Gospa od Škrpjela
Gospa od Škrpjela je umjetni otočić pred mjestom Perastom u Boki Kotorskoj, Crna Gora.
Zemljopisni položaj[uredi | uredi kôd]
Nalazi se na 42°29'12" sjeverne zemljopisne širine i 18°41'20" istočne zemljopisne dužine.
Otočić je površine 3030 m2.[1]
Povijest[uredi | uredi kôd]
Otok i kapela podignuti su u znak zahvalnosti Gospi za ozdravljenje jednog od dvojice braće koji su na tom mjestu pronašli Gospinu sliku. [2] Na hridi (škrpjelu) ispred Perasta braća Martešići su 22. srpnja 1452. pronašli Gospinu sliku. Peraštani su tijekom stoljeća nasipavanjem kamena i potapanjem starih jedrenjaka povećali površinu otoka. Već u 15. st. na hridi je podignuta kapelica, u koju je stavljena Gospina slika. Do početka 17. st. potopljeno je stotinjak brodova, među kojima je bilo i zarobljenih turskih lađa. Veća crkva sagrađena je 1630. godine, ali je bila oštećena u potresu 1667. Osim potresima to je proštenište bilo izloženo i turskim te gusarskim napadima. [1]
Nasipanje je trajalo 250 godina. Crkvu povjesničari umjetnosti nazivaju "Hrvatska Sikstina".[2]
Vidi još[uredi | uredi kôd]
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ 1,0 1,1 Hrvatska revija 1, 2005., Goran Denis Tomašković, Mijo Igor Ostojić: Na vječnoj straži zaljeva
- ↑ 2,0 2,1 Čoralić, Lovorka; Prikazi i recenzije. Anali Dubrovnik 46 (2008), str. 378-379, prikaz knjige Miloš Milošević, Iz prošlosti Boke kotorske. Zagreb: Matica hrvatska (Biblioteka Pleter), 2008., 283 str.
Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]
- Prokršćanski pregalac i mecena
- http://wikii.itam.ws/index.php/Gospa_od_Šrpjela
- Maćašević, Anita; Hrvati iz Crne Gore: otok Gospe od Škrpjela nije građen kao hram SPC-a, narod.hr, 23. travnja 2014.
- Hrvatska revija 3, 2015. Željko Brguljan: Ex voto bokeljskih pomoraca u riznicama Kotorske biskupije