Gospa Sinjska

Izvor: Wikipedija
(Preusmjereno s Gospa sinjska)
Skoči na: orijentacija, traži
Gospa Sinjska

Gospa Sinjska je ime dato slici Presvijete Bogorodice Milosrđa u Sinju, slavljenoj kao čudesnoj u Cetinskoj krajini. Gospa je opisana kao rajska i zemaljska kraljica, postavljena na prijestolje njezine dobrote, ljubavi i milosrđa. Gospa Sinjska je znamenita širom svijeta, gdje god ima Hrvata.

Povijest[uredi VE | uredi]

Slika je naslikana na platnu dužine 58 cm, a širine 44 cm. Naslikao ju je nepoznati mletački slikar u 16. stoljeću. Nalazila u Rami kod franjevaca. Međutim, Turci su fratre smatrali glavnim krivcima za pobune raje, te su oni, nemogavši snositi visoke globe i samovoljno zulumčarenje, od Stojana Jankovića tražili da ih oslobodi. Janković je 1687. provalio u Duvno i izveo veći broj fratara iz Rame. Nakon oslobođenja, fratri su se nastalnili u Sinj 1692., te su sa sobom donijeli čudotvornu gospinu sliku i tu sagradili samostan. Puk koji ih je slijedio nastanili su po okolnim selima.[1]

Nakon slavne pobjede 1715. godine, puk Sinja i njegovi branitelji tu pobjedu su pripisivali čudotvornom zagovoru Gospe Sinjske, čija je slika svo vrijeme opsade bila u tvrđavi, kamo je bila prenesena iz franjevačkog samostana podno grada da je Turci ne oskvrnu. U zahvalu na pomoći providur je Balbi s časnicima odmah skupio 80 zlatnika koje su poslali u Veneciju da se skuje zlatna kruna i križ i da se okruni Gospin lik. Pri dnu krune urezao je u dva reda riječi :In perpetuum coronata triumphat-Anno MDCCXV (Zauvijek okrunjena slavi slavlje - godine 1715.). Tom krunom svečano je okrunjena 22. rujna 1716. godine i konačno je 1721. godine, prenesena u novu crkvu u kojoj se i danas nalazi.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

  1. Šimčik, Ante. Begovi Kopčiči. Zagreb : Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti , 1933., str. 49.