Gradska knjižnica Rijeka

Izvor: Wikipedija
Jump to navigation Jump to search
Zgrada Središnjeg odjela Gradske knjižnice Rijeka

Gradska knjižnica Rijeka (GKR) središnja je narodna knjižnica grada Rijeke, matična knjižnica za narodne i školske knjižnice Primorsko-goranske županije. Nastala je kao nastavak tradicije Narodne čitaonice riječke osnovane 1849. godine i Gradske biblioteke Sušak osnovane 1930. godine. Ona nabavlja, čuva i daje na korištenje sve vrste knjižnične građe, priprema, istražuje i daje sve vrste knjižničnih informacija. Raznim aktivnostima animira, motivira i educira korisnike, a sve u funkciji promocije knjige, čitanja, znanja, podizanja opće obrazovne i kulturne razine stanovništva.

Povijest[uredi VE | uredi]

U Narodnoj čitaonici 60-ih

Povijest Gradske knjižnice Rijeka izrazito je kompleksna zbog egzistencije u gradu složene povijesti kao što je Rijeka. Izvorište ima u dvije institucije – razvoju Narodne čitaonice riječke od 1849. godine i Gradske biblioteke Sušak osnovane 1930. godine ne bi li nakon udruživanja subjekata 1962. godine nastala Gradska biblioteka Rijeka, konačno preimenovana u Gradsku knjižnicu Rijeka 1999. godine. Godine 1960. osnovana je i Dječja knjižnica Beli kamik. U vrijeme spajanja knjižnica Rijeka je imala 134 371 stanovnika, a članova svih knjižnica je bilo tek 7 833. Godine 1966. centralni odjel seli u Palaču Modello u Rijeci gdje djeluje i danas.

Položaj u gradskome središtu odrazio se na rad porastom broja korisnika i izdanih knjiga, a uvode se i nove usluge. Godine 1967. kupljene su gramofonske ploče koje su trebale biti zametak glazbene slušaonice. Oživljen je cjelokupan rad s korisnicima, pa je u prvih šest mjeseci 1967. godine zabilježena posjeta 250 000 građana. Osamdesete su prošle u znaku BIS-a prema kojem su knjižnice trebale postati bibliotečno-informacijski centri u čemu su trebale imati ulogu informacijskog čvorišta tijelima uprave.

Nakon ostvarivanja samostalnosti Republike Hrvatske knjižnica postupno ulazi u informatičku eru, pristupa se barkodiranju knjiga i unošenju podataka o korisnicima u računalo. Zapuštene i preblizu smještene zatvaraju se 1994. godine dvije dječje knjižnice Beli kamik i Sušak, a otvara kvalitetnija Dječja knjižnica Stribor. Ista godina važna je i zbog nabavke novih medija - prvih CD-ROM-ova pri čemu su nabavljeni Encyclopedia Britannica 2.0, Multimedia McGrow Hill Encyclopedia of Science and Technology i World Biographical Index. Od 1995. godine korisnicima je omogućeno besplatno korištenje interneta čime je postala prva narodna knjižnica u Hrvatskoj koja je uvela takvu uslugu. Gradska knjižnica Rijeka je 1997. godine među prvima u Hrvatskoj postavila elektronski sustav za zaštitu knjiga od krađe.

Dosadašnji direktori odnosno ravnatelji Gradske knjižnice Rijeka bili su Vladimir Pavlinić, Borka Bačić, Smiljka Vulinović, Jadranka Janjatović i Marija Šegota-Novak dok je sadašnja ravnateljica Gorana Tuškan Mihočić.

Misija[uredi VE | uredi]

Misija Gradske knjižnice Rijeka je:

  • omogućiti svim građanima, prvenstveno Rijeke i Primorsko-goranske županije, opismenjavanje, čitanje, učenje, obrazovanje; obaviještenost, jačanje osobnih kulturnih, duhovnih i demokratskih potencijala, upoznavanje i korištenje dobrobiti novih tehnologija, kreativno i kvalitetno provođenje slobodnog vremena, i to bez obzira na njihovu dob, spol i rod, društveni status, naciju, vjeru, rasu ili bilo koja druga obilježja
  • biti potpora društvenom uključivanju svih marginaliziranih skupina građana
  • promicati hrvatsku i zavičajnu književnost i jezik te kulturne vrijednosti općenito
  • jačati vrijednosti multikulturalnog društva
  • poticati informacijsku pismenost i upoznavanje s novitetima u informacijskim i komunikacijskim tehnologijama radi smanjivanja digitalne nejednakosti

Djelatnost[uredi VE | uredi]

Djelatnost Gradske knjižnice Rijeka obuhvaća:

