Gospa od Škrpjela
Gospa od Škrpjela | |
|---|---|
| Otok | |
 Otočić i crkva | |
| Položaj | |
| Koordinate | 42°29′12″N 18°41′20″E / 42.4867°N 18.6889°E |
| Država | |
| Zaljev | Boka kotorska |
| More | Jadransko more |
| Fizikalne osobine | |
| Površina | 0.00303[1] km2 |
  Gospa od Škrpjela Gospa od Škrpjela na zemljovidu Crne Gore  | |
Gospa od Škrpjela je umjetni otočić pred mjestom Perastom u Boki kotorskoj, Crna Gora. Otočić je površine 3030 m2.[1]
Otok je dobio naziv prema morskoj hridi – škripu, odnosno škrpjelu.[2]
Prema predaji u noći 22. srpnja 1452. dva brata ribara iz peraške obitelji Mortešić, primijetili su na hridi sliku Blažene Djevice Marije. Sliku su uzeli sa sobom i stavili u kuću. Slika je zatim prenesena u župnu crkvu sv, Nikole. Čudotvorna slika naslikana je na drvetu od cedra. Prema predaji, slika je čudotvorno vraćena na hridinu. Nakon toga je narod krenuo spajati razne okolne hridi, utapajući u more kamenje, stare brodove i lađe. [3]
Nakon toga je na hridi sagrađena crkvica te uz nju manji stan za svećenika.[4] Od tada se svake godine održava 22. srpnja svečanost Fašinada kojom se nasipaju kamenja oko otoka.[5]
Veća crkva sagrađena je 1630. godine, ali je bila oštećena u potresu 1667.[1] Turci su Perast i otok dva puta napali i opljačkali (1624. i 1654.).[4]
Podrobniji članak o temi: Crkva Gospe od ŠkrpjelaSagrađena je 1630. godine, ali je bila oštećena u potresu 1667. Osim potresima to je proštenište bilo izloženo i turskim te gusarskim napadima.[1] Nakon potresa barokna crkva je obnovljena uz dogradnju kapele s osmerokutnom kupolom, u kojoj se nalazi glavni oltar iz 1722. Današnji oblik svetište je dobilo 1725. godine, a svečano je posvećena 1736. Okrugli zvonik, jedinstven po obliku na Jadranu, strukturu najvjerojatnije duguje obrambenoj ulozi. U potresu 1979. crkva je ponovno oštećena, ali je nakon toga sanirana.[1]
Crkvu povjesničari umjetnosti nazivaju "Hrvatska Sikstina".[6]
- ↑ a b c d e Hrvatska revija 1, 2005., Goran Denis Tomašković, Mijo Igor Ostojić: Na vječnoj straži zaljeva
- ↑ Babić 2011, str. 371.
- ↑ Babić 2011, str. 372.
- ↑ a b Babić 2011, str. 373.
- ↑ Babić 2011, str. 374.
- ↑ Čoralić, Lovorka; Prikazi i recenzije. Anali Dubrovnik 46 (2008), str. 378-379, prikaz knjige Miloš Milošević, Iz prošlosti Boke kotorske. Zagreb: Matica hrvatska (Biblioteka Pleter), 2008., 283 str.
- Babić, Vanda. 2011. Od Olova do Škrpjela: uloga marijanskih običaja u životu autohtonih Hrvata. Vrhbosnensia. Univerzitet u Sarajevu – Katolički bogoslovni fakultet. Sarajevo. 15 (2): 361–379
 | Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Gospa od Škrpjela |
- Brguljan, Željko: Ex voto bokeljskih pomoraca u riznicama Kotorske biskupije Arhivirana inačica izvorne stranice od 17. kolovoza 2016. (Wayback Machine) Hrvatska revija 3, 2015.
- Maćašević, Anita; Hrvati iz Crne Gore: otok Gospe od Škrpjela nije građen kao hram SPC-a, narod.hr, 23. travnja 2014.
- Prokršćanski pregalac i mecena u arhivi Slobodne Dalmacije