena.ba/php/modules.php?name=Sections&op=viewarticle&artid=119 Arhivirana inačica izvorne stranice od 16. srpnja 2006. (Wayback Machine)
Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]
| |||||