HŠK Concordia Zagreb
| HŠK Concordia Zagreb | |||
|---|---|---|---|
![]() | |||
| Puno ime | Hrvatski športski klub Concordia Zagreb | ||
| Osnovan | 1906. | ||
| Ugašen | 1945. | ||
|
| |||

Hrvatski športski klub Concordia bio je hrvatski sportski klub iz Zagreba. Djelovao je od 1906. do 1945. Uz Građanski i HAŠK bio je najznačajniji zagrebački sportski klub do 1945.
U Zagrebu su 1903. osnovani sveučilišni sportski klubovi AŠK i Styx.[1] Iduće godine mijenjaju imena u HAŠK i Academia.[1] Godine 1905. osnovana su dva kluba srednjoškolaca: Hrvatski srednjoškolski športski klub Arx, klub realaca, i Hrvatski srednjoškolski športski klub X, klub gimnazijalaca privremenog naziva.[1][2] Učenici tih školi ratovali bi kamenjem, kestenjem i grudama snijega kraj Donjogradske gimnazije koja se nalazila na današnjem Rooseveltovom trgu (južno od Hrvatskog narodnog kazališta).[1] Dana 12. rujna 1905. započeli su redoviti treninzi igrača HAŠK-a i Academije na obližnjem srednjoškolskom igralištu koje je kasnije dobilo naziv Elipsa.[1] Ondje su se srednjoškolci zainteresirali za nogomet.[1]
Na sajmištu (na istoku današnje Draškovićeve ulice) je u srpnju 1906. odigrana nogometna utakmica između X-a i Arxa, od kojih je potonji izgubio 4:0.[3] Potom je došlo do prestanka ratovanja između srednjoškolaca tih školi te je osnovan zajednički klub zvan Hrvatski športski klub 11 Zagreb (Hrvatski športski klub jedanaestorice Zagreb).[4]
Klubu je pristupio znatan broj učenika, stoga je donesena odluka o osnutku službenog kluba.[4] Osnivačka skupština održana je 10. listopada 1906. u praonici rublja koja je proglašena klupskim prostorom, na današnjoj adresi Ulica Vjekoslava Klaića 12.[4] Na osnivačkoj skupštini odabrano je ime Prvi srednjoškolski športski klub Concordia, po latinskoj riječi za slogu concordia jer su svi članovi bili srednjoškolci.[5] Concordiju su osnovali Đuro Amšel, Većeslav Dobrovolny, Đuro Kleončić, Miloš Pejnović, Ervin Rosmanith, Roman Rosmanith i Viktor Vertačnig.[6] Za prvog predsjednika izabran je Ervin Rosmanith.[4]
Prvotne klupske boje bile su crvena i bijela, po uzoru na Slaviju Prag.[7] One su 1926. zamijenjene zelenom i bijelom.[8]
Godine 1908. Concordia je dobila sekcije za biciklistiku, hokej na travi, mačevanje, plivanje i zimske sportove.[9]
Na izvanrednoj skupštini održanoj 4. rujna 1912. klub prestaje biti srednjoškolski klub te je preimenovan u Hrvatski športski klub Concordia.[10] Do promjene je došlo jer je velik broj članova završio srednju školu. Istovremeno Concordijine klupske aktivnosti prestale su se odvijati na Elipsi te su premještene na Tuškanac.[10] Concordia je 1912. imale sekcije za biciklistiku, gombanje, hokej, hrvanje, laku atletiku, lawn-tennis, mačevanje, nogomet, plivanje, pucanje, turistiku i zimske sportove.[9] Dana 28. siječnja 1913. odobrena su klupska pravila pod imenom Hrvatsko športsko društvo Concordia.[11] Godine 1914. započeta je izgradnja igrališta na Tratinskoj cesti.[10]
Svi sportski klubovi u Hrvatskoj zabranjeni su 1914. nakon što je izbio Prvi svjetski rat.[12] Tijekom rata kompletna momčad Concordije bila je mobilizirana.[13] Za vrijeme Prvog svjetskog rata 1916. nastupala je momčad zvana Concordija 1916.[14] Godine 1918. došlo je do fuzije bivše Viktorije i Concordije u klub naziva Concordia-Viktorija (također navođen kao C – V, V.C.),[15] Fuzionirani klub prestao je djelovati tijekom ljeta 1919. kada dolazi do podjele na Concordiju i Viktoriju.[16]
Klupska adresa 1925. i 1932. bila je Kazališna kavana.[17][18]
