Prijeđi na sadržaj

HŠK Concordia Zagreb

Izvor: Wikipedija
(Preusmjereno s HŠK Concordia)
Ovo je članak o klubu koji je postojao do 1945. Za nogometni klub koji danas postoji pogledajte članak NK Concordia Zagreb.
Ovo je članak o klubu koji je postojao do 1945. Za hokejski klub osnovan 1952. pogledajte članak Športski hokej klub Concordia Zagreb.
HŠK Concordia Zagreb
Puno ime Hrvatski športski klub Concordia Zagreb
Osnovan 1906.
Ugašen 1945.
Domaći dres
Gostujući dres
Concordijino igralište na Tratinskoj cesti (danas Kranjčevićoj ulici), 2008.
Bogdan Cuvaj, trener hazenaške i nogometne sekcije. Pod njegovim vodstvom hazenaška sekcija je triput osvojila prvenstvo Kraljevine SHS/Jugoslavije (1927., 1931. i 1932.), a nogometna jedno prvenstvo Kraljevine Jugoslavije (1930.) i jedno prvenstvo NDH (1942.)
Ivica Belošević, nogometaš Concordije s najviše nastupa za državnu reprezentaciju

Hrvatski športski klub Concordia bio je hrvatski sportski klub iz Zagreba. Djelovao je od 1906. do 1945. Uz Građanski i HAŠK bio je najznačajniji zagrebački sportski klub do 1945.

Povijest

[uredi | uredi kôd]

U Zagrebu su 1903. osnovani sveučilišni sportski klubovi AŠK i Styx.[1] Iduće godine mijenjaju imena u HAŠK i Academia.[1] Godine 1905. osnovana su dva kluba srednjoškolaca: Hrvatski srednjoškolski športski klub Arx, klub realaca, i Hrvatski srednjoškolski športski klub X, klub gimnazijalaca privremenog naziva.[1][2] Učenici tih školi ratovali bi kamenjem, kestenjem i grudama snijega kraj Donjogradske gimnazije koja se nalazila na današnjem Rooseveltovom trgu (južno od Hrvatskog narodnog kazališta).[1] Dana 12. rujna 1905. započeli su redoviti treninzi igrača HAŠK-a i Academije na obližnjem srednjoškolskom igralištu koje je kasnije dobilo naziv Elipsa.[1] Ondje su se srednjoškolci zainteresirali za nogomet.[1]

Na sajmištu (na istoku današnje Draškovićeve ulice) je u srpnju 1906. odigrana nogometna utakmica između X-a i Arxa, od kojih je potonji izgubio 4:0.[3] Potom je došlo do prestanka ratovanja između srednjoškolaca tih školi te je osnovan zajednički klub zvan Hrvatski športski klub 11 Zagreb (Hrvatski športski klub jedanaestorice Zagreb).[4]

Klubu je pristupio znatan broj učenika, stoga je donesena odluka o osnutku službenog kluba.[4] Osnivačka skupština održana je 10. listopada 1906. u praonici rublja koja je proglašena klupskim prostorom, na današnjoj adresi Ulica Vjekoslava Klaića 12.[4] Na osnivačkoj skupštini odabrano je ime Prvi srednjoškolski športski klub Concordia, po latinskoj riječi za slogu concordia jer su svi članovi bili srednjoškolci.[5] Concordiju su osnovali Đuro Amšel, Većeslav Dobrovolny, Đuro Kleončić, Miloš Pejnović, Ervin Rosmanith, Roman Rosmanith i Viktor Vertačnig.[6] Za prvog predsjednika izabran je Ervin Rosmanith.[4]

Prvotne klupske boje bile su crvena i bijela, po uzoru na Slaviju Prag.[7] One su 1926. zamijenjene zelenom i bijelom.[8]

Godine 1908. Concordia je dobila sekcije za biciklistiku, hokej na travi, mačevanje, plivanje i zimske sportove.[9]

Na izvanrednoj skupštini održanoj 4. rujna 1912. klub prestaje biti srednjoškolski klub te je preimenovan u Hrvatski športski klub Concordia.[10] Do promjene je došlo jer je velik broj članova završio srednju školu. Istovremeno Concordijine klupske aktivnosti prestale su se odvijati na Elipsi te su premještene na Tuškanac.[10] Concordia je 1912. imale sekcije za biciklistiku, gombanje, hokej, hrvanje, laku atletiku, lawn-tennis, mačevanje, nogomet, plivanje, pucanje, turistiku i zimske sportove.[9] Dana 28. siječnja 1913. odobrena su klupska pravila pod imenom Hrvatsko športsko društvo Concordia.[11] Godine 1914. započeta je izgradnja igrališta na Tratinskoj cesti.[10]

