Grobna i spomen mjesta Prvog svjetskog rata (Zapadni front)
| Grobna i spomen-mjesta Prvog svjetskog rata (Zapadni front) | |
|---|---|
 Svjetska baština – UNESCO | |
 | |
| Država |  Belgija  Francuska |
| Godina uvrštenja | 2023. (45. zasjedanje) |
| Vrsta | Kulturno dobro |
| Mjerilo | iii, iv, vi |
| Ugroženost | – |
| Poveznica | UNESCO:1567 |
Grobna i spomen mjesta Prvog svjetskog rata (Zapadni front) čine niz od 139 pogrebnih i memorijalnih mjesta duž Zapadnog bojišta Prvog svjetskog rata, koja se protezala oko 700 km od Sjevernog mora do francusko-švicarske granice, gdje su ratovali vojnici iz cijelog svijeta (iz više od 130 današnjih zemalja), između 1914. i 1918. godine. Smješteni na jugu Belgije i istoku Francuske, ovi objekti variraju od velikih nekropola, u kojima se nalaze posmrtni ostaci desetina hiljada vojnika nekoliko nacionalnosti, do malih i jednostavnijih groblja i pojedinačnih spomenika, te mjesta posvećena meditaciji, sjećanju i odavanju počasti.[1]
Zajedno oni svjedoče o zajedničkoj želji različitih strana uključenih u sukob da odaju počast svojoj djeci koja su pala u ratu, tj. želja za stvaranjem prostora koji su dostojni podnesene žrtve.[2] Zbog toga su pogrebna mjesta i mjesta sjećanja na Prvi svjetski rat (Zapadni front) upisana na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Europi 2023. god.[3]
To se odražava u odabiru plemenitih materijala, kao i u pozivima poznatim arhitektima, botaničarima, krajobraznim arhitektima i umjetnicima da dizajniraju mjesta iznimne arhitektonske, umjetničke i krajobrazne kvalitete. Ova mjesta svakodnevno posjećuju hodočasnici, pojedinačni posjetitelji, službene delegacije, školske grupe, predstavnici lokalne zajednice i potomci. Ona svjedoče o pogrebnim i memorijalnim praksama koje su i danas relevantne, jer se posmrtni ostaci otkriveni slučajno ili tijekom arheoloških iskapanja još uvijek tamo pokapaju sa svim počastima. Ova spomen-mjesta predstavljaju baštinu koja gotovo doslovno pripada cijelom svijetu, šireći poruku pomirenja koja je i danas vrlo aktualna.[1]
|
|
Spomenik nestalima u Groblju Berks, Ploegsteert, Belgija.
Novo britansko groblje Buttes, Belgija
Lijssenthoek groblje Commonwealtha, Belgija
Vojno groblje Étaples, Francuska
Američko groblje posvećeno poginulima u Ofenzivi Meuse-Argonne (1918.), Francuska
|
|
- 1 2 Grobna i spomen mjesta Prvog svjetskog rata (Zapadni front). UNESCO: Svjetska baština. Pristupljeno 26. kolovoza 2025.
- ↑ Po prvi put u povijesti uveden je novi pristup rješavanju smrti vojnika, onaj koji će postati standard. Temelji se na identifikaciji mrtvih, kad god je to moguće, i individualizaciji njihovih grobova, s namjerom da bude sustavno i recipročno, bez obzira na podrijetlo, čin, nacionalnost, kulturu, društvenu klasu ili filozofska ili vjerska uvjerenja mrtvog vojnika. Ove su prakse prvo provodili suborci poginulih, kada su okolnosti dopuštale, i lokalni civili, prije nego što su ih institucionalizirale države. Temeljno načelo jednakog postupanja prema svim pokojnicima provedeno je kroz nove strukture stvorene tijekom rata kako bi se zadovoljile potrebe komemoracije. Ovaj je pristup formaliziran Ženevskom konvencijom iz 1929. godine, koju je potpisalo 47 država. Izvor: Grobna i spomen-mjesta Prvog svjetskog rata (Zapadni front) (engl.) Pristupljeno 26. kolovoza 2025.
- ↑ Francuska, spomenici upisani na listu svjetske baštine. UNESCO: Svjetska baština. Pristupljeno 26. kolovoza 2025.
 |
Zajednički poslužitelj ima još građe o temi Grobna i spomen mjesta Prvog svjetskog rata (Zapadni front) |
- Interaktivne panorame i fotografije svjetske baštine u Belgiji (fr.)
