Koordinate: 45°19′47″N 14°26′33″E / 45.3296650481343°N 14.4424080848694°E / 45.3296650481343; 14.4424080848694

Guvernerova palača u Rijeci

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Guvernerova palača
Guvernerova palača
Guvernerova palača
Lokacija Trg Riccarda Zanelle 1, Rijeka , Hrvatska
Arhitekt Alajos Hauszmann
Godina završetka 1897.
Arhitektonski stil Historicizam , neorenesansa

Guvernerova palača je bivša rezidencija guvernera, namjesnika Ugarske krune sv. Stjepana u Rijeci, zaštićeno kulturno dobro.[1]

Povijest[uredi | uredi kôd]

Guverneri Rijeke ranije su stolovali u staroj guvernerovoj palači izgrađenoj u 18. stoljeću, koja se nalazila na prostoru današnje palače Adria između Rive i Jadranskog trga. Kratko vrijeme tu je funkciju imala i zgrada pošte na Korzu. Riječki su guverneri tradicionalno potjecali iz Mađarske, od uspostave Corpusa separatuma Hungaricuma 1779. kada je dekretom Marije Terezije nad Rijekom, umjesto habsburške, uspostavljena mađarska uprava koja je s kraćim prekidima, za Napoleonovih osvajanja i okupacije Jelačićevih pandura, trajala sve do 1918.[2].,

Guverner, grof Batthyány, povjerio je 1892.1893. godine projektiranje nove palače vodećem budimpeštanskom arhitektu i pedagogu Alajosu Hauszmannu. Radove, koji su trajali do 1897. godine, nadzirao je Ferenc Jablonszky, suradnik Hauszmannova atelijera. Na jedinstvenoj lokaciji, autor je za stil odabrao visoku renesansu zbog plemenite jednostavnosti , te tako ostvario najkvalitetniju upravnu građevinu toga doba u Rijeci[2].. Postavljena na uzvisini, s pročeljem obloženim bijelim kamenom, okrenuta prema luci, Guvernerova palača ističe se u slici grada. U njenoj su unutrašnjosti na prvom katu prostrani atrij i reprezentativni saloni (Crveni i Zeleni salon), budoar te Mramorna dvorana, sve s izvornim pokućstvom, izvedenim po ukusu "fin de siecla". Zanimljivo je da su za unutrašnju opremu angažirani mahom domaći obrtnici.

Ta je palača sve do 3. svibnja 1945. godine bila svjedokom sudbonosnih događanja u povijesti Rijeke. Godine 1955. u palaču se sa Sušaka premješta Pomorski i povijesni muzej Hrvatkog primorja, iako Rijeka ne spada u Hrvatsko primorje[2]..

Galerija[uredi | uredi kôd]

Atrij palače
Detalj dvorišta

Zaštita[uredi | uredi kôd]

Pod oznakom Z-99 zavedena je kao nepokretno kulturno dobro - pojedinačno, pravnog statusa zaštićena kulturnog dobra, klasificirano kao "javna građevina".[1]

Povezani članci[uredi | uredi kôd]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. a b Pretraživanje Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske Ministarstvo kulture i medija RH. Pristupljeno 16. studenoga 2020. Sadržaj preuzet uz dopusnicu.
  2. a b c Palinić, Nana; Kvaternik, Jasna. 2012. Kompleks Guvernerove palače u Rijeci - povijest, stanje i prijedlog revitalizacije aneksa. Građevinski fakultet Sveučilišta u Rijeci - zbornik radova. 15: 277–302

Literatura[uredi | uredi kôd]

  • Marica Balabanić Fačini: Svjedočanstva jednog zdanja: prigodom 100. obljetnice izgradnje palače Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja, Rijeka, 1996. (ISBN 953-96915-1-6)
  • Daina Glavočić: "Poslovne palače", u: Arhitektura historicizma u Rijeci: 1845. – 1900. Arhitektura i urbanizam = Architecture of Historicism in Rijeka: 1845. – 1900. Architecture and town planning, Moderna galerija Rijeka i Muzej moderne i suvremene umjetnosti, Rijeka, 2002. (ISBN 953-6501-17-1)
  • Radmila Matejčić: Kako čitati grad: Rijeka jučer, danas, Rijeka, 2007. (ISBN 978-953-219-348-0)

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

Commons-logo.svgU Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Guvernerova palača u Rijeci