Svi sportski klubovi u Hrvatskoj zabranjeni su 1914. nakon što je izbio Prvi svjetski rat.[12] Tijekom rata kompletna momčad Concordije bila je mobilizirana.[13] Za vrijeme Prvog svjetskog rata 1916. nastupala je momčad zvana Concordija 1916.[14] Godine 1918. došlo je do fuzije bivše Viktorije i Concordije u klub naziva Concordia-Viktorija (također navođen kao C – V, V.C.),[15] Fuzionirani klub prestao je djelovati tijekom ljeta 1919. kada dolazi do podjele na Concordiju i Viktoriju.[16]

Klupska adresa 1925. i 1932. bila je Kazališna kavana.[17][18]

Neposredno prije nogometnog susreta s Ferencvárosem koji je 30. kolovoza 1931. završio 2:2, održana je proslava 25. godišnjica Concordije.[19] Te godine hokejska, lakoatletska, mačevalačka, nogometna, plivačka i teniska sekcije osvojile su državno prvenstvo.[20]

Dana 8. travnja 1945., pred sami kraj NDH, preimenovana je u HŠK Zeleni 1906.[21][22][23]

Concordia je djelovala do svibnja 1945. godine.[24] Kao i ostali klubovi koji su djelovali za vrijeme NDH, raspuštena je 4. lipnja 1945. odlukom ministra narodnoga zdravlja FD Hrvatske.[25]

Sekcije

[uredi | uredi kôd]

Atletska

[uredi | uredi kôd]

Prvi zagrebački javni miting organizirala je Concordia 17. lipnja 1911.[26]

Lakoatletičari ASK-a pristupili su Concordiji 1929.[27]

Najznačajniji uspjesi atletski sekcije Concordije bili su osvajanje državnog prvenstva u krosu 1921., 1939. i 1940. te ekipnog prvenstva 1930./31., 1937.[28] Na Olimpijskim igrama nastupali su Jaša Bakov (1936.), Ivo Buratović (1936.), Vane Ivanović (1936.), Aleksa Kovačević (1936.), Veljko Narančić (1924., 1932. i 1936.), Luka Predanić (1928. i Branko Tretinjak (1936.).[29][30] Narančić je bio stjegonoša Kraljevine Jugoslavije na Olimpijskim igrama 1932.[30]

Među poznate članove Concordije također spadaju Miroslav Gal,[31] Boris Hanžeković, u čiju se čast od 1951. održava Hanžekovićev memorijal,[32] Nenad Heruc,[33] Ervin Kerhin.[34] Miroslav Dobrin bio je trener atletske sekcije od 1928. do 1945.[35]

Hazenaška

[uredi | uredi kôd]

Hazenaška sekcija Concordije osnovana je 1922.[36] Prva pročelnica bila je Erna Šuklje.[36] Hazenaška sekcija je svoju prvu utakmicu odigrala 7. listopada protiv HAŠK-a od kojeg je izgubila 9:1.[36] Nakon niza loših rezultata, sekciju je 1924. preuzeo Bogdan Cuvaj.[37] Godine 1927. Concordia je prvi put osvojila prvenstvo Zagrebačkog hazena-podsaveza te time izborila finale državnog prvenstva.[38] U finalu je pobijedila ljubljansku Iliriju 12:8.[38]

Concordia je u finalu prvenstva Zagrebačkog hazena-podsaveza 1928. odigrala 8:8 i 8:13 protiv zagrebačkog ASK-a koji se kao prvak podsaveza automatski plasirao na državno prvenstvo, dok je Concordia trebala igrati u kvalifikacijama protiv Ilirije, doprvaka Ljubljanskog podsaveza. Concordia je pobijedila sa 8:7, no Jugoslavenski hazena-savez poništio je utakmicu i zakazao novu. Nezadovoljni odlukom, ASK i Concordia odlučili su napustiti natjecanje.[39][40]

