Gospodarstvo Cipra
| Gospodarstvo Cipra | ||
|---|---|---|
| ||
| Nicosia, financijsko središte Cipra. | ||
| Valuta | euro (EUR) | |
| Fiskalna godina | kalendarska godina< | |
| Gospodarske organizacije | WTO | |
| Statistika | ||
| BDP (PPP) | 27,726 milijardi USD (2022. proc.) () | |
| BDP rast | 5,6% (2022. proc.) | |
| BDP per capita | 30,663 USD (2022. proc.) | |
| BDP po sektoru | poljoprivreda (3,8%), industrija (12,5%), usluge (85,5%) (2022. proc.) | |
| Inflacija (IPC) | 2,2% (2021. proc.) | |
| Stopa siromaštva | 17,6% (2020. proc.) | |
| Radna snaga | 631,523 (2020. proc.) | |
| Radna snaga prem zanimanju | 3,8% (poljoprivreda), 15,2% (industrija), 81,0 % (usluge) (2014. proc.) | |
| Nezaposlenost | 5,9% (2022. proc.) | |
| Glavna industrija | turizam, prerada hrane i pića, cement i gips, popravak i obnova brodova, tekstil, lake kemikalije, metalni proizvodi, drvo, papir, kamen i proizvodi od gline | |
| Trgovina | ||
| Izvoz | 2,805 milijardi USD (2017. proc.) | |
| Izvozna dobra | citrusi, krumpir, farmaceutski proizvodi, cement, odjeća | |
| Glavni izvozni partneri | Libija (9,4%), Grčka (7,7%), Norveška (6,7%), Ujedinjeno Kraljevstvo (5,3%), Njemačka (4,1%) (2017. proc.) | |
| Uvoz | 7,935 milijardi USD (2013. proc.) | |
| Uvozna dobra | roba široke potrošnje, nafta i maziva, strojevi, transportna oprema | |
| Glavni uvozni partneri | Grčka (19 %), Italija (7,5%), Kina (7,4%), Južna Koreja (7,3%), Njemačka (7%)(2017. proc.) | |
| Javne financije | ||
| Javni dug | 24.271 milijardi USD (2021.) | |
| Prihodi | 42.4% GDP-a (2021.) | |
| Rashodi | 44.1% GDP-a (2021.) | |
| Ekonomska pomoć | ||
| Glavni izvor Svi iznosi izraženi su u američkim dolarima | ||
Gospodarstvo Cipra je gospodarstvo s visokim dohotkom prema Svjetskoj banki.[1] Istovremeno, Cipar se pojavio na listi razvijenih zemalja koju je objavio Međunarodni monetarni fond 2001.[2]
Od 1990. Cipar je nastojao pristupiti Europskoj uniji, što mu je, zajedno s još devet zemalja, konačno dopušteno 14 godina kasnije. Cipar je 1. siječnja 2008. produbio svoju razinu europskih integracija i pridružio se euro-području. Time je usvojio euro i tako zamijenio svoju sadašnju valutu, ciparsku funtu. Vlada je upotrijebila takozvanu taktiku velikog praska, kada je euro odmah stupio na snagu, no do 31. siječnja 2008. za transakciju je još bilo moguće koristiti obje valute. Fiksni tečaj bio je 1 € = 0,585274 CYP.[3] Ulazak u Europsku uniju uvelike je pomogao gospodarskom rastu Cipra.
Danas se zemlja uglavnom fokusira na turizam i uslužni sektor, koji je 2019. zapošljavao 80,6% radno sposobnog stanovništva. Po BDP-u po stanovniku zauzima 47. mjesto.
Turizam je važan sektor za Cipar u gospodarstvu, kulturi i cjelokupnom razvoju brenda ove otočne države. S više od 2 milijuna turista godišnje, to je 40. najpopularnija destinacija na svijetu. Međutim, po broju stanovnika zauzima 17. mjesto. Ugodna klima, slikoviti krajolici, prekrasne plaže i brojne povijesne i kulturne atrakcije - sve je to izvrsna osnova za daljnji razvoj turizma. Industrija je nagrađena raznim međunarodnim nagradama, od naslova poput S„ustainable Destinations Global Top 100”, „VISION on Sustainable Tourism”, „Totem Tourism” i „Green Destination” dodijeljenih Limassolu i Paphosu u prosincu 2014. Cipar je postao punopravni član Svjetske turističke organizacije kada je osnovana 1975. Prema Indeksu konkurentnosti svjetskog ekonomskog turizma iz 2019. Cipar je na 44. mjestu po ukupnoj konkurentnosti. Po turističkoj infrastrukturi, Cipar je na prvom mjestu u svijetu u odnosu na sektor turizma.
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ https://datahelpdesk.worldbank.org/knowledgebase/articles/906519 Preuzeto 24. svibnja 2022.
- ↑ https://www.imf.org/en/Publications/SPROLLs/world-economic-outlook-databases#sort=%40imfdate%20descending Preuzeto 24. svibnja 2022.
- ↑ https://ec.europa.eu/info/business-economy-euro/euro-area/euro/eu-countries-and-euro/cyprus-and-euro_en Preuzeto 24. svibnja 2022.
