Gram-negativna bakterija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Stanična stijenka Gram-negativne bakterije.
Usporedba stanične stijenke Gram-pozitivnih i Gram-negativnih bakterija.

Gram-negativna bakterija je vrsta bakterije koja u bojanju bakterija gencijana violetom ne zadržavaju to bojilo[1] nego daju crvenu boju.[2]

Ovo je rezultat svojstava građe bakterijske stanične stijenke. Gram-pozitivne bakterije u stijenkama imaju neusporedivo viši postotak peptidoglikana mureina (95 %), nego što imaju stijenke Gram-negativnih bakterija (5 do 12 %). Murein je polimer osebujne građe koji imaju jedino prokarioti. Njihova je stanica, u biti protoplast oko kojeg je citoplazmatska membrana, smještena u velikoj molekuli mureina, kao u vreći. Ovisno o debljini odnosno poroznosti mureina, u stanicu mogu ući hranjive tvari i druge tvari poput bojila i alkohola. Što je sloj mureina u stijenci deblji, tvari teže prolaze. K tome glavni dio stanične stijenke Gram-negativnih bakterija čine lipopolisaharid, lipoproteini i fosfolipidi. [3]

Murein je osnovna gradivna tvar bakterijske stanične stijenke, zbog čega prije svega ima zaštitnu ulogu i protkan je i obložen nizom dodatnih tvari. Gram-negativne bakterije imaju vrlo malo peptidoglikana zbog čega su osjetljive na mehanička oštećenja. Peptidoglikanska im je mreža u pravilu jednoslojna, a s vanjske strane je okružena vanjskom membranom koja je od lipoproteina, lipopolisaharida i fosfolipida. Ova razlika u u građi stanične stijenke daje razliku u reakciji na Gramovu metodu razvrstavanja.[4]

Peptidoglikanski sloj u staničnoj stijenci ovih vrsta je tanak i stiješnjen između unutarnje citoplazmatske membrane i bakterijske vanjske membrane. Nakon bojanja gencijan violetom, kulturu se ispire alkoholom čime se dekolorizira bakterija čime se vidi da je peptidoglikanski sloj pretanak za zadržati bojilo i omogućiti identificiranje. Tad se primjenjuje kontrastno bojilo (safranin ili fuchsin) koji ponovo boji bakterije koje tada pokazuju ružičastu ili crvenu boju.

Među Gram-negativne bakterije spadaju uzročnici kapavca, tifusa, paratifusa i kuge.[2]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Baron S, Salton MRJ, Kim KS. 1996. Structure. Baron S; i dr. (ur.). Baron's Medical Microbiology 4th izdanje. Univ of Texas Medical Branch. ISBN 0-9631172-1-1. PMID 21413343 Eksplicitna upotreba et al. u: |editor= (pomoć)CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
  2. 2,0 2,1 Gram, Hans Christian Joachim. LZMK. Pristupljeno 24. lipnja 2015.
  3. bakterije. LZMK. Pristupljeno 24. lipnja 2015.
  4. Župan, Irina. Odgovori na postavljena pitanja iz biologije. PBF Zagreb. Pristupljeno 12. siječnja 2015.