Zagrebački hazena-podsavez prestao je postojati, stoga je Concordia igrala prijateljske utakmice sve do 1930. kada je osnovan Zapadni hazena-podsavez čije je prvenstvo Concordia osvojila iste godine.[41] Pobijedivši beogradsku Jugoslaviju 21:1, Concordia je 1931. osvojila svoj drugi naslov prvaka Kraljevine Jugoslavije.[42] Isti uspjeh ponovila je 1932. kada je pobijedila Iliriju 14:4 i 16:3.[42] Concordia je bila neporažena u razdoblju od 7. listopada 1928. (poraz od ASK-a u finalu Zagrebačkog hazena-podsaveza) do 30. svibnja 1933. (poraz od Slavije Prag).[42] Tijekom tog perioda ostvarila je najveći omjer golova u povijesti hazene (1332:208).[43] Bogdan Cuvaj je 1933. prestao biti trener Concordije, nakon što je premješten u Brod na Savi zbog službe.[43] Nakon odlaska Cuvaja, Concordia je 1933. ponovno bila prvak Jugoslavije.[43] U finalu je, kao i prethodne godine, igrala protiv Ilirije koju je ovaj put dobila 10:3 i 4:1.[43]

Sedam igračica Concordije, Fanči Bernik, Nada Bobinsky, Marica Cimperman, Zlata Tonković-Cuvaj, Anica Oman, Zdenka Radović-Kunštek i Ivka Tonković, bile su dio jugoslavenske momčadi koja je osvojila svjetsko prvenstvo 1934.,[44] ujedno i prvo svjetsko prvenstvo u bilo kojem sportu koje je osvojila Jugoslavija.[36]

Concordiji je 1934. dodijeljen naslov prvaka Jugoslavije, a posljednji put ga je osvojila 1937. kada je pobijedila BSK Beograd 10:4.[45]

Hokejska

[uredi | uredi kôd]

Hokejska sekcija Concordije osnovana je 1908.[9][46] U Samoboru je 30. kolovoza 1908. održana prva javna utakmica hokeja na travi u Hrvatskoj i na Balkanu.[46][47] Mjesni Šišmiš izgubio je od Concordije rezultatom 0:4.[46][47] Prva zagrebačka javna utakmica odigrana je na Elipsi 17. lipnja 1911.[46][47] Tada su nastupile dvije momčadi sastavljene od članova Concordije.[46][47] Hokejska sekcije Concordije vjerojatno je prestala djelovati 1913.[48]

Juniori lakoatletske sekcije su 1931. počeli trenirati hokej na travi, čija je sekcija pri Concordiji obnovljena iduće godine.[49] Osvojila je prvenstvo Zagreba 1932., 1934. i 1935.[50] Godine 1936. osnovan je Jugoslavenski hockey savez čije je prvenstvo Concordia osvojila sva tri puta (1936., 1937. i 1938.).[50] Nakon što je 1939. osnovana Banovina Hrvatska uslijedila je promjena sustava natjecanja.[50] Concordia je 1939. i 1940. osvojila jedina dva prvenstva izdanja Banovine Hrvatske kao i jedino prvenstvo NDH koje je održano 1941.[50]

Godine 1945. uspostavljena je Demokratska Federativna Jugoslavija te je ukinuta Concordia.[50] Velik broj njenih hokejaša pristupio je sekciji hokeja na travi novoosnovanog Fiskulturnog društva Zagreb.[50] Godine 1948. prešli su u redove Sportskog društva Jedinstvo, a iduće godine osnovali su Hokej klub Jedinstvo.[50] Dana 20. prosinca 1952. osnovan je Sportski hockey klub Concordia.[50][51]

Mačevalačka

[uredi | uredi kôd]

Mačevalačka sekcija prvotno je djelovala za vrijeme Austro-Ugarske.[52] Obnovili su je Milovan Ćika i Ottokar Schulz 1931.[53][54] Concordia je od 1931. do 1935. bila najbolji jugoslavenski mačevalački klub.[52] Schulz je do 1932. bio prvi trener.[55] Poslije Schulza istovremeno su treneri bili Karlo Blaha i Francesco Tirelli.[55][56]

Nogometna

[uredi | uredi kôd]

Povijest

[uredi | uredi kôd]

Prvi susret između Concordije i njenog budućeg rivala HAŠK-a, odnosno njegove rezervne momčadi, održan je 10. listopada 1907., na prvu obljetnicu Concordijinog postojanja.[26] Tada je Concordia izgubila rezultatom 1:3.[26]

Protiv Concordije je 25. srpnja 1909. svoju prvu utakmicu odigrao Nogometni i sportski klub Oxford. Utakmica je završila 6:4 za Concordiju.[57]