Neposredno prije nogometnog susreta s Ferencvárosem koji je 30. kolovoza 1931. završio 2:2, održana je proslava 25. godišnjica Concordije.[19] Te godine hokejska, lakoatletska, mačevalačka, nogometna, plivačka i teniska sekcije osvojile su državno prvenstvo.[20]
Dana 8. travnja 1945., pred sami kraj NDH, preimenovana je u HŠK Zeleni 1906.[21][22][23]
Concordia je djelovala do svibnja 1945. godine.[24] Kao i ostali klubovi koji su djelovali za vrijeme NDH, raspuštena je 4. lipnja 1945. odlukom ministra narodnoga zdravlja FD Hrvatske.[25]
Prvi zagrebački javni miting organizirala je Concordia 17. lipnja 1911.[26]
Lakoatletičari ASK-a pristupili su Concordiji 1929.[27]
Najznačajniji uspjesi atletski sekcije Concordije bili su osvajanje državnog prvenstva u krosu 1921., 1939. i 1940. te ekipnog prvenstva 1930./31., 1937.[28] Na Olimpijskim igrama nastupali su Jaša Bakov (1936.), Ivo Buratović (1936.), Vane Ivanović (1936.), Aleksa Kovačević (1936.), Veljko Narančić (1924., 1932. i 1936.), Luka Predanić (1928. i Branko Tretinjak (1936.).[29][30] Narančić je bio stjegonoša Kraljevine Jugoslavije na Olimpijskim igrama 1932.[30]
Među poznate članove Concordije također spadaju Miroslav Gal,[31] Boris Hanžeković, u čiju se čast od 1951. održava Hanžekovićev memorijal,[32] Nenad Heruc,[33] Ervin Kerhin.[34] Miroslav Dobrin bio je trener atletske sekcije od 1928. do 1945.[35]
Hazenaška sekcija Concordije osnovana je 1922.[36] Prva pročelnica bila je Erna Šuklje.[36] Hazenaška sekcija je svoju prvu utakmicu odigrala 7. listopada protiv HAŠK-a od kojeg je izgubila 9:1.[36] Nakon niza loših rezultata, sekciju je 1924. preuzeo Bogdan Cuvaj.[37] Godine 1927. Concordia je prvi put osvojila prvenstvo Zagrebačkog hazena-podsaveza te time izborila finale državnog prvenstva.[38] U finalu je pobijedila ljubljansku Iliriju 12:8.[38]
Concordia je u finalu prvenstva Zagrebačkog hazena-podsaveza 1928. odigrala 8:8 i 8:13 protiv zagrebačkog ASK-a koji se kao prvak podsaveza automatski plasirao na državno prvenstvo, dok je Concordia trebala igrati u kvalifikacijama protiv Ilirije, doprvaka Ljubljanskog podsaveza. Concordia je pobijedila sa 8:7, no Jugoslavenski hazena-savez poništio je utakmicu i zakazao novu. Nezadovoljni odlukom, ASK i Concordia odlučili su napustiti natjecanje.[39][40]
Zagrebački hazena-podsavez prestao je postojati, stoga je Concordia igrala prijateljske utakmice sve do 1930. kada je osnovan Zapadni hazena-podsavez čije je prvenstvo Concordia osvojila iste godine.[41] Pobijedivši beogradsku Jugoslaviju 21:1, Concordia je 1931. osvojila svoj drugi naslov prvaka Kraljevine Jugoslavije.[42] Isti uspjeh ponovila je 1932. kada je pobijedila Iliriju 14:4 i 16:3.[42] Concordia je bila neporažena u razdoblju od 7. listopada 1928. (poraz od ASK-a u finalu Zagrebačkog hazena-podsaveza) do 30. svibnja 1933. (poraz od Slavije Prag).[42] Tijekom tog perioda ostvarila je najveći omjer golova u povijesti hazene (1332:208).[43] Bogdan Cuvaj je 1933. prestao biti trener Concordije, nakon što je premješten u Brod na Savi zbog službe.[43] Nakon odlaska Cuvaja, Concordia je 1933. ponovno bila prvak Jugoslavije.[43] U finalu je, kao i prethodne godine, igrala protiv Ilirije koju je ovaj put dobila 10:3 i 4:1.[43]
Sedam igračica Concordije, Fanči Bernik, Nada Bobinsky, Marica Cimperman, Zlata Tonković-Cuvaj, Anica Oman, Zdenka Radović-Kunštek i Ivka Tonković, bile su dio jugoslavenske momčadi koja je osvojila svjetsko prvenstvo 1934.,[44] ujedno i prvo svjetsko prvenstvo u bilo kojem sportu koje je osvojila Jugoslavija.[36]
Concordiji je 1934. dodijeljen naslov prvaka Jugoslavije, a posljednji put ga je osvojila 1937. kada je pobijedila BSK Beograd 10:4.[45]
