Gornji Miholjac

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Gornji Miholjac
Županija Virovitičko-podravska županija
Općina/Grad Slatina
Stanovništvo (2001.)
 - Ukupno 307
 - Broj domaćinstava 108
Pošta 33520 Slatina
Pozivni broj +385 033
Autooznaka SL

Gornji Miholjac je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Grada Slatine, Virovitičko-podravska županija.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Prema popisu stanovništva iz 2001. godine, naselje je imalo 307 stanovnika[1] te 108 obiteljskih kućanstava.[2]

Kretanje broja stanovnika 1857.-2001.[3]


Napomena: U 1981. izdvojen je dio naselja i formirano je samostalno naselje Višnjica, općina Sopje.

Povijest[uredi VE | uredi]

Kralj Andrija II potvrdio je 1231. god. posjede Makarijevom sinu Tomi (odanom vitezu, vukovskom županu i 1229. banu zasad nepoznate banovine)

veliki posjed Novak ( jedan dio posjeda je današnje selo Novaki), i "selo Svetog Mihovila" ( danas Gornji Miholjac).[4]

Od prve trećine 13. st. “zemlja zvana Novak” pokonjena redovnicima Svetog Groba[5] (odnosno prijelaz iz 12. u 13. stoljeće[6] ). Ovima je tu stečevinu kralj Bela IV potvrdio 1255, kad su ti redovnici već imali sagrađenu “kuriju” kraj sela Novak. U kasnijim se izvorima oni javljaju i pod širim pojmom “braća križonoše” (fratres cruciferi); zapravo su to bili regularni kanonici Svetog Groba ili, kraće, sepulkralci. U Novaku su imali samostan Blažene Djevice Marije, a u nedalekom Gornjem Miholjcu držali su crkvu sv. Mihovila.I danas je poznato mještanima G. Miholjca mjesto gdje je stajala ta crkva.[7]

Miholjac je bio dobro cestovno povezan. Postojala je cesta iz Slatine kroz Gornji Miholjac koja se spajala sa Vaškom na tzv. "cestu Kralja Kolomana" (spominje se 1238.godine), koja je iz Ugarske preko Koprivnice, Križevaca i Zagreba vodila prema moru.[8]

U popisu župa iz 1334. također je zabilježeno da je crkva sv. Mihalja (Mihovila) pripadala križnicima (ecclesia s. Mychaelis cruciferorum). I mnogo kasnije kad je kanonski vizitator načinio popis župa vaškanskog arhiđakonata 1660. godine, znao je za križnike u Miholjcu iako njih odavno već nije bilo. U istoj ispravi se spominje " cesta koja vodi od sv. Mihalja" , ..."velika cesta koja vodi u Novak". [1]

Sjedište križnika sv. Groba jeruzalemskog u Novakima i Gornjem Miholjcu bila su vezana uz prepozituru u Glogovnici što se spominje 1347. godine. Do 1517. godine Miholjac se vodi u popisu poreza kao dobro glogovničke prepoziture. Nije poznato kada su regularni kanonici sv. Groba jeruzalemskog napustili Novake i Gornji Miholjac. Sigurno je da su za turskog osvajanja Slavonije njihovi samostani u kraju oko Vaške zbrisani sa lica zemlje.[9]

U Gornjem Miholjcu postoji još jedan povijesni lokalitet, ime mu je Gradac, a označuje polja sjeveroistočno od sela, u blizini danjašnjeg groblja. Pod iskrivljenim imenom "Grada" upisan je u katastarskoj mapi katastarske općine Gornji Miholjac iz 1862. godine. Nije poznato čiji se "grad" nalazio na tom prostoru između Gornjeg Miholjca i potoka Čađavice. [10]

Napomena: u današnjem ARKOD-u katastarska čestica Gradac se nalazi sa druge strane rječice Čađavice.

Zanimljivosti[uredi VE | uredi]

Jedna od žrtava Titanika bio je i Gornjomiholjčanin Branko Dakić (19), sin Živka i Jelene Dakić. On se kao radnik uputio 10.4.1912. god. iz Southamptona.[2]

Kulturna dobra[uredi VE | uredi]

Crkva sv. Trojice u Gornjem Miholjcu sagrađena je 1793.g. u stilu kasnog baroka, kao jednobrodna građevina sa zvonikom na glavnom pročelju i polukružnom apsidom. Čitava crkvena parcela, elipsastog oblika, ograđena je starom zidanom baroknom ogradom.Crkva je građena opekom, pokrivena drvenim dvostrešnim krovom sa pokrovom limom. Lađa je nadsvođena baldahinskim svodom, a apsida polukalotom. Svetište osvjetljavaju tri prozorska otvora. Zvonik ja postavljen na masovne stupove nadsvođene arkadama koje tvore trijem. Bogato profilirani kordonski vijenac u centralnom dijelu je polukružno povijen zvonik završava baroknom lukovicom sa laternom. Bočna pročelja ukrašena su lezenama.

Klasifikacija: sakralna graditeljska baština; Vrijeme nastanka: 1793. god

Oznaka kulturnog dobra: Z-371 ; Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno; Pravni status: zaštićeno kulturno dobro [3]

Sport[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Popis stanovništva 2001., www.dzs.hr
  2. Kućanstva prema obiteljskom sastavu i obiteljska kućanstva prema broju članova, Popis 2001., www.dzs.hr
  3. Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001., www.dzs.hr
  4. Andrić, S. (2008). PODGORJE PAPUKA I KRNDIJE U SREDNJEM VIJEKU: PRILOZI ZA LOKALNU POVIJEST (prvi dio). Scrinia slavonica8.
  5. Andrić, S. (2008). PODGORJE PAPUKA I KRNDIJE U SREDNJEM VIJEKU: PRILOZI ZA LOKALNU POVIJEST (prvi dio). Scrinia slavonica8.
  6. DOBRONIĆ, L. (1984). Regularni kanonici sv. groba jeruzalemskog u Hrvatskoj. Croatica Christiana periodica8(14), 1-35.
  7. Andrić, S. (2008). PODGORJE PAPUKA I KRNDIJE U SREDNJEM VIJEKU: PRILOZI ZA LOKALNU POVIJEST (prvi dio). Scrinia slavonica8.
  8. Pajur, F. (2011). Rakovečka trasa “vojničke” ili Kolomanove ceste. Zbornik Odsjeka za povijesne znanosti Zavoda za povijesne i društvene znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti29, 23-37.
  9. DOBRONIĆ, L. (1984). Regularni kanonici sv. groba jeruzalemskog u Hrvatskoj. Croatica Christiana periodica8(14), 1-35.Lelja Dobronić
  10. Rad Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti knjiga 406.


Noia 64 filesystems home white.pngFlag of Croatia.svg Nedovršeni članak Gornji Miholjac koji govori o naselju u Hrvatskoj treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.