Concordia je svoju prvu međunarodnu utakmicu odigrala u Zagrebu 7. svibnja 1910. kada je dobila Sturm Graz 4:2.[58]

Prvu utakmicu protiv prve momčadi HAŠK-a odigrala je 23. travnja 1911. te pobijedila 2:1.[58] Tim susretom započeto je njihovo rivalstvo.[58][59] Protiv svog drugog rivala, Građanskog, Concordia je prvi put igrala 17. ožujka 1912. kada je bila uspješnija s visokom pobjedom od 7:1.[60]

Concordia je u travnju 1912. postao prvi hrvatski klub koji je gostovao u Beču.[17][26] Tada je igrala 4:4 protiv Südmarka i 2:0 protiv Favorita.[61]

Sudjelovala je na prvenstvu Hrvatske i Slavonije 1912./13., prvom izdanju tog natjecanja.[62] Prvu prvenstvenu utakmicu u povijesti odigrala je 29. rujna kada je porazila Tipografski 5:0.[62] Sezonu je završila na drugom mjestu, iza HAŠK-a.[62]

Od Concordijinih nogometaša na Olimpijskim igrama Kraljevinu SHS/Jugoslaviju predstavljali su Stjepan Bocak (1924.), Slavin Cindrić (1920., 1924. i 1928.), Artur Dubravčić (1920. i 1924.), Alfons Pažur (1924.), Josip Šolc (1920.) i Vladimir Vinek (1924.).[29][63][64] Najviše nastupa za državnu reprezentaciju ostvarili su Ivan Belošević (11), Zvonko Jazbec (10) i Artur Dubravčić (9).[65]

František Koželuh je 1927. postao prvi profesionalni trener u povijesti Concordije.[8]

Završivši kao druga najbolja plasirana momčad prvenstva Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1929./30., Concordia se 1930. prvi put plasirala na prvenstvo Kraljevine Jugoslavije.[66] S ostvarenih petnaest bodova, dva više od beogradske Jugoslavije, Concordia je osvojila svoju prvu titulu državnog prvaka.[20] Concordiju je te sezone vodio Bogdan Cuvaj, a Concordijin igrač Ivan Pavelić je uz Blagoja Marjanovića, igrača beogradskog BSK-a, s deset postignutih pogodaka bio najbolji strijelac natjecanja.[67][68]

Nogometna sekcija je 1931. imala sedam momčadi: seniorsku, dvije juniorske, pionirsku, veteransku i momčad sastavljenu od glumaca Hrvatskog narodnog kazališta.[69]

Svoj drugi naslov prvaka Concordia je ostvarila u sezoni 1931./32.[70] Natjecanje je te sezone održano po dvostrukom kup-formatu.[70] Concordia je na putu do finala eliminirala zagrebačku Viktoriju i beogradsku Jugoslaviju, dok je u finalu oba puta pobijedila Hajduk Split 2:1.[70] Trener Concordije bio je Erwin Puschner, a najbolji strijelac prvenstva bio je Concordijin igrač Svetislav Valjarević s devet pogodaka.[71]

Od 1936. svi nogometaši Concordije isključivo su amateri.[72]

Concordia je pod vodstvom Bogdana Cuvaja 1942. osvojila svoj jedini naslov prvaka NDH.[73]

Igrališta

[uredi | uredi kôd]

Concordia je od samih početaka bila vezana za srednjoškolsko igralište Elipsa. Na njemu su nogometaši trenirali i igrali domaće utakmice sve do 1912. kada je Concordia prestala biti srednjoškolski klub, stoga joj je zabranjeno odvijanje klupskih aktivnosti na srednjoškolskom igralištu.[10] Elipsa je iste godine zamijenjena igralištem na Tuškancu.[10] Krajem 1913. Concordia je unajmila zemljište za izgradnju igrališta na Tratinskoj cesti.[10] Unatoč tome što je izgradnja igrališta započeta u proljeće 1914., na njemu su već 14. lipnja odigrane prve utakmice.[10] Tada je u sklopu prvenstva Hrvatske i Slavonije 1913./14. Tipografski dobio Iliriju 2:0, a Concordia Trgovački 10:1.[74] Izgradnja je te godine prekinuta izbijanjem Prvog svjetskog rata tijekom kojeg je igralište kompletno devastirano zbog izgradnji vojnih baraka i ostalih aktivnosti vojske.[10][75] Zbog problema oko povratka igrališta na Tratinskoj cesti, Concordia je igrala na Željezničarevom igralištu.[76] Igralište joj je vraćeno u rujnu 1919. te je njegova obnova trajala do 1921.[21][76]