Hokejska sekcija Concordije osnovana je 1908.[9][46] U Samoboru je 30. kolovoza 1908. održana prva javna utakmica hokeja na travi u Hrvatskoj i na Balkanu.[46][47] Mjesni Šišmiš izgubio je od Concordije rezultatom 0:4.[46][47] Prva zagrebačka javna utakmica odigrana je na Elipsi 17. lipnja 1911.[46][47] Tada su nastupile dvije momčadi sastavljene od članova Concordije.[46][47] Hokejska sekcije Concordije vjerojatno je prestala djelovati 1913.[48]
Juniori lakoatletske sekcije su 1931. počeli trenirati hokej na travi, čija je sekcija pri Concordiji obnovljena iduće godine.[49] Osvojila je prvenstvo Zagreba 1932., 1934. i 1935.[50] Godine 1936. osnovan je Jugoslavenski hockey savez čije je prvenstvo Concordia osvojila sva tri puta (1936., 1937. i 1938.).[50] Nakon što je 1939. osnovana Banovina Hrvatska uslijedila je promjena sustava natjecanja.[50] Concordia je 1939. i 1940. osvojila jedina dva prvenstva izdanja Banovine Hrvatske kao i jedino prvenstvo NDH koje je održano 1941.[50]
Godine 1945. uspostavljena je Demokratska Federativna Jugoslavija te je ukinuta Concordia.[50] Velik broj njenih hokejaša pristupio je sekciji hokeja na travi novoosnovanog Fiskulturnog društva Zagreb.[50] Godine 1948. prešli su u redove Sportskog društva Jedinstvo, a iduće godine osnovali su Hokej klub Jedinstvo.[50] Dana 20. prosinca 1952. osnovan je Sportski hockey klub Concordia.[50][51]
Mačevalačka sekcija prvotno je djelovala za vrijeme Austro-Ugarske.[52] Obnovili su je Milovan Ćika i Ottokar Schulz 1931.[53][54] Concordia je od 1931. do 1935. bila najbolji jugoslavenski mačevalački klub.[52] Schulz je do 1932. bio prvi trener.[55] Poslije Schulza istovremeno su treneri bili Karlo Blaha i Francesco Tirelli.[55][56]
Prvi susret između Concordije i njenog budućeg rivala HAŠK-a, odnosno njegove rezervne momčadi, održan je 10. listopada 1907., na prvu obljetnicu Concordijinog postojanja.[26] Tada je Concordia izgubila rezultatom 1:3.[26]
Protiv Concordije je 25. srpnja 1909. svoju prvu utakmicu odigrao Nogometni i sportski klub Oxford. Utakmica je završila 6:4 za Concordiju.[57]
Concordia je svoju prvu međunarodnu utakmicu odigrala u Zagrebu 7. svibnja 1910. kada je dobila Sturm Graz 4:2.[58]
Prvu utakmicu protiv prve momčadi HAŠK-a odigrala je 23. travnja 1911. te pobijedila 2:1.[58] Tim susretom započeto je njihovo rivalstvo.[58][59] Protiv svog drugog rivala, Građanskog, Concordia je prvi put igrala 17. ožujka 1912. kada je bila uspješnija s visokom pobjedom od 7:1.[60]
Concordia je u travnju 1912. postao prvi hrvatski klub koji je gostovao u Beču.[17][26] Tada je igrala 4:4 protiv Südmarka i 2:0 protiv Favorita.[61]
Sudjelovala je na prvenstvu Hrvatske i Slavonije 1912./13., prvom izdanju tog natjecanja.[62] Prvu prvenstvenu utakmicu u povijesti odigrala je 29. rujna kada je porazila Tipografski 5:0.[62] Sezonu je završila na drugom mjestu, iza HAŠK-a.[62]
Od Concordijinih nogometaša na Olimpijskim igrama Kraljevinu SHS/Jugoslaviju predstavljali su Stjepan Bocak (1924.), Slavin Cindrić (1920., 1924. i 1928.), Artur Dubravčić (1920. i 1924.), Alfons Pažur (1924.), Josip Šolc (1920.) i Vladimir Vinek (1924.).[29][63][64] Najviše nastupa za državnu reprezentaciju ostvarili su Ivan Belošević (11), Zvonko Jazbec (10) i Artur Dubravčić (9).[65]
František Koželuh je 1927. postao prvi profesionalni trener u povijesti Concordije.[8]
