Grbalj

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Grbalj u srednjovjekovnoj Donjoj Zeti (naselja koncem 15. stoljeća)
Župe Grbalj (Gripuli) i Kukovo (Cuceva)

Grbalj, mikroregija u Crnoj Gori. Susjedna je Boki kotorskoj. U srednjem vijeku župa. Ime je u svezi s antičkim gradom Agruviumom (Acruvium). Prostire se na području od poljâ u zaleđu Budve do poljâ uz more, a središte joj je bilo oko današnjega sela Branovića. [1]

Povijest[uredi VE | uredi]

Prvi se put ime spominje u 12. stoljeću.[2] Kroz povijest dio Duklje, Srbijom, Radičem Crnojevićem, Sandaljem Hranićem Kosačom, pa Mlečanima. Zbog nezadovoljstva kotorskim feudalcima izbilo je nekoliko buna, koje su gušene uz pomoć Mlečana, kotorskih feudalaca i Crnojevića.[1] U 14. st. pripala Kotoru.[2] Kotor je imao povlašteni položaj, no stanovništvo je sve isto bilo nezadovoljno prema mletačkoj upravi i gradskoj vlasteli. Zbog toga su podignuli četiri bune u Grbaljskom polju. Prva je bila 1421., druga 1432., treća 1448. i četvrta 1462. godine.[3] Od 1497. pod Osmanskim Carstvom.[1] 1539. ga je zauzeo Hajredin Barbarossa.[3] Do 1715. vlast se naizmjence mijenja, pa do 1797. je mletačka, austrijska 1797. - 1806., ruska 1806. - 1807., francuska 1807. - 1813. i sve do 1918. pod Austrijom. Dalje je u Kraljevini SHS, u Drugome svjetskom ratu pod talijanskim protektoratom Crnom Gorom i od Drugoga svjetskog rata dio je Crne Gore.[1]

Znamenitosti[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 Hrvatska enciklopedija Grbalj (pristupljeno 20. ožujka 2020.)
  2. 2,0 2,1 Proleksis enciklopedija Grbalj (pristupljeno 20. ožujka 2020.)
  3. 3,0 3,1 Slideshare Marina Polinčić: KOTOR U ANTICI I U EPILIJU IVANA BOLICE, Hrvatski studiji, Zagreb, 2014. (pristupljeno 20. ožujka 2020.)