Poznati igrači

[uredi | uredi kôd]

Pregled plasmana po sezonama

[uredi | uredi kôd]
Sezona Rang Natjecanje Plasman
1912./13. I. Prvenstvo Hrvatske i Slavonije 2.
1913./14. I. Prvenstvo Hrvatske i Slavonije 1.
1918. I. Drugo ratno prvenstvo Zagreba 4.
1918./19. I. Prvenstvo Zagreba 3.
1919./20. I. Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza 3.
1920./21. I. Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza 3.
1921./22. I. Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza 2.
1923. I. Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza 2.
1923./24. I. Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza 3.
1924./25. I. Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza 3.
1925./26. I. Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza 2.
1926./27. I. Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza 3.
1927./28. I. Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza 3.
1928./29. I. Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza 3.
1929./30. I. Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza 2.
1930. I. Prvenstvo Kraljevine Jugoslavije 1.
1930./31. I. Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza 3.
1930./31. I. Prvenstvo Kraljevine Jugoslavije 2.
1931./32. I. Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza 3.
1931./32. I. Prvenstvo Kraljevine Jugoslavije prvak
1932./33. I. Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza 3.
1932./33. I. Prvenstvo Kraljevine Jugoslavije 7.
1933./34. I. Prvenstvo Kraljevine Jugoslavije otkazano
1934./35. I. Prvenstvo Kraljevine Jugoslavije 4.
1935./36. I. Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1.
1935./36. I. Prvenstvo Kraljevine Jugoslavije odustala
1936./37. I. Prvenstvo Kraljevine Jugoslavije 9.
1937./38. I. Prvenstvo Kraljevine Jugoslavije 10.
1938./39. I. Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1.
1939./40. I. Hrvatsko-slovenska liga 4.
1940./41. I. Prvenstvo Banovine Hrvatske 3.
1940./41. I. Prvenstvo Kraljevine Jugoslavije otkazano
1941. I. Prvenstvo NDH 2.
1942. I. Prvenstvo NDH prvak
1942./43. I. Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza 2.
1943. I. Prvenstvo NDH 3.
1943./44. I. Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog dosaveza 2.
1944. I. Prvenstvo NDH – skupina Zagreb 4.
1945. I. Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog dosaveza

Plivačka

[uredi | uredi kôd]

Ivo Pavelić nastupao je na Olimpijskim igrama 1924.[29]

Rukometna

[uredi | uredi kôd]

Rukometna sekcija Concordije osnovana je 1939.[77] Concordia je osvojila rukometno prvenstvo NDH 1943. i 1944.[77]

Za Concordiju su igrali Adalbert Derniković,[78] Irislav Dolenec[79] i Ivica Horvat.[80]

Teniska

[uredi | uredi kôd]

Franjo Punčec bio je igrač Concordije.[28]

Predsjednici

[uredi | uredi kôd]

Napomena: Popis ne navodi predsjednike nakon 1940.[21][72]

  • Ervin Rosmanith (1906. – 1911.)
  • Josip Reberski (1912. – 1922.)
  • Roman Rosmanith (1923.)
  • Milan Pajnić (1924.)
  • Makso Bosnić (1925. – 1932.)
  • Lujo Thaller (1933. – 1940.)

