Hazari

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Disambig.svg Ovo je glavno značenje pojma Hazari. Za druga značenja, pogledajte Hazari (razdvojba).
Hazariski ratnik

Hazari su turkijska nomadska plemena naseljena uz obale Volge.

Kraća povijest[uredi VE | uredi]

Ovaj stari turkijski narod se u 2. stoljeću iza Krista raširio Transkavkazom i kasnije zauzeo područje donje Volge. Ponovno se kao jaka sila pojavljuju u 7. stoljeću da bi se već od 8. do 10. stoljeća njihovo carstvo prostiralo sve od obala Crnog mora i Kaspijskog jezera do Urala i dalje na zapad do Kijeva. Glavni grad Itil, njihovo središte, postaje veliko komercijalno središte. Osvojili su zemlje Povolških Bugara i Ural te nabili danak istočnim Slavenima. Ne miruju, pa zarate i s Arapima, Perzijancima i Armencima. Hazari se nisu uplitali u religiju pokorenih plemena i naroda, religiozna sloboda bila je potpuna. Za njih kažu da su u 8. stoljeću neki prešli na judaizam (plemstvo) a navode se i primjeri da je među njima u 9. stoljeću bilo i kršćana. Oni su svakako u 10. stoljeću ušli u savez s Bizantskim carstvom u kojem su se istakli u borbi protiv Arapa. Godine 965. vojvoda od Kijeva (Sviatoslav) potukao je Hazare i njihovo carstvo je propalo.

Hazari su bili stepski jahači ratnici naoružani kopljima, lukom i strijelom, sabljama uobičajenim za stepu a imali su i neke sjekire. Sami su sebe u borbama štitili oklopima. Njihove fortifikacije bile su čvrste, podignute od kamena. Tvrđava u Sarkelu, izgrađena od cigala pokazuje bizantski utjecaj, uz čiju su je pomoć i sagradili.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

The Khazars [1]; [2]