Gospodarstvo Solomonskih Otoka
 Ribarski čamci na Solomonskim Otocima | |
| Valuta | dolar Solomonskih Otoka |
|---|---|
| Fiskalna godina | Standardna kalandarska godina[1] |
| Gospodarske organizacije | WTO, ACP i dr. |
| Statistika | |
| BDP | 1 922 milijuna USD (2012.)[1] 193.[1] |
| BDP rast | 7,4 % (2012.)[1] |
| BDP po stanovniku | 3,400 USD (2012. proc.)[1] |
| BDP po sektoru | poljoprivreda (33,4 %), industrija (9,3 %), usluge (57,4 %) (2012. proc.)[1] |
| Inflacija (IPC) | 6,3 % (2007.[1] |
| Radna snaga | 202,500 (2007. [1] |
| Radna snaga prema zanimanju | poljoprivreda (75 %), industrija (5 %), usluge (20 %) (2000.[1] |
| Glavna industrija | drvo, tuna, rudarstvo[1] |
| Trgovina | |
| Izvoz | 226,5 milijuna USD (2010.[1] |
| Izvozna dobra | drvo, tuna, kopra, palmino ulje[1] |
| Glavni izvozni partneri | Kina 54%, Australija 12%, Tajland 4%(2011. proc.)[1] |
| Uvoz | 306,3 milijuna USD (2010. proc.)[1] |
| Uvozna dobra | hrana, postrojenja i oprema, proizvodi, goriva, kemikalije[1] |
| Glavni uvozni partneri | Australija 27,3%, Singapur 26,4%, Kina 6,5%, Malezija 5,1% , Novi Zeland 5,1%(2011. proc.) [1] |
| Javne financije | |
| Javni dug | 166 milijuna USD (30. lipnja 2012. proc.)[1] |
| Prihodi | 339,7 milijuna USD (2012. proc.)[1] |
| Rashodi | 285,4 milijuna USD (2012. proc.)[1] |
Gospodarstvo Solomonskih Otoka temelji se na poljoprivredi i ribarstvu.
BDP po stanovniku iznosi 3400 dolara. Više od 75% radne snage bavi se poljoprivredom i ribarstvom. Do 1998., kada su cijene na svjetskom tržištu za tropsko drvo znatno pale, drvo je bilo glavni izvozni proizvod, a to je ponovno u posljednjih nekoliko godina, Šume su opasno preiskorištene. Ostali važni proizvodi za izvoz su: kopra i palmino ulje. Godine 1998., tvrtka "Ross Mining of Australia" počela je eksploatirati zlato na predjelu Gold Ridge na otoku Guadalcanal. Zbog etničkog nasilja u lipnju 2000., izvoz palminog ulja i zlata prestali su, dok je izvoz drva smanjen.
Obilje riba pruža mogućnost za daljnji izvoz i razvoj domaćega gospodarstva. Postojala je japanska joint venture tvrtka "Salomon Taiyo doo", koja je djelovala kao jedina tvornica ribljih konzervi u zemlji, a zatvorena je sredinom 2000., zbog etničkih sukoba.
Turizam, osobito ronjenje, važna je uslužna djelatnost na Solomonskim Otocima. Rast u toj industriji otežan je, međutim, zbog nedostatka infrastrukture, prijevoza i sigurnosnih ograničenja.
Solomonske Otoke osobito je teško pogodila azijska financijska kriza pa se dogodio pad BDP-a između 15% -25%. Oko polovice svih radnih mjesta u drvnoj industriji izgubljeno je. Vlada je priopćila kako će reformirati pridobivanje drva iz šume, s ciljem potrajnosti i očuvanja prirode.
Od 2000. godine, Vlada Solomonskih Otoka postaje sve insolventnija pa je u 2001., deficit dosegao oko 8% BDP-a. Vlada svake godine dobiva novčanu pomoć iz Australije, Novoga Zelanda, Europske unije, Japana i Tajvana.
Solomonski otoci su članica Svjetske trgovinske organizacije.