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. 1 2 3 4 5 6 Bogdan Cuvaj, Hrvatski športski klub Concordia u Zagrebu 1906 — 1919., Povijest sporta, lipanj 1977., br. 31., str. 2732.
  2. Bogdan Cuvaj, Hrvatski akademski športski klub (HAŠK) Zagreb, Povijest sporta, rujan 1982., br. 52., str. 239.
  3. Bogdan Cuvaj, Hrvatski športski klub Concordia u Zagrebu 1906 — 1919., Povijest sporta, lipanj 1977., br. 31., str. 2732–2733.
  4. 1 2 3 4 Bogdan Cuvaj, Hrvatski športski klub Concordia u Zagrebu 1906 — 1919., Povijest sporta, lipanj 1977., br. 31., str. 2733.
  5. Bogdan Cuvaj, Hrvatski športski klub Concordia u Zagrebu 1906 — 1919., Povijest sporta, lipanj 1977., br. 31., str. 2733–2734.
  6. Bogdan Cuvaj, Hrvatski športski klub Concordia u Zagrebu 1906 — 1919., Povijest sporta, lipanj 1977., br. 31., str. 2734.
  7. Tin Mudražija, Zgodovina nogometa v Kraljevini SHS/Jugoslaviji in v času okupacije, 2016., str. 47.
  8. 1 2 Bogdan Cuvaj, Nogometna sekcija HŠK Concordije, Zagreb 1919 — 1944., Povijest sporta, rujan 1977., br. 32., str. 2795.
  9. 1 2 3 Mate Mihanović, Hokej na travi u Hrvatskoj do 1919. godine, Povijest sporta, listopad – prosinac 1988., br. 78., str. 34.
  10. 1 2 3 4 5 6 7 8 Bogdan Cuvaj, Hrvatski športski klub Concordia u Zagrebu 1906 — 1919., Povijest sporta, lipanj 1977., br. 31., str. 2737.
  11. Živko Radan, Zbirka pravila gimnastičkih i sportskih organizacija od 1861. do 1914. u Arhivu Hrvatske, Povijest sporta, prosinac 1973., br. 16., str. 1481.
  12. Bogdan Cuvaj, Hrvatski športski klub Concordia u Zagrebu 1906 — 1919., Povijest sporta, lipanj 1977., br. 31., str. 2739.
  13. Marko Vukičević, Ratne nogometne utakmice u Zagrebu od 1914. do 1918. godine. Od „kombiniranih momčadi“ do Prvenstva grada Zagreba, Časopis za suvremenu povijest, Vol. 57 No. 1, 2025., str. 15.
  14. Marko Vukičević, Ratne nogometne utakmice u Zagrebu od 1914. do 1918. godine. Od „kombiniranih momčadi“ do Prvenstva grada Zagreba, Časopis za suvremenu povijest, Vol. 57 No. 1, 2025., str. 16.
  15. Marko Vukičević, Ratne nogometne utakmice u Zagrebu od 1914. do 1918. godine. Od „kombiniranih momčadi“ do Prvenstva grada Zagreba, Časopis za suvremenu povijest, Vol. 57 No. 1, 2025., str. 16–17.
  16. Marko Vukičević, Ratne nogometne utakmice u Zagrebu od 1914. do 1918. godine. Od „kombiniranih momčadi“ do Prvenstva grada Zagreba, Časopis za suvremenu povijest, Vol. 57 No. 1, 2025., str. 17.
  17. 1 2 Album nogometnih klubova Jugoslavije, 1925., str. 18.
  18. Izveštaj o radu Jugoslovenskog nogometnog saveza u 1932 godini za XV redovnu godišnju skupštinu od 18-XII-1932 god., Beograd : Jugoslovenski nogometni savez, 1932., str. IX.
  19. Bogdan Cuvaj, Nogometna sekcija HŠK Concordije, Zagreb 1919 — 1944., Povijest sporta, rujan 1977., br. 32., str. 2787–2788.
  20. 1 2 Bogdan Cuvaj, Nogometna sekcija HŠK Concordije, Zagreb 1919 — 1944., Povijest sporta, rujan 1977., br. 32., str. 2787.
  21. 1 2 3 Concordia, Hrvatski športski klub (HŠK), Nogometni leksikon, pristupljeno 10. prosinca 2025.
  22. Bogdan Cuvaj, Nogometna sekcija HŠK Concordije, Zagreb 1919 — 1944., Povijest sporta, rujan 1977., br. 32., str. 2803.
  23. 1944-45, Dinamo Zagreb, pristupljeno 27. prosinca 2025.
  24. Concordia, Proleksis enciklopedija, pristupljeno 27. prosinca 2025.