Završivši kao druga najbolja plasirana momčad prvenstva Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1929./30., Concordia se 1930. prvi put plasirala na prvenstvo Kraljevine Jugoslavije.[66] S ostvarenih petnaest bodova, dva više od beogradske Jugoslavije, Concordia je osvojila svoju prvu titulu državnog prvaka.[20] Concordiju je te sezone vodio Bogdan Cuvaj, a Concordijin igrač Ivan Pavelić je uz Blagoja Marjanovića, igrača beogradskog BSK-a, s deset postignutih pogodaka bio najbolji strijelac natjecanja.[67][68]
Nogometna sekcija je 1931. imala sedam momčadi: seniorsku, dvije juniorske, pionirsku, veteransku i momčad sastavljenu od glumaca Hrvatskog narodnog kazališta.[69]
Svoj drugi naslov prvaka Concordia je ostvarila u sezoni 1931./32.[70] Natjecanje je te sezone održano po dvostrukom kup-formatu.[70] Concordia je na putu do finala eliminirala zagrebačku Viktoriju i beogradsku Jugoslaviju, dok je u finalu oba puta pobijedila Hajduk Split 2:1.[70] Trener Concordije bio je Erwin Puschner, a najbolji strijelac prvenstva bio je Concordijin igrač Svetislav Valjarević s devet pogodaka.[71]
Od 1936. svi nogometaši Concordije isključivo su amateri.[72]
Concordia je pod vodstvom Bogdana Cuvaja 1942. osvojila svoj jedini naslov prvaka NDH.[73]
Concordia je od samih početaka bila vezana za srednjoškolsko igralište Elipsa. Na njemu su nogometaši trenirali i igrali domaće utakmice sve do 1912. kada je Concordia prestala biti srednjoškolski klub, stoga joj je zabranjeno odvijanje klupskih aktivnosti na srednjoškolskom igralištu.[10] Elipsa je iste godine zamijenjena igralištem na Tuškancu.[10] Krajem 1913. Concordia je unajmila zemljište za izgradnju igrališta na Tratinskoj cesti.[10] Unatoč tome što je izgradnja igrališta započeta u proljeće 1914., na njemu su već 14. lipnja odigrane prve utakmice.[10] Tada je u sklopu prvenstva Hrvatske i Slavonije 1913./14. Tipografski dobio Iliriju 2:0, a Concordia Trgovački 10:1.[74] Izgradnja je te godine prekinuta izbijanjem Prvog svjetskog rata tijekom kojeg je igralište kompletno devastirano zbog izgradnji vojnih baraka i ostalih aktivnosti vojske.[10][75] Zbog problema oko povratka igrališta na Tratinskoj cesti, Concordia je igrala na Željezničarevom igralištu.[76] Igralište joj je vraćeno u rujnu 1919. te je njegova obnova trajala do 1921.[21][76]
- Dragutin Babić
- Nikola Babić
- Slavko Beda
- Ivica Belošević
- Ljubo Benčić
- Stjepan Bocak
- Zvonimir Cimermančić
- Slavin Cindrić
- Dragutin Drvodelić
- Artur Dubravčić
- Vinko Golob
- Rudolf Hitrec
- Dragutin Hripko
- Zvonko Jazbec
- Domagoj Kapetanović
- Đuro Kleončić
- Slavko Kodrnja
- Branko Kralj
- Đuro Kulčar
- Pavao Löw
- Egidio Martinovich
- Zvonko Monsider
- Karlo Muradori
- Ivica Pavelić
- Radovan Pavelić
- Slavko Pavletić
- Alfons Pažur
- Hugo Pažur
- Branko Pleše
- Veljko Poduje
- Antun Pogačnik
- Jakov Poje
- Boris Praunsperger
- Danijel Premerl
- Krešo Pukšec
- Boško Ralić
- Franjo Rupnik
- Milivoj Sekulić
- Josip Šolc
- Ivo Šuste
- Svetislav Valjarević
- Vladimir Vinek
- Stjepan Vrbančić
- Bernard Vukas
- Aleksandar Živković
| Sezona | Rang | Natjecanje | Plasman |
|---|---|---|---|
| 1912./13. | I. | Prvenstvo Hrvatske i Slavonije | 2. |
| 1913./14. | I. | Prvenstvo Hrvatske i Slavonije | 1. |
| 1918. | I. | Drugo ratno prvenstvo Zagreba | 4. |
| 1918./19. | I. | Prvenstvo Zagreba | 3. |
| 1919./20. | I. | Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza | 3. |
| 1920./21. | I. | Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza | 3. |
| 1921./22. | I. | Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza | 2. |
| 1923. | I. | Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza | 2. |
| 1923./24. | I. | Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza | 3. |
