Gradovi na putu tamjana u pustinji Negev

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Gradovi na putu tamjana u pustinji Negev

Flag of UNESCO.svg Svjetska baština - UNESCO
Gradovi na putu tamjana u pustinji Negev
Flag of Israel.svg Izrael
Godina uvrštenja: 2005. (29. zasjedanje)
Vrsta: Kulturno dobro
Mjerilo: iii, v
Ugroženost: ne
Poveznica: UNESCO

Gradovi na putu tamjana u pustinji Negev su arheološki lokaliteti gradova na drevnom putu tamjana u pustinji Negev, južni Izrael. Četiri grada (Avdat, Haluza, Mamšit i Šivta) su izravno spajala put tamjana, ali i put začina sa Sredozemljem. Izgradili su ih Nabatejci, staro arapsko pleme Hašemitskog kraljevstva s prijestolnicom u Petri (također svjetska baština od 1985.). Svaki od njih je višestruka utvrda s poljoprivrednim zemljištem u izrazito pustinjskom krajoliku sa sustavima navodnjavanja i karavan-sarajima. Zajedno predstavljaju značaj i važnost plodonosne trgovine tamjanom i mirtom koja se obavljala od južne Arabije do Sredozemlja, a koja je na svom vrhuncu, od 3. stoljeća pr. Kr. do 2. stoljeća, prolazila kroz raskošne gradove. Plodovi ove trgovine su najvidljiviji u ruševinama gradova u pustinji Negev koji su se u negostoljubivom krajoliku mogli razviti samo zahvaljujući razvijenoj trgovini.

Oni su, zajedno s pripadajućim utvrdama i poljoprivresnim zemljištem, upisani na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Aziji i Oceaniji 205. godine[1].

Popis lokaliteta[uredi VE | uredi]

Rekonstrukcija oltara bizantske katedrale u Haluzi
Slika Ime Vrijeme Lokacija Koordinate Opis
Avdat.JPG Avdat (עבדת‎) (عبدات‎, Abdat) ili Obodat 7.-1. stoljeća pr. Kr. Negev 30°794′N 34°773′E / 43.233°N 46.883°E / 43.233; 46.883 Ovaj grad je nakon Petre bio najvažniji nabatejski grad na putu tamjana prema Gazi. Osim Nabatejaca u njemu su živjeli i Rimljani, a kasnije i Bizantinci. Prozvan je prema nabatejskom kralju Obodasu I. koji je smatran božanstvom, a sahranjen je u ovom gradu.
Bldg-haluza.jpg Haluza (חלוצה‎) ili Elusa 3. stoljeća pr. Kr.- 2. st. Negev 31°097′N 34°652′E / 32.617°N 44.867°E / 32.617; 44.867 Ovaj grad je jedan od dva za koja se smatra kako je riječ o biblijskom gradu Ziklagu. Arheološki lokalitet je oštećen zbog čestog premještanja pustinjskog pijeska, ali pronađeni su nabatejska ulica s dvije crkve, kazalište, preša za vino i toranj. Iskapanja nisu provođena profesionalno i lokalitet danas izgleda očajno.
Mamshit5.jpg Mamšit (ממשית‎) ili Memfis 1. stoljeće pr. Kr. Negev 31°025′N 35°064′E / 31.417°N 36.067°E / 31.417; 36.067 Grad je bio važno raskršće putova Arabah-Ma'ale Akrabim i Tel Beer Ševa-Hebron-Jeruzalem. Pokriva više od 40,000 m² i najmanji je, ali i najbolje sačuvani grad na putu tamjana u pustinji Negev. Nekad raskošni grad ima građevine neobične arhitekture koji nisu pronađeni nigdje drugdje. One imaju otvorene sobe, dvorišta, terase i neobično precizno isklesane lukove koji podupiru svodove.
Shivta.JPG Šivta ili Subajtah (שבטה‎) 5.-9. stoljeća Negev 30°88′N 34°63′E / 31.467°N 35.05°E / 31.467; 35.05 Bizantska poljoprivredna kolonija na putu tamjana i odmaralište hodočasnika na putu prema samostanu svete Katarine na Sinaju. Tu su pronađene tri bizantske crkve, dvije preše za vino, stambena zona i upravne zgrade. Nakon što su ga uništili Arapi u 7. stoljeću, biva potpuno napušten do 9. stoljeća.

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Gradovi na putu tamjana u pustinji Negev. UNESCO. pristupljeno 26. travnja 2011.