  25. Hrvoje Gržina, Nogometno prvenstvo Zagreba 1946. godine, Časopis za suvremenu povijest, Vol. 57 No. 2, 2025., str. 365.
  26. 1 2 3 4 Bogdan Cuvaj, Hrvatski športski klub Concordia u Zagrebu 1906 — 1919., Povijest sporta, lipanj 1977., br. 31., str. 2735.
  27. Bogdan Cuvaj, Hrvatski akademski športski klub (HAŠK) Zagreb (3), Povijest sporta, ožujak 1983., br. 54., str. 32.
  28. 1 2 Concordia, Hrvatska enciklopedija, pristupljeno 10. prosinca 2025.
  29. 1 2 3 HŠK Concordia, Zagreb (CRO), Olympedia, pristupljeno 10. prosinca 2025.
  30. 1 2 Veljko Narančić, Olympedia, pristupljeno 10. prosinca 2025.
  31. GAL, Miroslav, Hrvatski biografski leksikon, pristupljeno 5. veljače 2026.
  32. HANŽEKOVIĆ, Boris, Hrvatski biografski leksikon, pristupljeno 5. veljače 2026.
  33. HERUC, Nenad, Hrvatski biografski leksikon, pristupljeno 5. veljače 2026.
  34. KERHIN, Ervin, Hrvatski biografski leksikon, pristupljeno 5. veljače 2026.
  35. DOBRIN, Miroslav, Hrvatski biografski leksikon, pristupljeno 5. veljače 2026.
  36. 1 2 3 4 Franjo Frntić, Hazenašice HŠK Concordije, Zagreb — jedinstveni primjer požrtvovanja, samoodricanja, ustrajnosti i uspjeha u sportu, Povijest sporta, rujan 1980., br. 44., str. 240.
  37. Franjo Frntić, Hazenašice HŠK Concordije, Zagreb — jedinstveni primjer požrtvovanja, samoodricanja, ustrajnosti i uspjeha u sportu, Povijest sporta, rujan 1980., br. 44., str. 242.
  38. 1 2 Franjo Frntić, Hazenašice HŠK Concordije, Zagreb — jedinstveni primjer požrtvovanja, samoodricanja, ustrajnosti i uspjeha u sportu, Povijest sporta, rujan 1980., br. 44., str. 243.
  39. Franjo Frntić, Hazenašice HŠK Concordije, Zagreb — jedinstveni primjer požrtvovanja, samoodricanja, ustrajnosti i uspjeha u sportu, Povijest sporta, rujan 1980., br. 44., str. 244.
  40. Bogdan Cuvaj, Prvenstvo u igranju hazene od 1921. do 1938. godine, Povijest sporta, rujan 1972., br. 11., str. 1022.
  41. Franjo Frntić, Hazenašice HŠK Concordije, Zagreb — jedinstveni primjer požrtvovanja, samoodricanja, ustrajnosti i uspjeha u sportu, Povijest sporta, rujan 1980., br. 44., str. 244–245.
  42. 1 2 3 Franjo Frntić, Hazenašice HŠK Concordije, Zagreb — jedinstveni primjer požrtvovanja, samoodricanja, ustrajnosti i uspjeha u sportu, Povijest sporta, rujan 1980., br. 44., str. 246.
  43. 1 2 3 4 Franjo Frntić, Hazenašice HŠK Concordije, Zagreb — jedinstveni primjer požrtvovanja, samoodricanja, ustrajnosti i uspjeha u sportu, Povijest sporta, rujan 1980., br. 44., str. 247.
  44. Franjo Frntić, Hazenašice HŠK Concordije, Zagreb — jedinstveni primjer požrtvovanja, samoodricanja, ustrajnosti i uspjeha u sportu, Povijest sporta, rujan 1980., br. 44., str. 247–248.
  45. Franjo Frntić, Hazenašice HŠK Concordije, Zagreb — jedinstveni primjer požrtvovanja, samoodricanja, ustrajnosti i uspjeha u sportu, Povijest sporta, rujan 1980., br. 44., str. 249.
  46. 1 2 3 4 5 Damir Škarpa, Hrvatski razvoj drevnog športa s palicama, Olimp, rujan 2014., br. 52., str. 7–9.
  47. 1 2 3 4 Povijest, Hrvatski hokejski savez, pristupljeno 22. prosinca 2025.
  48. Mate Mihanović, Hokej na travi u Hrvatskoj do 1919. godine, Povijest sporta, listopad – prosinac 1988., br. 78., str. 40.
  49. Mate Mihanović, Osnutak i djelatnost »Jugoslavenskog hockey saveza«, Povijest sporta, siječanj – ožujak 1989., br. 79., str. 338.
