Henry Fielding

Izvor: Wikipedija
Henry Fielding

Henry Fielding (Sharpham Park pokraj Glastonburyja, Somerset, 22. travnja 1707. - Lisabon, 8. listopada 1754.), engleski pisac, satiričar i pravnik.[1][2] Uz Samuela Richardsona i Daniela Defoea, smatra se utemeljiteljem romana u engleskoj književnosti.[2] Najpoznatiji po komično-satiričnom romanu Tom Jones (1749),[3]djelu svjetske književnosti, u kojem na više od 500 stranica daje uvjerljivu i dinamičnu sliku engleskog predindustrijskog društva sredine 18. stoljeća.

Život i djelo[uredi | uredi kôd]

Potomak je obitelji siromašnih plemića[1], koji vuku podrijetlo od jedne grane Habsburgovaca[2]. S nepunih 11 godina ostaje bez majke. Otac se ponovo ženi te ga šalju na koledž Eton, gdje uči klasike i razvija ljubav prema književnosti[2]. Sa 17 godina napušta školovanje i četiri godine živi životom dokonog plemića. Planira bijeg i ženidbu s rođakinjom, bogatom nasljednicom, no bez uspjeha.[4]. Nastavlja klasične studije u nizozemskom Leidenu. Nakon godinu i pol vraća se kući jer mu otac više ne može financijski pomagati.[2]

Primoran zarađivati za život, počinje pisati drame te će ih do 1737. nastati oko 25. Uglavnom je riječ o farsama i satirama. U europskim razmjerima ostaje upamćena Tomo Palčić (Tom Thumb, 1730).[1] Godine 1734. ženi Charlotte Craddock, po kojoj će kasnije oblikovati lik Sophie Western u Tomu Jonesu, i junakinju romana Amelia.[2] U drami Povijesni registar za 1736. (The Historical Register for 1736) ismijava premijera Roberta Walpolea i dospijeva na metu cenzure.[2][1] Okreće se pravu; u tri godine savladava građu za koju je potrebno šest ili sedam godina. Bavljenje pravom ne donosi mu značajniju financijsku sigurnost.[2]

Rani romani[uredi | uredi kôd]

U romanu „Shamela“ koji 1941. izlazi pod pseudonimom Conny Keyber, Fielding parodira epistolarni roman Pamela Samuela Richardsona,[5] koji se pojavio godinu ranije i stekao veliku popularnost. Pamela je čedna 15-godišnja služavka; odupire se svim pokušajima gospodara da je zavede te je on na kraju ženi. Za razliku od Richardsonove Pamele Andrews, Fieldingova Shamela Andrews je proračunata i hladnokrvna; koristi požudu svog bogatog gospodara kako bi ga namamila u brak. Premda nikad nije potvrdio da je autor, već je za njegovog života opće prihvaćeno da jest, što pokazuju i brojna stilska obilježja „Shamele“.[2]

Pikarski roman Joseph Andrews, objavljen anonimno 1742., počinje kao burleskni nastavak Pamele, pisan u Cervantesovom stilu. Čedni sluga, Pamelin brat, odupire se pokušajima gospodarice da ga zavede te ga ona otpušta iz službe i stana. Razvojem radnje parodijska nakana pada u drugi plan, a oblikuje se remek-djelo ironije i kritika tadašnjeg društva, i to kroz lik župnika Abrahama Adamsa, koji će postati jedan od najpopularnijih komičnih likova u engleskoj književnosti.[6] Adams je dobroćudni erudit, suputnik i prijatelj Josepha Andrewsa. Vjeruje u dobre namjere drugih ljudi, i premda je zbog toga često žrtva prevare, ne gubi svoju blagost, smisao za humor, ni uvjerenje u ljudsku dobrotu.[7]

Prva supruga Charlotte Craddock, s kojom je imao petero djece, umire 1744. Fielding se 1747. ženi njenom služavkom Mary Daniel, što izaziva porugu tadašnjeg Londona; s Daniel će imati još petero djece.[2][4]

Tom Jones[uredi | uredi kôd]

U veljači 1749. objavljuje opsežni komični roman Tom Jones, sa širokom galerijom likova, brzim i elegantnim dijalozima, i satiričkom obradom gotovo svih društvenih slojeva tadašnje Engleske.[2] Opisuju ga kao bildungsroman i pikarski roman, u kojem je vidljiv utjecaj Cervantesa i francuskog pikarskog romana.[1] Ostat će jedno od njegovih najpopularnijih djela, i ući u kanon svjetske književnosti.

