Gypsy jazz

Izvor: Wikipedija
Django Reinhardt (oko 1946.)

Gypsy jazz – poznat i kao gypsy swing ili hot club jazz – je stil jazza za koji se često kaže da ga je 1930-ih godina započeo gitarist Jean "Django" Reinhardt.[1] Korijene ima pretežno u Francuskoj pa je stoga čak i u izvorima na engleskom jeziku poznat i po svom francuskom imenu jazz manouche ili alternativno manouche jazz.[2] Neki moderni rječnici preporučuju izbjegavanje riječi "gypsy" zbog njene previše česte uporabe u pogrdnom smislu,[3][4][5][6][7][8] ali istovremeno ne navode nikakve ograde u pogledu korištenja pojma "gypsy jazz".[9][10][11]

Povijest[uredi | uredi kôd]

Django Reinhardt bio je najpoznatiji u grupi gitarista Roma koji su djelovali u i oko Pariza u razdoblju od 1930-ih do 1950-ih godina. Tu su grupu činili još braća Baro, Sarane, i Matelo Ferret te Djangov brat Joseph "Nin-Nin" Reinhardt. Mnogi glazbenici, koji su svirali ovaj stil, djelovali su u Parizu u popularnim tzv. musette sastavima. Tako primjerice valceri svirani u stilu musette predstavljaju značajan dio gypsy jazz repertoara. Django Reinhardt je osebujan i po kombiniranju "tamnije", kromatske romske melodioznosti s tzv. "swingerskom" artikualcijom sviranja karakterističnom za taj period. Ta je kombinacija presudna za ovu vrstu jazza. Osim toga, Django je svojim načinom sviranja utro put mnogim današnjim gypsy jazz gitarista. U njegovu se najpoznatijem sastavu Quintette du Hot Club de France proslavio i violinist Stéphan Grappelli. Bio je to početak suradnje koja će postati legendarna u svijetu gypsy jazza.

Glazbala i sastav[uredi | uredi kôd]

Originalna postava sastava Quintette du Hot Club de France svirala je na akustičnim glazbalima bez bubnjara. To je omogućavalo da akustična gitara i violina postanu vodeće instrumenatalne dionice. Klarinet, mandolina i harmonika su također bili često zastupljeni u različitim postavama. Ritam gitaru se sviralo i karakterističnom perkusivnom tehnikom nazvanom la pompe, a gitaristi su takvom ritamskom tehnikom sviranja praktično nadomještali bubnjeve. Većina gypsy jazz solo- i ritam-gitarista svirala je na nekoj od gitara dizajniranih i proizvedenih od strane čuvene tvrtke Selmer-Maccaferri: jedna od tih bila je i Djangov omiljeni instrument.

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Dregni, Michael (2008). Gypsy Jazz: In Search of Django Reinhardt and the Soul of Gypsy Swing. Oxford University Press, str. 10–13. ISBN 978-0-19-531192-1
  2. http://www.jazzpartout.com/jazzmanouche/Arhivirana inačica izvorne stranice od 15. kolovoza 2015. (Wayback Machine) Jazz Partout.com – Jazz manouche (engl.)
  3. The new Partridge dictionary of slang and unconventional English (Reprint. ed.). London [u.a.]: Routledge. 2007. str. 943. ISBN 0415259371.
  4. Merriam-Webster's pocket guide to English usage. Springfield, MA: Merriam-Webster. 1998. str. 178. ISBN 0877795142.
  5. Garner, Bryan A. (2009). Garner's modern American usage (3rd ed.). New York: Oxford University Press, str. 405. ISBN 0195382757.
  6. Baskin, [by] H.E. Wedeck with the assistance of Wade. Dictionary of gypsy life and lore. New York: Philosophical Library. ISBN 0806529857.
  7. Garner, Bryan A. A dictionary of modern legal usage (3rd ed.). New York: Oxford University Press, str. 400. ISBN 0195384202.
  8. Dictionary of race, ethnicity and culture (1. publ., [Nachdr.]. ed.). London: Sage. 2002., str. 291. ISBN 0761969004.
  9. Randel, edited by Don Michael (2003). The Harvard dictionary of music (4th ed.). Cambridge, Mass. [u.a.]: Belknap Press of Harvard University Press, str. 373. ISBN 0674011635.
  10. Brownstone, David; Franck, Irene (1991). 20th century culture: a dictionary of the arts and literature of our time (1st ed.). New York: Prentice Hall, str. 304. ISBN 0132105195.
  11. Taylor, Donald Kenrick ; with the assistance of Gillian (1998). Historical dictionary of the gypsies (Romanies). Lanham, Md.: Scarecrow Press, str. 210. ISBN 0810834448

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

Sestrinski projekti[uredi | uredi kôd]

Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Gypsy jazz

Mrežna sjedišta[uredi | uredi kôd]