| 1924./25. | I. | Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza | 3. |
| 1925./26. | I. | Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza | 2. |
| 1926./27. | I. | Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza | 3. |
| 1927./28. | I. | Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza | 3. |
| 1928./29. | I. | Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza | 3. |
| 1929./30. | I. | Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza | 2. |
| 1930. | I. | Prvenstvo Kraljevine Jugoslavije | 1. |
| 1930./31. | I. | Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza | 3. |
| 1930./31. | I. | Prvenstvo Kraljevine Jugoslavije | 2. |
| 1931./32. | I. | Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza | 3. |
| 1931./32. | I. | Prvenstvo Kraljevine Jugoslavije | prvak |
| 1932./33. | I. | Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza | 3. |
| 1932./33. | I. | Prvenstvo Kraljevine Jugoslavije | 7. |
| 1933./34. | I. | Prvenstvo Kraljevine Jugoslavije | otkazano |
| 1934./35. | I. | Prvenstvo Kraljevine Jugoslavije | 4. |
| 1935./36. | I. | Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza | 1. |
| 1935./36. | I. | Prvenstvo Kraljevine Jugoslavije | odustala |
| 1936./37. | I. | Prvenstvo Kraljevine Jugoslavije | 9. |
| 1937./38. | I. | Prvenstvo Kraljevine Jugoslavije | 10. |
| 1938./39. | I. | Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza | 1. |
| 1939./40. | I. | Hrvatsko-slovenska liga | 4. |
| 1940./41. | I. | Prvenstvo Banovine Hrvatske | 3. |
| 1940./41. | I. | Prvenstvo Kraljevine Jugoslavije | otkazano |
| 1941. | I. | Prvenstvo NDH | 2. |
| 1942. | I. | Prvenstvo NDH | prvak |
| 1942./43. | I. | Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza | 2. |
| 1943. | I. | Prvenstvo NDH | 3. |
| 1943./44. | I. | Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog dosaveza | 2. |
| 1944. | I. | Prvenstvo NDH – skupina Zagreb | 4. |
| 1945. | I. | Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog dosaveza | – |
Ivo Pavelić nastupao je na Olimpijskim igrama 1924.[29]
Rukometna sekcija Concordije osnovana je 1939.[77] Concordia je osvojila rukometno prvenstvo NDH 1943. i 1944.[77]
Za Concordiju su igrali Adalbert Derniković,[78] Irislav Dolenec[79] i Ivica Horvat.[80]
Franjo Punčec bio je igrač Concordije.[28]
Napomena: Popis ne navodi predsjednike nakon 1940.[21][72]
- Ervin Rosmanith (1906. – 1911.)
- Josip Reberski (1912. – 1922.)
- Roman Rosmanith (1923.)
- Milan Pajnić (1924.)
- Makso Bosnić (1925. – 1932.)
- Lujo Thaller (1933. – 1940.)
- 1 2 3 4 5 6 Bogdan Cuvaj, Hrvatski športski klub Concordia u Zagrebu 1906 — 1919., Povijest sporta, lipanj 1977., br. 31., str. 2732.
- ↑ Bogdan Cuvaj, Hrvatski akademski športski klub (HAŠK) Zagreb, Povijest sporta, rujan 1982., br. 52., str. 239.
- ↑ Bogdan Cuvaj, Hrvatski športski klub Concordia u Zagrebu 1906 — 1919., Povijest sporta, lipanj 1977., br. 31., str. 2732–2733.
- 1 2 3 4 Bogdan Cuvaj, Hrvatski športski klub Concordia u Zagrebu 1906 — 1919., Povijest sporta, lipanj 1977., br. 31., str. 2733.
- ↑ Bogdan Cuvaj, Hrvatski športski klub Concordia u Zagrebu 1906 — 1919., Povijest sporta, lipanj 1977., br. 31., str. 2733–2734.
- ↑ Bogdan Cuvaj, Hrvatski športski klub Concordia u Zagrebu 1906 — 1919., Povijest sporta, lipanj 1977., br. 31., str. 2734.
- ↑ Tin Mudražija, Zgodovina nogometa v Kraljevini SHS/Jugoslaviji in v času okupacije, 2016., str. 47.
- 1 2 Bogdan Cuvaj, Nogometna sekcija HŠK Concordije, Zagreb 1919 — 1944., Povijest sporta, rujan 1977., br. 32., str. 2795.
