Helena Peričić

Dodaj poveznice
Izvor: Wikipedija
Helena Peričić
Helena Peričić
 Ovaj članak ili dio članka sadrži mnoštvo nepotrebnih anglizama i struktura koje postoje u engleskom jeziku, a ne postoje u hrvatskom jeziku.
Slobodno pomozite to prevesti i ispraviti vodeći računa o stilu i pravopisu. Izvornik se možda nalazi na popisu drugih jezika.

Helena Peričić (Zadar, 1961.), hrvatska književnica, sveučilišna profesorica, komparatistica književnosti i teatrologinja.

Životopis[uredi | uredi kôd]

Osnovnu školu završila je u Zadru gdje je pohađala i osnovnu glazbenu te srednju školu. Studirala je u Zagrebu na Filozofskom fakultetu gdje je 1985. diplomirala komparativnu književnost te engleski jezik i književnost. Na istome je fakultetu magistrirala 1989. godine. U rodnom je Zadru doktorirala na Filozofskom fakultetu 1997. godine disertacijom na temu Posrednici engleske književnosti u hrvatskoj književnoj kritici u razdoblju od 1914. do 1940. godine (obj. HFD, Zagreb, 2003.). Pored knjiga (znanstvena izdanja, književnost) objavila je oko dvije stotine bibliografskih jedinica: znanstvenih, stručnih i publicističkih radova.

Književnim se radom bavi još od osnovnoškolskih dana. Piše poeziju, prozu, dramske tekstove. Autorica je ratnog dnevnika O riđanu, Petru i Pavlu - dnevnički zapisi, članci, pisma... 1991. – 1998., objavljenog prvi put 2006. u kojem iznosi iskustva žene intelektualke u Domovinskom ratu. Knjiga je objavljena 2010. i u Velikoj Britaniji u dvojezičnom (englesko-hrvatskom) izdanju.

Tijekom Domovinskog rata u Zadru bila je jednom od pokretačica, a kasnije jednom od urednica časopisa za književnost i umjetnost Glasje. Uz to je u jeku intenzivnih ratnih napada na Zadar 1993. bila urednicom, voditeljicom te autoricom priloga za noćnu radio-emisiju o kulturi i književnosti pod nazivom Usprkos na zadarskoj postaji Donat FM. Sljedeće je godine zajedno sa skupinom studenata utemeljila Studentski književni klub na tadašnjem Filozofskom fakultetu u Zadru. Tom je Klubu bila mentoricom tijekom njegova trajanja u razdoblju od desetak godina. Godine 1995. objavila je svoju zbirku lirskih i proznih zapisa Pogledi (nešto kao ... nametljivi zapisi). Iste, 1995. godine, studenti/ce te glumci Kazališta lutaka u Zadru prikazali su scenski kolaž Kolega, rat predugo traje... koji je H. Peričić napisala dramatizirajući vlastite tekstove koji su bili izišli u zadarskom Narodnom listu, čitani na radiju i nastali tijekom Domovinskog rata. U svojim književnim tekstovima vrlo često tematizira sudbinu žene u ratu; primjer su za to društveno-psihološke drame "Izgaranje", "Izići na svjetlo", "Soror Mea", "Magdalena Francisca Illyrica", nastale tijekom Domovinskoga rata, te monodrama prema motivima iz Sofoklove "Antigone" - "Cvita, vitica, tica... (ili moja dva brata i ja)" koja je objavljena u časopisu Forum (Zagreb) 2012. (br. 10-12).