  50. 1 2 3 4 5 6 7 8 Eduard Hemar, Prim. Radoslav Škarica, radiolog i hokejaš na travi, Liječničke novine, studenog 2014., god. XIV., br. 134., 15. str. 83–85.
  51. Povijest, ŠHK Concordia Zagreb, pristupljeno 22. prosinca 2025.
  52. 1 2 Ana Popovčić, Povijest sportskoga mačevanja u Zagrebu, Zagreb, 2015., str. 117.
  53. Ana Popovčić, Povijest sportskoga mačevanja u Zagrebu, Zagreb, 2015., str. 117., 149.
  54. ĆIKA, Milovan, Hrvatski biografski leksikon, pristupljeno 5. veljače 2026.
  55. 1 2 Ana Popovčić, Povijest sportskoga mačevanja u Zagrebu, Zagreb, 2015., str. 149.
  56. BLAHA, Karlo, Hrvatski biografski leksikon, pristupljeno 5. veljače 2026.
  57. Bogdan Cuvaj, Nogometni i sportski klub Oxford u Zagrebu 1909 — 1910., Povijest sporta, lipanj 1978., br. 32., str. 3034.
  58. 1 2 3 Bogdan Cuvaj, Hrvatski športski klub Concordia u Zagrebu 1906 — 1919., Povijest sporta, lipanj 1977., br. 31., str. 2742.
  59. Tin Mudražija, Zgodovina nogometa v Kraljevini SHS/Jugoslaviji in v času okupacije, 2016., str. 48.
  60. Bogdan Cuvaj, Prvi hrvatski građanski športski klub u Zagrebu 1911—1915., Povijest sporta, ožujak 1976., br. 25., str. 2214.
  61. Bogdan Cuvaj, Hrvatski športski klub Concordia u Zagrebu 1906 — 1919., Povijest sporta, lipanj 1977., br. 31., str. 2736.
  62. 1 2 3 Bogdan Cuvaj, Hrvatski športski klub Concordia u Zagrebu 1906 — 1919., Povijest sporta, lipanj 1977., br. 31., str. 2743.
  63. Slavin Cindrić, Olympedia, pristupljeno 10. prosinca 2025.
  64. Artur Dubravčić, Olympedia, pristupljeno 10. prosinca 2025.
  65. Mirko Poldrugać, Sto godina HŠK Concordia, Olimp, prosinac 2006., br. 21., str. 5.
  66. Bogdan Cuvaj, Nogometna sekcija HŠK Concordije, Zagreb 1919 — 1944., Povijest sporta, rujan 1977., br. 32., str. 2786.
  67. 1929/1930, exyufudbal.rs, pristupljeno 26. prosinca 2025.
  68. Franjo Frntić, Veliki gubitak za sport — Umro je Bogdan Cuvaj, Povijest sporta, listopad – prosinac 1983., br. 57., str. 246.
  69. Bogdan Cuvaj, Nogometna sekcija HŠK Concordije, Zagreb 1919 — 1944., Povijest sporta, rujan 1977., br. 32., str. 2790.
  70. 1 2 3 Bogdan Cuvaj, Nogometna sekcija HŠK Concordije, Zagreb 1919 — 1944., Povijest sporta, rujan 1977., br. 32., str. 2788.
  71. 1931/1932, exyufudbal.rs, pristupljeno 26. prosinca 2025.
  72. 1 2 Bogdan Cuvaj, Nogometna sekcija HŠK Concordije, Zagreb 1919 — 1944., Povijest sporta, rujan 1977., br. 32., str. 2789.
  73. Croatia - Championship Winning Squads, RSSSF, pristupljeno 28. prosinca 2025.
  74. Bogdan Cuvaj, Ni drugo nogometno prvenstvo Hrvatske i Slavonije, 1914. godine, nije dovršeno, Povijest sporta, ožujak 1977., br. 30., str. 2627–2628.
  75. Bogdan Cuvaj, Hrvatski športski klub Concordia u Zagrebu 1906 — 1919., Povijest sporta, lipanj 1977., br. 31., str. 2740.
  76. 1 2 Bogdan Cuvaj, Nogometna sekcija HŠK Concordije, Zagreb 1919 — 1944., Povijest sporta, rujan 1977., br. 32., str. 2785.
  77. 1 2 Eduard Hemar, IN MEMORIAM Irislav Dolenec (Vela Luka, 15. I. 1921. - Zagreb, 25. X. 2009.), Olimp, prosinac 2009., br. 33., str. 12.
  78. DERNIKOVIĆ, Adalbert, Hrvatski biografski leksikon, pristupljeno 5. veljače 2026.
  79. DOLENEC, Irislav, Hrvatski biografski leksikon, pristupljeno 5. veljače 2026.
  80. HORVAT, Ivica, Hrvatski biografski leksikon, pristupljeno 5. veljače 2026.

Vidi još

[uredi | uredi kôd]

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]