- 1 2 3 Mate Mihanović, Hokej na travi u Hrvatskoj do 1919. godine, Povijest sporta, listopad – prosinac 1988., br. 78., str. 34.
- 1 2 3 4 5 6 7 8 Bogdan Cuvaj, Hrvatski športski klub Concordia u Zagrebu 1906 — 1919., Povijest sporta, lipanj 1977., br. 31., str. 2737.
- ↑ Živko Radan, Zbirka pravila gimnastičkih i sportskih organizacija od 1861. do 1914. u Arhivu Hrvatske, Povijest sporta, prosinac 1973., br. 16., str. 1481.
- ↑ Bogdan Cuvaj, Hrvatski športski klub Concordia u Zagrebu 1906 — 1919., Povijest sporta, lipanj 1977., br. 31., str. 2739.
- ↑ Marko Vukičević, Ratne nogometne utakmice u Zagrebu od 1914. do 1918. godine. Od „kombiniranih momčadi“ do Prvenstva grada Zagreba, Časopis za suvremenu povijest, Vol. 57 No. 1, 2025., str. 15.
- ↑ Marko Vukičević, Ratne nogometne utakmice u Zagrebu od 1914. do 1918. godine. Od „kombiniranih momčadi“ do Prvenstva grada Zagreba, Časopis za suvremenu povijest, Vol. 57 No. 1, 2025., str. 16.
- ↑ Marko Vukičević, Ratne nogometne utakmice u Zagrebu od 1914. do 1918. godine. Od „kombiniranih momčadi“ do Prvenstva grada Zagreba, Časopis za suvremenu povijest, Vol. 57 No. 1, 2025., str. 16–17.
- ↑ Marko Vukičević, Ratne nogometne utakmice u Zagrebu od 1914. do 1918. godine. Od „kombiniranih momčadi“ do Prvenstva grada Zagreba, Časopis za suvremenu povijest, Vol. 57 No. 1, 2025., str. 17.
- 1 2 Album nogometnih klubova Jugoslavije, 1925., str. 18.
- ↑ Izveštaj o radu Jugoslovenskog nogometnog saveza u 1932 godini za XV redovnu godišnju skupštinu od 18-XII-1932 god., Beograd : Jugoslovenski nogometni savez, 1932., str. IX.
- ↑ Bogdan Cuvaj, Nogometna sekcija HŠK Concordije, Zagreb 1919 — 1944., Povijest sporta, rujan 1977., br. 32., str. 2787–2788.
- 1 2 Bogdan Cuvaj, Nogometna sekcija HŠK Concordije, Zagreb 1919 — 1944., Povijest sporta, rujan 1977., br. 32., str. 2787.
- 1 2 3 Concordia, Hrvatski športski klub (HŠK), Nogometni leksikon, pristupljeno 10. prosinca 2025.
- ↑ Bogdan Cuvaj, Nogometna sekcija HŠK Concordije, Zagreb 1919 — 1944., Povijest sporta, rujan 1977., br. 32., str. 2803.
- ↑ 1944-45, Dinamo Zagreb, pristupljeno 27. prosinca 2025.
- ↑ Concordia, Proleksis enciklopedija, pristupljeno 27. prosinca 2025.
- ↑ Hrvoje Gržina, Nogometno prvenstvo Zagreba 1946. godine, Časopis za suvremenu povijest, Vol. 57 No. 2, 2025., str. 365.
- 1 2 3 4 Bogdan Cuvaj, Hrvatski športski klub Concordia u Zagrebu 1906 — 1919., Povijest sporta, lipanj 1977., br. 31., str. 2735.
- ↑ Bogdan Cuvaj, Hrvatski akademski športski klub (HAŠK) Zagreb (3), Povijest sporta, ožujak 1983., br. 54., str. 32.
- 1 2 Concordia, Hrvatska enciklopedija, pristupljeno 10. prosinca 2025.
- 1 2 3 HŠK Concordia, Zagreb (CRO), Olympedia, pristupljeno 10. prosinca 2025.
- 1 2 Veljko Narančić, Olympedia, pristupljeno 10. prosinca 2025.
- ↑ GAL, Miroslav, Hrvatski biografski leksikon, pristupljeno 5. veljače 2026.
- ↑ HANŽEKOVIĆ, Boris, Hrvatski biografski leksikon, pristupljeno 5. veljače 2026.
- ↑ HERUC, Nenad, Hrvatski biografski leksikon, pristupljeno 5. veljače 2026.