Helena Peričić je od 2016. redovita profesorica u trajnom zvanju. Zaposlena je od 1991. na Sveučilištu u Zadru (nekad: Filozofski fakultet u Zadru) i to na Odjelu za kroatistiku (bivši Odsjek za hrvatski jezik i književnost). Gostovala je na brojnim sveučilištima u Hrvatskoj i u inozemstvu. Godine 2002. na Karlovu sveučilištu u Pragu bila je lektorica; predavala je u Splitu (2002. – 2006.), Zagrebu, Puli te (ponovno) u Pragu (2004.), Amsterdamu, Celovcu/Klagenfurtu, New Yorku, Udinama i Trstu, Varšavi, Poznanju, Grazu i dr. Sudjelovala je na brojnim domaćim i stranim međunarodnim znanstvenim skupovima i konferencijama.[1] Bila je voditeljicom poslijedipl. studija književnosti zadarskoga sveučilišta. Niz godina predaje i na poslijediplomskom doktorskom studiju za književnost, film, izvedbenu umjetnost i kulturu na Odsjeku za komparativnu književnosti Filozofskoga fakulteta u Zagrebu. U prvoj fazi svoga komparatističkog istraživanja (1990-ih godina) bavila se prvenstveno ulogom domaćih posrednika britanske književnosti na engleskom jeziku koji su zaslužni za njezino uvođenje, tj. recepciju u hrvatski kulturni prostor, poglavito kroz književnokritičko posredovanje. Kasnije se H. Peričić počinje baviti raznim oblicima i manifestacijama utjecaja stranih autora odnosno tzv. svjetske književnosti na domaće književno, posebice dramsko stvaralaštvo stavljajući težište na tematološke, mitološke i intertekstualne dodire razvidne u raznim autorskim opusima i pojedinačnim djelima. Ističe se po tome što je akademski vrednovala hrvatske autore koje se desetljećima prešućivalo ili (namjerno) zapostavljalo: Josip Horvat, Vinko Krišković, Ivo Hergešić, Josip Torbarina, Vladimir Dvorniković, Ilija M. Petrović, Ljubomir Maraković, Kalman Mesarić, Tonči Petrasov Marović, Toma Bebić,[1] Simo Mraović, Vladan Desnica, Ivo Brešan i drugi. Posljednjih godina istražuje ponajviše književnokomparatističke i svjetonazorske aspekte hrvatske drame druge polovice 20. st. (Marijan Matković, Miroslav Krleža, Ivan Slamnig, Antun Šoljan, Luko Paljetak, T(onči) P(etrasov) Marović, Ivo Brešan, Miro Gavran i dr.). Posebice iskazuje zanimanje za mehanizme intelektualne odnosno književnostvaralačke pobune protiv ideoloških i drugih oblika društvene i političke represije u Hrvatskoj (nekad sastavnoga dijela SFRJ) u drugoj polovici 20. st. (mahom u drami od 1950-ih do 1980-ih). Međutim, svoje je istraživanje nerijetko posvećivala pjesničkim opusima poput onog Jakše Fiamenga, Vesne Krmpotić, Vladana Desnice, Tome Bebića, Sime Mraovića te zadarske pjesnikinje Helene Roguljić.

Paralelno s njezinim akademskim radom i istraživanjem teče i književno stvaralaštvo Helene Peričić.

Godine 2011. bila je kandidatkinjom za intendanticu splitskog Hrvatskog narodnog kazališta.[2]

Tekstove je objavila u raznim zadarskim i zagrebačkim listovima i časopisima: Glasje, Fokusu, Narodnom listu (tijekom Domovinskog rata u tom je tjedniku objavljivala kolumnu pod pseudonimom "Jele"), Vijencu, Zarezu i inim znanstveno-stručnim časopisima poput Književne smotre, Republike, Croatice, Foruma i dr. Surađivala je na Trećem programu Hrvatskoga radija.

Članica je Hrvatskog društva pisaca, Hrvatskog društva kazališnih kritičara i teatrologa, Hrvatskog centra UNIMA (Union Internationale de la Marionnette), Hrvatskog društva za anglističke studije (HDAS), Književnog kruga u Splitu, Hrvatskog centra P.E.N.-a i Hrvatskog centra ITI-UNESCO.

Dobitnica je Nagrade Zadarske županije za 2010. g. zbog postignuća u književnosti i predstavljanju hrvatske književnosti i kulture u inozemstvu.

Inicijatorica je "Međunarodnoga znanstvenog skupa o djelu Ive Brešana: tekst i kontekst - Prvi Brešanov svibanj" održanoga 18. i 19. svibnja 2018. na Sveučilištu u Zadru. Ujedno je predsjednicom njegova Organizacijskog i programskog odbora.

