Prijeđi na sadržaj

Gospodarstvo Armenije

Izvor: Wikipedija
Gospodarstvo Armenije
Armenska središnja banka.
Valutadram
Fiskalna godinaStandardna kalandarska godina
Gospodarske organizacijeZND, WTO
Statistika
BDP12,07 milijardi USD (2008. proc. real. vrij.)
18,92 milijardi USD (2008. PPP) 125. (2008. proc.
BDP rast2,6% (2010. proc.)
BDP po stanovniku6.400 USD (2010. proc.)
BDP po sektorupoljoprivreda (17,2%), industrija (36,4%), usluge (46,4%) (2007. proc.)
Inflacija (IPC)8,2% (2007. proc.)
Stopa siromaštva10,5% (2009. proc.)
Radna snaga1,2 milijuna (2007. proc.)
Radna snaga prema zanimanjupoljoprivreda (46,2%), industrija (15,6%), usluge (38,2%) (2006. proc.)
Nezaposlenost7,1%(2007. proc.)
Glavna industrijaobrada dijamanata i proizvodnja nakita, elektromotori, strojevi za metalnu industriju, kamioni, automobilske gume, mikroelektronika, razvoj softvera, kemijski proizvodi, glazbeni instrumenti, proizvodi od svile, pletena odjeća, čarape, obuća, hrana, brandy
Trgovina
Izvoz1,518 milijardi USD (2011. proc.)[1]
Izvozna dobrasirovo željezo, bakar, obojeni metali, dijamanti, minerali, energija, hrana[1]
Glavni izvozni partneriRusija (16,7%), Njemačka (11,8%), Bugarska (11,4%), Nizozemska (8,8%), Iran (8%), SAD (7,5%), Španjolska (6,2%), Belgija (5,3%), Kanada (5,3%), Gruzija (4,6%) (2011. proc.)[1]
Uvoz3,614 milijardi USD (2011. proc.)[1]
Uvozna dobranafta i prirodni plin, duhanski proizvodi, dijamanti, hrana[1]
Glavni uvozni partneriRusija (20,1%), Kina (8,2%), Ukrajina (6,9%), Iran (6,5%), Njemačka (5,9%), Italija (4,7%), Turska (4%) (2011. proc.)[1]
Javne financije
Javni dug6,417 milijardi USD (31. prosinca 2011.)[1]
Prihodi2,438 milijardi USD (2008. proc.)
Rashodi2,696 milijardi USD (2008. proc.)
Gospodarska pomoć180 milijuna USD (2007. proc.)

Gospodarstvo Armenije predstavlja nacionalno gospodarstvo Republike Armenije koje se uglavnom temelji na industriji i poljoprivredi.

Tijekom sovjetskog razdoblja i planske ekonomije, Armenija je razvila snažnu industriju, proizvodnju alatnih strojeva, tekstila i drugih proizvoda. Od osamostaljenja okrenula se poljoprivredi na malim površinama. Industrijska proizvodnja i dalje čini preko 30% bruto domaćeg proizvoda (BDP), a preko 40% radne snage zaposleno je u industriji i građevinarstvu. Obrađuju se: zlato, bakar, cink i srebro. Strojevi i sintetičke gume su glavni proizvodi.

Armenija ima jedinu nuklearnu elektranu u kavkaskoj regiji, koju je naslijedila od sovjetskog doba. Na sreću nije oštećena tijekom potresa 1988., kada je stradalo mnogo infrastrukture, a čije posljedice su se osjetili sve do sredine 1990. godine.

Nakon stjecanja nezavisnosti od SSSR-a, Armenija je ostavila rusku valutu nekoliko godina, dok nije počela koristiti armenski dram kao nacionalnu valutu, zbog komplikacija nastalih prilikom oslanjanja na monetarnu politiku Ruske Federacije.

Nakon nekoliko godina dvoznamenkastog gospodarskog rasta, Armenija se suočila s dubokom recesijom 2009. godine, pretrpjevši pad BDP-a od 14% te godine. Sljedeće godine dogodio se gospodarski rast od 5%, ali 2011. opet je bila teška recesijska godina.

Armenija ima i devizne rezerve u inozemstvu koje iznose 1,823 milijardi USD.[2]

Izvori

[uredi | uredi kôd]