- Popis groblja i spomenika Prvog svjetskog rata: Zapadno bojište (fr.)
| Kulturna dobra (15) | Povijesno središte Bruggea (2000.) • Grand Place u Bruxellesu (1998.) • Građevine Victora Horte u Bruxellesu (2000.) • Palača Stoclet u Bruxellesu (2009.) • Flandrijski Béguinage (naselja beginskog sestrinstva) (1998.) • Arhitektonska djela Le Corbusiera, izniman doprinos modernom pokretu1) (2016.) • Grobna i spomen mjesta Prvog svjetskog rata (Zapadni front)2) (2023.) • Muzej Plantin-Moretus u Antwerpenu (2005.) • Neolitski rudnik kremena Spiennes (2000.) • Ustave na Središnjem valonskom kanalu (1998.) • Katedrala Notre-Dame u Tournaiju (2000.) • Kolonije dobrohotnosti, zajedno s Nizozemskoj (2021.) • Važni Valonski rudnici (2012.) • Lječilišni grad Spa (2021.) • Zvonici u Belgiji i Francuskoj2) (1999.) |  |
|---|---|---|---|
| Prirodna dobra (1) | Bukove prašume u Karpatima i drugim područjima Europe3) (2017.) | ||
|
1) Zajednička svjetska baština 7 zemalja 2) Zajednička svjetska baština Belgije i Francuske | |||
| Kulturna baština (44) | Episkopalni grad Albi (2010.) • Rimski i romanički spomenici u Arlesu (1981.) • Kraljevske solane u Arc-et-Senansu (1982.) • Stara jezgra Avignona (1995.) • 23 zvonika Beffroi1) (1999.) • Mjesečeva luka Bordeauxa (2007.) • Katedrala u Bourgesu (1992.) • Klimati i teroari Burgundije (2015.) • Canal du Midi (1996.) • Povijesni grad i utvrda Carcassonne (1997.) • Mediteranski poljoprivredno-pastirski kulturni krajolik Caussesa i Cévennesa (2011.) • Champagne brda, kuće i podrumi (2015.) • Oslikana špilja Chauvet-Pont d’Arc (2014.) • Svjetionik Cordouan (2021.) • Djela Le Corbusiera (2016.) • Dvorac Fontainebleau s parkom (1981.) • Opatija Fontenay (1981.) • Grande Île i Neustadt u Strasbourgu (1988.) • Arhitektonska djela Le Corbusiera, izniman doprinos modernom pokretu5) (2016.) • Obnovljeno središte Le Havrea (2005.) • Dolina rijeke Loire između Sully-sur-Loire i Chalonnesa (2000.) • Povijesna mjesta u Lyonu (1998.) • Maison Carrée (2023.) • Megaliti Carnaca i obale Morbihana (2025.) • Mont Saint Michel i njegov zaljev (1979.) • Katedrala Notre-Dame u Amiensu (1981.) • Katedrala Notre-Dame u Chartresu (1979.) • Notre-Dame, Bazilika Saint-Remi i palača Tau u Reimsu (1991.) • Nica (2021.) • Rimski spomenici u Orangeu uključujući kazalište i slavoluk (1981.) • Pont du Gard (1985.) • Prapovijesne naseobine sojenica oko Alpa 2) (2011.) • Srednjevjekovni trgovački grad Provins (2001.) • Francuski dio puta Svetog Jakova prema Santiago de Composteli3) (1998.) • Rudarski bazen Nord-Pas de Calaisa (2012.) • Vinogradsko područje Saint-Emiliona (1999.) • Opatijska crkva Saint-Savin-sur-Gartempe (1983.) • Obala Seine u Parizu (1991.) • Stanislavov trg zajedno s trgovima Place de la Carrière i Place d'Alliance u Nancyju (1983.) • Taputapuātea4) (2017.) • Vaubanove utvrde (2008.) • Versajska palača (1979.) • Opatija Vézelay s brežuljkom (1979.) • Prapovijesni lokaliteti u dolini Vézère (Lascaux, Cro-Magnon, La Madeleine, Le Moustier) (1979.) • Lječilišni grad Vichy (2021.) | .svg){kind=small} |
|---|---|---|---|
| Prirodna baština (7) | Bukove prašume Karpata i drugih područja Europe (2021.) • Chaîne des Puys, tektonska arena rasjeda Limagne (2018.) • Francuski južni teritoriji i mora (2019.)4) • Lagune Nove Kaledonije4) (2008.) • Nacionalni park Réunion6) (2010.) • Zaljev Porto uključujući park prirode Scandola na Korzici (1983.) • Vulkani i šume Mont Peléea i vrhova sjevernog Martinika4) (2023.) | ||
| Mješovita baština (2) | |||
| 1) Zajednička svjetska baština Belgije i Francuske; 2) Zajedno s 5 drugih alpskih zemalja; 3) Zajednička svjetska baština Francuske i Španjolske; 4) Francuski prekomorski posjedi; 5) Zajednička svjetska baština sedam zemalja (Argentina, Belgija, Francuska, Indija, Japan, Njemačka i Švicarska) | |||