Henry Briggs
| Henry Briggs | |
|---|---|
 Canon logarithmorum | |
| Rođenje | veljača 1561. |
| Smrt | 26. siječnja 1630. (68 god.) Oxford |
| Nacionalnost | Englez |
| Poznat(a) po | Briggsovi logaritmi |
| Polje | Matematika |
| Institucija | Sveučilište u Cambridgeu |
| Alma mater | Sveučilište u Cambridgeu |
Henry Briggs (Warleywood, Yorkshire, veljača 1561. – Oxford, 26. siječnja 1630.) je bio engleski matematičar.
Diplomirao je 1588. godine na Sveučilištu u Cambridgeu gdje je i radio od 1588.-1596. godine. Geometriju je predavaoa na Gresham Collegeu u Londonu (1596.–1620.g. ), te na Sveučilištu u Oxfordu (od 1619.).
Potaknut knjigom o logaritmima Johna Napiera, uočio je veliku praktičnu vrijednost logaritama s bazom 10 (po njemu nazvani Briggsovi logaritmi). Objavio tablicu dekadskih logaritama prvih tisuću prirodnih brojeva izračunatih na 14 decimala (Logarithmorum chilias prima, 1617). Kasnije djelo Logaritamska aritmetika (Arithmetica logarithmica, 1624), sadržava logaritme prirodnih brojeva od 1 do 20 000 i od 90 000 do 100 000 na 14 decimala i tablice prirodnih vrijednosti sinusa izračunate na 15 decimala, tangensa i sekansa na 10 decimala.
Posmrtno su objavljene tablice dopunjene logaritmima prirodnih brojeva od 20 000 do 90 000 pod naslovom Britanska trigonometrija (Trigonometria Britannica, 1633). Objavio i nekoliko radova iz astronomije i geografije. Po njemu je nazvan krater na Mjesecu (Briggs).