Jedna je od prvih hrvatskih književnica kojima su djela prevedena na engleski. Prvo joj je prevedena pjesma u dublinskom književnom časopisu ("So What", in: A SHOp - Magazine of Poetry, Dublin, Ireland, 2008, issue no. 26, 18-19), a 2010. je objavljena njezina knjiga dnevničkih zapisa i publicistike u engleskom prijevodu On the Red Horse, Peter and Paul... (Cambridge Scholars Publishing, Newcastle upon Tyne, UK, 2010; translated by Petra Sapun and proofread by Nick Saywell), a 2012. engleski prijevod njezine zbirke priča Domnana i bijele ovce (Domnana and the white Sheep). Njezina priča "Carmen, Natasja, Pelerina" (1995.) uvrštena je u antologiju Svaka priča na svoj način T. Sabljaka (Zagreb, 2006.) a dnevnik O riđanu, Petru i Pavlu u antologiju autobiografske proze V. Brešića Iz prve ruke - nove autobiografije hrvatskih pisaca, knj. 3 (Zagreb, 2015.). Kratke priče H. Peričić vezane za grad Trogir objavljene su u ediciji natječaja za kratku priču Priča se (p)o gradu (Gradska knjižnica Trogir, Trogir, 2015. i 2018.). Priča "Mili moj putniče iz Dalmacije" na IV. je natječaju bila prvonagrađena.

Djela[uredi | uredi kôd]

  • Izići na svjetlo /dramski tekstovi/ ("Magdalena Francisca Illyrica" - lutkarski komad,"Soror Mea", "Izići na svjetlo" i "Izgaranje ili Ratni profiteri"), Zadar, Gradska knjižnica Zadar, 1994./pogovori: Sanja Nikčević i Zvjezdana Rados/
  • Pogledi (nešto kao ... nametljivi zapisi) /lirski zapisi u stihu i prozi/, Zadar, 1995.
  • Izbor iz djela / Dimitrija Demeter, priredila i odabrane tekstove prilagodila Helena Peričić, Vinkovci, Privlačica, 1999.
  • Posrednici engleske književnosti u hrvatskoj književnoj kritici (1914. – 1940.), Zagreb, HFD, 2003.
  • U potrazi za Weimarom, (komparatističke studije), Zagreb, Meandar, 2006.
  • Domnana i bijele ovce (priče o skr/u/šenosti), zbirka kratkih priča[1] Zagreb, DHK, 2007.
  • Tekst, izvedba, odjek (trinaest studija iz hrvatske i inozemne dramske književnosti), Zagreb, Erasmus Naklada, 2008.
  • O riđanu, Petru i Pavlu - dnevnički zapisi, članci, pisma... 1991. – 1998.” , Zagreb, HKZ, 2006.
  • On the Red Horse, Peter and Paul: Diary Entries, Articles, Letters 1991-1998 – A Small Book about a Big War, /englesko/hrvatsko izdanje/, translated by Petra Sapun and proofread by Nick Saywell, Newcastle upon Tyne, UK, Cambridge Scholars Publishing, 2010[1]
  • Deset drskih studija (o književnim pitanjima, pojavnostima i sudbinama), Split, Naklada Bošković, 2011.
  • Domnana and the White Sheep (Stories about Conrtition/Prostration, transl. by P. Sapun, New York/London, Raider Publishing International, 2012
  • 60 godina zadarskoga Odsjeka za hrvatski jezi i književnost - Prigodni prilozi /Sixty Years of the Department of Croatian Studies, University of Zadar/, uredila Helena Peričić, Sveučilište u Zadru, 2017.
  • Prvi Brešanov svibanj /Međunarodni znanstveni skup o djelu Ive Brešana: tekst i kontekst, 18. – 19. svibnja 2018./, knjižica sažetaka, ur. Organizacijski i programski odbor Skupa (Helena Peričić, predsjednica, et al.), Zadar, 2018.

Izvor[uredi | uredi kôd]