- ↑ KERHIN, Ervin, Hrvatski biografski leksikon, pristupljeno 5. veljače 2026.
- ↑ DOBRIN, Miroslav, Hrvatski biografski leksikon, pristupljeno 5. veljače 2026.
- 1 2 3 4 Franjo Frntić, Hazenašice HŠK Concordije, Zagreb — jedinstveni primjer požrtvovanja, samoodricanja, ustrajnosti i uspjeha u sportu, Povijest sporta, rujan 1980., br. 44., str. 240.
- ↑ Franjo Frntić, Hazenašice HŠK Concordije, Zagreb — jedinstveni primjer požrtvovanja, samoodricanja, ustrajnosti i uspjeha u sportu, Povijest sporta, rujan 1980., br. 44., str. 242.
- 1 2 Franjo Frntić, Hazenašice HŠK Concordije, Zagreb — jedinstveni primjer požrtvovanja, samoodricanja, ustrajnosti i uspjeha u sportu, Povijest sporta, rujan 1980., br. 44., str. 243.
- ↑ Franjo Frntić, Hazenašice HŠK Concordije, Zagreb — jedinstveni primjer požrtvovanja, samoodricanja, ustrajnosti i uspjeha u sportu, Povijest sporta, rujan 1980., br. 44., str. 244.
- ↑ Bogdan Cuvaj, Prvenstvo u igranju hazene od 1921. do 1938. godine, Povijest sporta, rujan 1972., br. 11., str. 1022.
- ↑ Franjo Frntić, Hazenašice HŠK Concordije, Zagreb — jedinstveni primjer požrtvovanja, samoodricanja, ustrajnosti i uspjeha u sportu, Povijest sporta, rujan 1980., br. 44., str. 244–245.
- 1 2 3 Franjo Frntić, Hazenašice HŠK Concordije, Zagreb — jedinstveni primjer požrtvovanja, samoodricanja, ustrajnosti i uspjeha u sportu, Povijest sporta, rujan 1980., br. 44., str. 246.
- 1 2 3 4 Franjo Frntić, Hazenašice HŠK Concordije, Zagreb — jedinstveni primjer požrtvovanja, samoodricanja, ustrajnosti i uspjeha u sportu, Povijest sporta, rujan 1980., br. 44., str. 247.
- ↑ Franjo Frntić, Hazenašice HŠK Concordije, Zagreb — jedinstveni primjer požrtvovanja, samoodricanja, ustrajnosti i uspjeha u sportu, Povijest sporta, rujan 1980., br. 44., str. 247–248.
- ↑ Franjo Frntić, Hazenašice HŠK Concordije, Zagreb — jedinstveni primjer požrtvovanja, samoodricanja, ustrajnosti i uspjeha u sportu, Povijest sporta, rujan 1980., br. 44., str. 249.
- 1 2 3 4 5 Damir Škarpa, Hrvatski razvoj drevnog športa s palicama, Olimp, rujan 2014., br. 52., str. 7–9.
- 1 2 3 4 Povijest, Hrvatski hokejski savez, pristupljeno 22. prosinca 2025.
- ↑ Mate Mihanović, Hokej na travi u Hrvatskoj do 1919. godine, Povijest sporta, listopad – prosinac 1988., br. 78., str. 40.
- ↑ Mate Mihanović, Osnutak i djelatnost »Jugoslavenskog hockey saveza«, Povijest sporta, siječanj – ožujak 1989., br. 79., str. 338.
- 1 2 3 4 5 6 7 8 Eduard Hemar, Prim. Radoslav Škarica, radiolog i hokejaš na travi, Liječničke novine, studenog 2014., god. XIV., br. 134., 15. str. 83–85.
- ↑ Povijest, ŠHK Concordia Zagreb, pristupljeno 22. prosinca 2025.
- 1 2 Ana Popovčić, Povijest sportskoga mačevanja u Zagrebu, Zagreb, 2015., str. 117.
- ↑ Ana Popovčić, Povijest sportskoga mačevanja u Zagrebu, Zagreb, 2015., str. 117., 149.
- ↑ ĆIKA, Milovan, Hrvatski biografski leksikon, pristupljeno 5. veljače 2026.
- 1 2 Ana Popovčić, Povijest sportskoga mačevanja u Zagrebu, Zagreb, 2015., str. 149.
- ↑ BLAHA, Karlo, Hrvatski biografski leksikon, pristupljeno 5. veljače 2026.
- ↑ Bogdan Cuvaj, Nogometni i sportski klub Oxford u Zagrebu 1909 — 1910., Povijest sporta, lipanj 1978., br. 32., str. 3034.
