Gospa od Škrpjela

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Otočić, pogledan iz daljine

Gospe od Škrpjela je umjetni otočić pred mjestom Perastom u Boki Kotorskoj, Crna Gora.

Zemljopisni položaj[uredi VE | uredi]

Nalazi se na 42°29'12" sjeverne zemljopisne širine i 18°41'20" istočne zemljopisne dužine.

Otočić je površine 3030 m2.[1]

Povijest[uredi VE | uredi]

Otok i kapela podignuti su u znak zahvalnosti Gospi za ozdravljenje jednog od dvojice braće koji su na tom mjestu pronašli Gospinu sliku. [2] Na hridi (škrpjelu) ispred Perasta braća Martešići su 22. srpnja 1452. pronašli Gospinu sliku. Peraštani su tijekom stoljeća nasipavanjem kamena i potapanjem starih jedrenjaka povećali površinu otoka. Već u 15. st. na hridi je podignuta kapelica, u koju je stavljena Gospina slika. Do početka 17. st. potopljeno je stotinjak brodova, među kojima je bilo i zarobljenih turskih lađa. Veća crkva sagrađena je 1630. godine, ali je bila oštećena u potresu 1667. Osim potresima to je proštenište bilo izloženo i turskim te gusarskim napadima. [1]

Nasipanje je trajalo 250 godina. Crkvu povjesničari umjetnosti nazivaju "Hrvatska Sikstina".[2]

Vidi još[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. 1,0 1,1 Hrvatska revija 1, 2005., Goran Denis Tomašković, Mijo Igor Ostojić: Na vječnoj straži zaljeva
  2. 2,0 2,1 Čoralić, Lovorka; Prikazi i recenzije. Anali Dubrovnik 46 (2008), str. 378-379, prikaz knjige Miloš Milošević, Iz prošlosti Boke kotorske. Zagreb: Matica hrvatska (Biblioteka Pleter), 2008., 283 str.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]