  • Tomislav Sabljak, Svaka priča na svoj način (Hrvatska ženska kratka priča, Večernji list, 1964-2004.), Naklada MD, Zagreb, 2006.
  • Sanja Nikčević, Što je nama hrvatska drama danas?, Zagreb, Ljevak, 2008., 216-225.
  • Hrvatski centar ITI  Arhivirana inačica izvorne stranice od 20. lipnja 2008. (Wayback Machine) Helena Peričić
  • Ivan J. Bošković, „Uzorna dramska historiografija“ (O knjizi Helene Peričić: Tekst, izvedba, odjek /trinaest studija iz hrvatske i inozemne dramske književnosti/, Erasmus Naklada, Zagreb, 2008.), Vijenac, Zagreb, br. 400 (2. srpnja 2009.)
  • Helena Peričić, "Naramak najizvrsnijih ukoričenih Jakšinih pjesama", Zadarski list (tjedni prilog za kulturu, umjetnost i obrazovanje Donat), 15. siječnja 2008., 31.; Riječ, Sisak, 2008., 245-246.(prilog o pjesništvu Jakša Fiamengo)
  • Helena Peričić, "‚Gdje je otišlo svjetlo nakon što sam okrenuo prekidač’ (Prilog počecima akademskog vrednovanja pjesništva Tome Bebića)"/ Where did the Light Go When I Flicked the Switch(?)“/ – A Contribution to the Beginnings of the Academic Evaluation of the Poetry of Toma Bebić“, Dani hvarskog kazališta, ur. N. Batušić, Zagreb – Split, HAZU – Književni krug, Zagreb – Split, HAZU – Književni krug, sv. 34, 2008., 169-182.
  • Helena Sablić Tomić i Goran Rem, Hrvatska suvremena književnost (pjesništvo i kratka priča), Osijek, FF Sveučilišta u Osijeku, 2009., 76-77.
  • Slobodan P. Novak, "Helena Peričić: čuvarica razine zadarske humanistike", u: Slobodan Prosperov Novak, 101 Dalmatinka, Split, Studio Polis, 2010., 188-189.
  • Ivica Nevešćanin, "Prof. dr. Helena Peričić: Talent Tome Bebića je zloupotrebljen i prisvojen", Slobodna Dalmacija, Split, 17. svibnja 2010.
  • Helena Peričić, "Putovanje/lutanje/bijeg u poeziji i prozi Sime Mraovića (Travelling/wandering/escaping in Poetry and Prose of Simo Mraović)", Dani hvarskog kazališta („Putovanje, lutanje i bijeg u Hrvatskoj književnosti i kazalištu”), zbornik, ur N. Batušić et al., Zagreb - Split, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti/Književni krug Split, 36, 2010., 332-350.
  • Valentina Mlađen, "Helena Peričić za intendanta splitskog HNK",Zadarski list, Zadar, 10. veljače 2011.
  • Razgovor sa Sanjom Knežević: Oprečni pogledi na Domovinski rat nastavili su se i u književnosti (razgovara Mira Ćurić), Hrvatsko slovo, Zagreb, 11. studenoga 2011., str. 8.
  • „Peričić, Helena“, u: Hrvatska književna enciklopedija, sv. 3 (Mo-R), gl. ur. V. Visković, Zagreb, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2011., 332-333.
  • Vlatko Perković, „Zatvoreni tematski krug Helene Peričić : Dramski potencijal koji želi (i treba) "izići na svjetlo"“, u: Kazališna mišolovka, Split, Književni krug, 2012., 112-121.
  • "AUTOBIOGRAFIJA: Ulomci iz O riđanu, Petru i Pavlu: dnevnički zapisi, članci, pisma...1991. – 1998., u: Vinko Brešić, Iz prve ruke - Nove autobiografije hrvatskih pisaca, knjiga 3, Zagreb, Alfa, 2015., 181-202.
  • P.L.,„Kroatistika kao bitna karika u životu Zadra i Sveučilišta u Zadru“, Narodni list, Zadar, br. 9229, 19. 5. 2018., str. 24-25.
  • "Helena Peričić", u: Roman Segarić, Leksikon zadarskih laureata (prošlost dodjeljivanja javnih priznanja Općine Zadar, Grada Zadra i Zadarske županije, Sveučilište u Zadru, Zadar, 2018., 885-557.


  1. ↑ a b c d Slobodna Dalmacija Ivica Nevešćanin: Prof. dr. Helena Peričić: Talent Tome Bebića je zloupotrebljen i prisvojen, 17. svibnja 2010.
  2. ↑ Zadarski list Valentina Mlađen: Helena Peričić za intendanta splitskog HNK, 10. veljače 2011.

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

http://www.zadarskilist.hr/clanci/07122011/hrabar-pokusaj-revalorizacije-nekih-knjizevnopovijesnih-pitanja

Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Helena_Peričić&oldid=6523212"