Helen Keller
| Helen Adams Keller | |
|---|---|
 | |
| Rođenje | Tuscumbia, Alabama, SAD, 27. lipnja 1880. |
| Smrt | Easton, Connecticut, 1. lipnja 1968. |
| Zanimanje | pedagog |
| Nacionalnost | Amerikanka |
| Potpis | 
|
| Portal o životopisima | |
Helen Adams Keller (Tuscumbia, Alabama, SAD, 27. lipnja 1880. – Easton, Connecticut, 1. lipnja 1968.), američka književnica i aktivistica.
Životopis[uredi | uredi kôd]
Rodila se u časničkoj obitelji koja je bila u velikim vezama s vojskom Konfederacije tijekom američkog građanskog rata. Otac Arthur H. Keller je bio bivši časnik južnjačke vojske, a mati Kate Adams Keller je bila svojta slavnog južnjačkog generala Roberta Edwarda Leeja.
Od djetinjstva je bila slijepa i gluha. Nakon dugotrajnog procesa, uz pomoć učiteljice i kasnije životne pratiteljice Anne Sullivan,[1] uspjela je naučiti sporazumijevati se s okolinom te završiti školu. Naučila je nekoliko stranih jezika, a u učenju je iskazala izvanredan smisao za književni i znanstveni rad. Godine 1904. diplomirala je na Radcliffe Colledgeu.
Uz književni rad Keller je bila aktivna u Američkoj zakladi za slijepe (American Foundation for the Blind), gdje je radila na prosvjećivanju i osvješćivanju javnosti za probleme slijepih i gluhonijemih osoba te poboljšanju državne skrbi za slijepe. Obišla je i održavala predavanja u četrdesetak zemalja svijeta.
Djela[uredi | uredi kôd]
Keller je napisala dvanaest knjiga i više članaka. Od poznatijih djela valja navesti:[2][3]
- Priča mojega života (The Story of My Life, 1903.)[4]
- Optimizam (Optimism, 1903.)[5]
- Svijet u kojem živim (The World I Live In, 1908.)
- Iz mraka (Out of the Dark, 1913.)
- Moja religija (My Religion, 1927.)[6]
- Dnevnik Helen Keller (Helen Keller’s Journal, 1938.)
- Imajmo vjere (Let Us Have Faith, 1940.)
- Otvorena vrata (The Open Door, 1957.)
Značaj[uredi | uredi kôd]
Keller je za svoj rad dobila brojna priznanja, a postala je i jednom od najpopularnijih ikona američke popularne kulture i simbol invalida koji uspijevaju prebroditi svoju hendikepiranost. O njoj su snimani igrani i dokumentarni filmovi te rađene predstave.
Iz suradnje Helen Keller i američkog veletrgovca Georgea Kesslera, koja je započela tijekom Prvog svjetskog rata pomaganjem oslijepjelim vojnicima, izrasla je zaklada za pomoć slijepima te pothranjenoj djeci Helen Keller International.[7]
Izvori[uredi | uredi kôd]
- Bilješke i literatura
- ↑ Anne Sullivan (1866. - 1936.) američka pedagoginja, i sama u djetinjstvu gotovo oslijepila, završila prilagođenu školu za slijepe i slabovidne osobe i bila predavač na istoj. (Anne Sullivan Macy, Encyclopaedia Britannica, www.britannica.com, pristupljeno 3. lipnja 2016.
- ↑ Keller, Helen, Hrvatska enciklopedija, www.enciklopedija.hr, pristupljeno 3. lipnja 2016.
- ↑ Helen Keller, Encyclopaedia Britannica, www.britannica.com, pristupljeno 3. lipnja 2016.
- ↑ Knjiga nije prevedena na hrvatski, ali postoji prijevod na srodnmm, slovenskom i srpskom jeziku. (Helen Keller, Zgodba mojega življenja (prevela Jasna Toplak), Prešernova družba, Ljubljana 1975., II. izdanje 1983.; Helen Keler, Moj život (preveo Dobrila Nikolić), Kosmos, Beograd, 1957.
- ↑ Knjiga je 1931. prevedena i objavljena na hrvatskom jeziku. (Helen Keller, Optimizam: autorizirani prijevod (prevela Margita Vranešić), Zaklada tiskare Narodnih novina, Zagreb, 1931.; drugo izdanje: Teovizija, Zagreb, 2001., ISBN 9532090266
- ↑ Knjiga nije prevedena na hrvatski, ali postoji prijevod na srodnom, srpskom jeziku. (Helen Keler, Moja religija (preveo Risto Rundo), Sfairos, Beograd, 1988., ISBN 8681277022
- ↑ Helen Keller International (HKI), Encyclopaedia Britannica, www.britannica.com, pristupljeno 3. lipnja 2016.
- Tatjana Ladenhauser Palijan, Hellen Keller i Anne Sullivan, Nova Akropola 47/2006., nova-akropola.com, pristupljeno 3. lipnja 2016.
- Štefka Batinić, 130. godina od rođenja Helen Keller (1880. – 1968.) Arhivirana inačica izvorne stranice od 8. kolovoza 2016. (Wayback Machine), Školske novine, 15. lipnja 2010., www.savez-slijepih.hr, pristupljeno 3. lipnja 2016.
- Joseph Paul Lash, Helen i učiteljica: priča o Helen Keller i Anne Sullivan Macy (prevele Blanka Pečnik-Kroflin i Mignon Mihaljević), Savez slijepih Hrvatske, Zagreb, 1984.
Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]
- Mrežna mjesta
- Helen Keller, The Story of My Life (engl.)
- Helen Keller International, zaklada Helen Keller (engl.)
- Helen Keller, Encyclopedia of Alabama, www.encyclopediaofalabama.org (engl.)