Protagonist Tom Jones je nahoče kojeg plemić Allworthy nalazi u svojoj sobi te ga prihvaća i odgaja u svom domu. Radnja se temelji na romantičnom zapletu, i pokriva širok spektar tema – borbu dobra i zla, sazrijevanje, put od nevinosti do iskustva. Zahvaća i glavna društvena zbivanja tog vremena (prijepori oko engleskog prijestolja, napetosti među anglikancima i katolicima i dr.)[2] Na hrvatskom je dostupan od 2015., u prijevodu Damira Biličića.[8][9] Tom Jones će utjecati na kasnije generacije romanopisaca u Engleskoj (Dickens, Thackery), ali i na Brechta i druge koji su oblikovali europsku književnost.[1] U romanu se na jednom mjestu osvrće na Hrvate: "Brate, ti si savršeno pravi Hrvat; ali kao što i oni imaju svoju korist u vojsci carice-kraljice, tako i u tebi ima nešto dobro".[10]

Krajem 1751. izlazi roman Amelia, tonom ozbiljniji i mirniji. Prati bračni život i nevolje protagonistice i njenog supruga, kapetana Williama Bootha. Studija je bračnog odnosa, u kojoj autor kroz lik Amelije slavi ženske vrline i inteligenciju.

Sudski angažman, suzbijanje kriminala[uredi | uredi kôd]

Fielding je bio istaknuta figura javnog života u Engleskoj. Uređivao je i pisao za nekoliko novina. Osim što je radio kao mirovni sudac (engl. magistrate, slično prekršajnom sucu),[1] s polubratom Johnom Fieldingom je ojačao policijske snage koje je imao na raspolaganju u svom okrugu, i to osnivanjem agilnog odreda Bow Street Runners, koji se smatra prvim profesionalnim odredom policije u Londonu. Pri osnivanju 1749. odred je imao šest članova.

Na poziv vlasti Fielding 1752. piše plan za suzbijanje kriminala na londonskim ulicama. Plan je prihvaćen, a on unatoč narušenom zdravlju revno sudjeluje i u njegovom provođenju.[2] U teškom zdravstvenom stanju, odlazi na liječenje u Portugal, gdje je 1754. i preminuo. Sahranjen je na britanskom groblju u Lisabonu.[2]

Nasljeđe i utjecaj[uredi | uredi kôd]

U Fieldingovom se stvaralaštvu i autorskom putu pokazuje slabljenje drame i uspon romana u 18. stoljeću.[1] Walter Scott nazivao ga je ocem engleskog romana.[2] Premda nije tvorac prvog romana u engleskoj književnosti, Fielding je razradio njegovu teoriju i utro put daljnjem razvoju sve do kraja 19. stoljeća.[2] Mlađa sestra Sarah Fielding bila je zapažena književnica.

Djela[uredi | uredi kôd]

  • "Shamela"
  • "Tom Jones"
  • "Ljubav u nekoliko maski"
  • "Joseph Andrews"
  • "Amelia"
  • "Dnevnik putovanja u Lisabon"
  • "Nadridoktor"

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. ↑ a b c d e f g h Fielding, Henry. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. (pristupljeno 1. kolovoza 2023.)
  2. ↑ a b c d e f g h i j k l m n o p Allen, Walter E. Henry Fielding, Encyclopædia Britannica, zadnja izmjena 18. travnja 2023. (pristupljeno 1. kolovoza 2023.)
  3. ↑ British Library, Tom Jones  Arhivirana inačica izvorne stranice od 5. kolovoza 2023. (Wayback Machine) (pristupljeno 5. kolovoza 2023.)
  4. ↑ a b British Library, Henry Fielding  Arhivirana inačica izvorne stranice od 5. kolovoza 2023. (Wayback Machine) (pristupljeno 5. kolovoza 2023.)
  5. ↑ Britannica, "Shamela", Encyclopedia Britannica, urednici, 27. ožujka 2020. (pristupljeno 5. kolovoza 2023.)
  6. ↑ "Joseph Andrews", Encyclopedia Britannica, urednici, 22. veljače 2018. (pristupljeno 5. kolovoza 2023.)
  7. ↑ "Parson Adams", Encyclopedia Britannica, urednici, 17. ožujka 2010. (pristupljeno 5. kolovoza 2023.)
  8. ↑ Tom Jones, pripovijest o nahočetu, Moderna vremena (pristupljeno 1. kolovoza 2023.)
  9. ↑ Damir Biličić, Društvo hrvatskih književnih prevoditelja (pristupljeno 1. kolovoza 2023.)
  10. ↑ Emil Heršak: Hrvati - od gusarske države do samostalnosti, u Brioschi, Carlo Alberto, Kratka povijest korupcije: od staroga vijeka do naših dana, Mate, Zagreb, 2007.

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

Zajednički poslužitelj ima stranicu o temi Henry Fielding
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Henry Fielding
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Henry_Fielding&oldid=6788526"