Gospodarstvo Europske unije

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje

Gospodarstvo Europske unije drugo je po veličini na svijetu (ukoliko se tretira kao jedna zemlja) u nominalnom smislu i prema paritetu kupovne moći (PPP). Prema procjeni Međunarodnog monetarnog fonda BDP za Europsku uniju iznosio je 16,5 bilijuna $ (nominalno) u 2016. godini, što predstavlja 22,8% nominalnog globalnog BDP-a. [1]
$19.973 trillijuna (PPP, 2016)[1]

Nezaposlenost unutar EU, u lipnju 2016.

Valuta Euro se rabi kod 19 od svojih 28 članova druga je najveća devizna rezerva i druga valuta koja se najviše trguje na svijetu nakon dolara Sjedinjenih Država. Euro je službeno ili de facto valuta u eurozoni i šest drugih europskih zemalja.[2][3][4]

Gospodarstvo Europske unije (EU) sastoji se od unutarnjeg tržišta mješovitih gospodarstava temeljenih na slobodnom tržištu i naprednim društvenim modelima. BDP stanovniu (PPP) iznosio je 37.800 dolara u 2015. godini, u usporedbi s 57.084 dolara u Sjedinjenim Američkim Državama i 14.340 dolara u Kini. S niskim Ginijevim koeficijentom od 31, Europska unija ima egalitarnoiju raspodjelu dohotka od svjetskog prosjeka.

Euronext je glavna burza eurozone i 7. najveća svjetska tržišna kapitalizacija. Ulaganja u Europsku uniju u 2012. godini iznose 5,1 bilijuna dolara, a investicije E.U u inozemstvo iznose 9,1 bilijuna dolara, daleko najviših domaćih i stranih ulaganja u svijetu.

S obzirom na početak krize javnog duga u 2009. godini, suprotne ekonomske situacije pojavile su se između Južne Europe s jedne strane i Srednje i Sjeverne Europe s druge strane: veća stopa nezaposlenosti i javni dug u zemljama Sredozemlja te niža stopa nezaposlenosti s većom stopom rasta BDP-a u istočnim i sjevernim zemljama članicama. U 2015. godini, javni dug u Europskoj uniji iznosio je 85% BDP-a, s razlikama između najniže stope, Estonije s 9,7%, a najviša, Grčka s 176%.[5]

Sedam najvećih trgovinskih partnera Europske unije su Sjedinjene Države, Kina, Švicarska, Rusija, Japan, Turska i Norveška. EU je zastupljena kao jedinstveno tijelo u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO), G-20 i G7, zajedno s državama članicama

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. 1,0 1,1 IMF World Economic Outlook Database, October 2016. International Monetary Fund pristupljeno 22. prosinca 2016.
  2. Triennial Central Bank Survey 2007. BIS (19. prosinca 2007.) pristupljeno 25. srpnja 2009.
  3. Aristovnik, Aleksander (30. ožujka 2010.). Compositional Analysis of Foreign Currency Reserves in the 1999–2007 Period. The Euro vs. The Dollar As Leading Reserve Currency. Munich Personal RePEc Archive, Paper No. 14350 pristupljeno 27. prosinca 2010.
  4. Boesler, Matthew. "There Are Only Two Real Threats To The US Dollar's Status As The International Reserve Currency", objavljeno 11. studenoga 2013. pristupljeno 8. prosinca 2013.
  5. Eurostat - Tables, Graphs and Maps Interface (TGM) table pristupljeno 13. listopada 2016.