- 1 2 3 Bogdan Cuvaj, Hrvatski športski klub Concordia u Zagrebu 1906 — 1919., Povijest sporta, lipanj 1977., br. 31., str. 2742.
- ↑ Tin Mudražija, Zgodovina nogometa v Kraljevini SHS/Jugoslaviji in v času okupacije, 2016., str. 48.
- ↑ Bogdan Cuvaj, Prvi hrvatski građanski športski klub u Zagrebu 1911—1915., Povijest sporta, ožujak 1976., br. 25., str. 2214.
- ↑ Bogdan Cuvaj, Hrvatski športski klub Concordia u Zagrebu 1906 — 1919., Povijest sporta, lipanj 1977., br. 31., str. 2736.
- 1 2 3 Bogdan Cuvaj, Hrvatski športski klub Concordia u Zagrebu 1906 — 1919., Povijest sporta, lipanj 1977., br. 31., str. 2743.
- ↑ Slavin Cindrić, Olympedia, pristupljeno 10. prosinca 2025.
- ↑ Artur Dubravčić, Olympedia, pristupljeno 10. prosinca 2025.
- ↑ Mirko Poldrugać, Sto godina HŠK Concordia, Olimp, prosinac 2006., br. 21., str. 5.
- ↑ Bogdan Cuvaj, Nogometna sekcija HŠK Concordije, Zagreb 1919 — 1944., Povijest sporta, rujan 1977., br. 32., str. 2786.
- ↑ 1929/1930, exyufudbal.rs, pristupljeno 26. prosinca 2025.
- ↑ Franjo Frntić, Veliki gubitak za sport — Umro je Bogdan Cuvaj, Povijest sporta, listopad – prosinac 1983., br. 57., str. 246.
- ↑ Bogdan Cuvaj, Nogometna sekcija HŠK Concordije, Zagreb 1919 — 1944., Povijest sporta, rujan 1977., br. 32., str. 2790.
- 1 2 3 Bogdan Cuvaj, Nogometna sekcija HŠK Concordije, Zagreb 1919 — 1944., Povijest sporta, rujan 1977., br. 32., str. 2788.
- ↑ 1931/1932, exyufudbal.rs, pristupljeno 26. prosinca 2025.
- 1 2 Bogdan Cuvaj, Nogometna sekcija HŠK Concordije, Zagreb 1919 — 1944., Povijest sporta, rujan 1977., br. 32., str. 2789.
- ↑ Croatia - Championship Winning Squads, RSSSF, pristupljeno 28. prosinca 2025.
- ↑ Bogdan Cuvaj, Ni drugo nogometno prvenstvo Hrvatske i Slavonije, 1914. godine, nije dovršeno, Povijest sporta, ožujak 1977., br. 30., str. 2627–2628.
- ↑ Bogdan Cuvaj, Hrvatski športski klub Concordia u Zagrebu 1906 — 1919., Povijest sporta, lipanj 1977., br. 31., str. 2740.
- 1 2 Bogdan Cuvaj, Nogometna sekcija HŠK Concordije, Zagreb 1919 — 1944., Povijest sporta, rujan 1977., br. 32., str. 2785.
- 1 2 Eduard Hemar, IN MEMORIAM Irislav Dolenec (Vela Luka, 15. I. 1921. - Zagreb, 25. X. 2009.), Olimp, prosinac 2009., br. 33., str. 12.
- ↑ DERNIKOVIĆ, Adalbert, Hrvatski biografski leksikon, pristupljeno 5. veljače 2026.
- ↑ DOLENEC, Irislav, Hrvatski biografski leksikon, pristupljeno 5. veljače 2026.
- ↑ HORVAT, Ivica, Hrvatski biografski leksikon, pristupljeno 5. veljače 2026.
- Profil, exyufudbal.in.rs
- Hrvatski športski klubovi
- Hrvatski atletski klubovi
- Biciklizam u Hrvatskoj
- Gimnastika u Hrvatskoj
- Hrvatski hazenaški klubovi
- Hrvatski hokejski klubovi
- Hrvatski hrvački klubovi
- Mačevanje u Hrvatskoj
- Nogomet u Zagrebu
- Bivši hrvatski nogometni klubovi
- Nogometni klubovi u Gradu Zagrebu
- Hrvatski plivački klubovi
- Hrvatski stolnoteniski klubovi
- Hrvatski teniski klubovi
- Hrvatski rukometni klubovi
- Veliki rukomet u Jugoslaviji