  • nabavu knjižnične građe,
  • stručnu obradu, čuvanje i zaštitu knjižnične građe, te provođenje mjera zaštite knjižnične građe koja je kulturno dobro,
  • izradu i objavljivanje biltena, kataloga, bibliografija i drugih informacijskih pomagala te stručnih publikacija,
  • sudjelovanje u izradi skupnih kataloga i baza podataka,
  • omogućavanje pristupačnosti knjižnične građe i informacija korisnicima prema njihovim potrebama i zahtjevima,
  • osiguranje korištenja i posudbe knjižnične građe, te protok informacija,
  • poticanje i pomoć korisnicima Knjižnice pri izboru i korištenju knjižnične građe, informacijskih pomagala i izvora,
  • vođenje dokumentacije o građi i korisnicima,
  • obavljanje poslova matične djelatnosti za školske i narodne knjižnice na području Primorsko-goranske županije, - organiziranje stručnih skupova, predavanja, tečajeva, seminara, radionica i sličnih skupova s područja knjižnične djelatnosti,
  • organiziranje edukativnih i kulturnih programa i akcija vezanih uz djelatnost Knjižnice,
  • prodaju na malo vlastitih i drugih izdanja i proizvoda koji promoviraju djelatnost Knjižnice,
  • nakladničku djelatnost - izdavanje stručnih i znanstvenih publikacija u okviru knjižnične djelatnosti,
  • domaću i međunarodnu suradnja s udrugama, pojedincima i ustanovama na području knjižnične djelatnosti.

U čast pisca Drage Gervaisa knjižnica u suradnji s Gradom Rijekom dodjeljuje Književnu nagradu Drago Gervais.

Odjeli i ogranci[uredi VE | uredi]

Kasnih 90-ih tadašnji gradonačelnik Rijeke Slavko Linić s djecom u Striboru dijeli sjećanja na svoje prve pročitane knjige

Gradska knjižnica Rijeka organizirana je kroz:

  • Središnji odjel
  • Dječji odjel Stribor – središnja dječja knjižnica u gradu Rijeci. Nastala je 1994. godine spajanjem fondova dječjih knjižnica Beli kamik i Sušak. Fond čine knjižnice čine slikovnice, stripovi, lijepa književnost za malu djecu i malo veću djecu, teen zbirka, stručne knjige za školarce, knjige za roditelje, odgojitelje, učitelje, priručna literatura, zavičajna zbirka, dječje knjige na stranim jezicima, časopisi, AVE građa.
  • Odjel periodike
  • Narodnu čitaonicu
  • Ogranak Drenova
  • Ogranak Turnić
  • Ogranak Zamet
  • Gradski bibliobus
  • Županijski bibliobus

Bibliobus[uredi VE | uredi]

Od godine 1969. usluge posuđivanja knjiga pruža i Bibliobus koji je bio prva usluga takve vrste u Hrvatskoj i Jugoslaviji.

Usluge[uredi VE | uredi]

Temeljna usluga Knjižnice je posuđivanje:

  • knjiga
  • glazbenih CD-a
  • filmskih DVD-a
  • zvučnih knjiga
  • multimedijalnih CD ROM-ova

Moguće je ostvariti rezervaciju i međuknjižničnu posudbu. Knjižničari-informatori pružaju usluge informiranja u svezi referalnih i referentnih informacija, pronalaženja službenih i poslovnih informacija, literature za pripremu školske lektire, izvora za pripremu referata i seminarskih radova, tematskih bibliografskih popisa za izradu maturalnih, dodiplomskih i poslijediplomskih radova i pretraživanje mrežnih izvora. Pružaju se i edukacijske usluge dok se za djecu organiziraju osnovni edukacijski programi za korištenje knjižnice, knjižničnih izvora, usluga i programa. Od 1994. godine među prvima u Hrvatskoj Gradska knjižnica Rijeka osigurala je svojim članovima besplatan pristup internetu. Jedna od većih i kvalitetnijih aktivnosti ostvaruje se organiziranjem programa za djecu i mlade koji za svrhu imaju razvoj kulture čitanja, pismenosti i kulturnog standarda.

Budućnost[uredi VE | uredi]

Projekt revitalizacije zone bivše tvornice "Rikard Benčić"

Grad Rijeka je kao osnivač Gradske knjižnice Rijeka uočio 2001. godine da postojeći prostorni uvjeti u kojima ta ustanova djeluje već pedeset godina predstavljaju kočnicu njenog daljnjeg razvoja. Krajem iste godine donesena je odluka o izgradnji nove zgrade. Kao lokacija za izgradnju nove zgrade knjižnice prihvaćen je Klobučarićev trg u Starom gradu. Zgrada je zamišljena prema projektu Hrvoja Njirića i Vedrana Škopca. Njihov projekt interpretirao je temu impostacije suvremenog javnog objekta u povijesno okružje Staroga grada, te ispitivao nove tipološke obrasce za multimedijalni centar 21. stoljeća. Nakon višegodišnjih peripetija i recesijskih uvjeta koji su izgradnju tog tipa nove zgrade učinili nemogućom u srpnju 2012. godine objavljeno je da se odustaje od projekta na Klobučarićevom trgu već se cijeli kompleks seli na područje bivše tvornice "Rikard Benčić".

Izvori[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

  • Gkri.hr – Službene stranice gradske knjižnice Rijeka