Vidi kôd stranice Heziod

[[Datoteka:Pseudo-Seneca Louvre Ma921.jpg|mini|<big>''''''Ἡσίοδος''''''</big>]]

'''Heziod''' ('''Ἡσίοδος'''; oko [[7. stoljeće pr. Kr.]]) prvi je [[Stara Grčka|starogrčki]] [[pjesnik]] koji o sebi daje biografske podatke. Ne zna se kad je točno živio. Drži se da je nešto mlađi od [[Homer]]a i da je njegovo stvaralaštvo u punoj snazi krajem [[8. stoljeće pr. Kr.| 8. stoljeća pr. Kr.]]

== Djela ==

Premda su neki spekulirali da Heziod nije ni postojao, današnja je stilistička analiza dokazala da su dva djela sigurno Heziodova: „[[Teogonija]]” (1022 [[heksametar|heksametra]]) te „Poslovi i dani” (828 heksametara). „Teogonija” odražava bolju metričku tehniku, a ipak se smatra da je nastala ranije nego „Poslovi i dani” jer ovo djelo odražava pjesničku zrelost.

Tvorac je genealoškog spjeva („Teogonija”) i didaktičkog spjeva („Poslovi i dani”).

Već je [[antika]] znala cijeniti odgojnu stranu Heziodova djela. Prethodnik je poučne lirike i filozofske [[poezija|poezije]]. Oponašali su ga u aleksandrijsko doba i voljeli kao izvor mitova i zbog literarne vrijednosti. Spominje ga i [[Publije Vergilije Maron]] u „Georgikama” s poštovanjem.

Neki Heziodu još pripisuju i „Štit Heraklov” (Ἀσπὶς Ἡρακλέους) koji se sastoji od 480 [[heksametar]]a. Uglavnom se radi o ne odviše uspješnoj imitaciji [[Homer]]ova opisa [[Ahilej]]eva štita, međutim, za razliku od Ahilejeva štita, ovaj opisuje ratne demone i užase. Pjesma je vjerojatno djelo nekoga rapsoda.

== Poslovi i dani ==

U spjevu „Poslovi i dani” (Ἔργα καὶ ἡμέραι) navodi da mu je otac napustio eolsku Kimu u [[Mala Azija|Maloj Aziji]] te se naselio u beotskom selu Askri. Nakon očeve smrti vodio sa svojim bratom Perzom parnicu oko nasljedstva i izgubio je jer je ovaj podmitio suce. Perzo je brzo potrošio imetak i htio voditi novu parnicu. To Heziodu daje povod da u poemi svoga brata uputi na rad i čestit život. Ne zna se što se dalje s Heziodom događalo ni gdje je živio, no vjerojatno se bavio poljoprivredom i svoje iskustvo utkao u poemu. Od autobiografskih podataka još razabiremo i to da je u Halkidi na Eubeji u pjesničkom natjecanju povodom Amfidamantove sahrane osvojio tronog koji je posvetio helikonskim [[Muze|Muzama]].

„Poslovi i dani” poema je rada. Napisana je kao opomena bratu pijanici Perzu kojemu pjesnik daje niz savjeta kako će steći imetak na častan način. Iz mita o [[Prometej (mitologija)|Prometeju]], [[Pandora (mitologija)|Pandori]] i mita o pet rodova ljudi (zlatnom, srebrnom, mjedenom, rod polubogova, željeznom) izvodi misao da je nekad život bio sretan i bezbrižan dok je njegova sadašnjost gorka:

:''O kamo li sreće da nisam dioničar petoga roda''
:''Već da sam prije umro il' da sam kasnije rođen''
:''Ovo je gvozdeno pleme i njega nikada neće''
:''Dnevna minuti muka i tuga, pa ni po noći.''

Bijede se čovjek može osloboditi moralnom energijom i radom. Savjeti bratu Perzu mogu se sažeti u dvije zapovijedi: radi i budi pravedan. Rad i pravda temelj su Heziodova morala. Do detalja se opisuju oruđa i svi poslovi ratarske godine, upleće se niz praktičnih pravila za život i realistički opisi prirode (opisi godišnjih doba). Poema završava razmatranjem sretnih i nesretnih dana za pojedine poslove. 

Heziod ima pesimističan pogled na život. Kritizira suvremeno društvo. Ipak nadasve slavi rad. Sadržaj je poeme antiherojski i ratarski. Izražava se slikovito, u stilu narodnih poslovica. Fraza mu je kratka i jezgrovita.

== Teogonija ==
[[File:Hesiodi Ascraei quaecumque exstant.tif|thumb|Hesiodi Ascraei quaecumque exstant, 1701]]

„[[Teogonija]]” je prva grčka mitološka sinteza koja raspravlja o postanku svijeta („Kozmogonija”) i rodoslovlju bogova. Pokušava afirmirati [[Zeus]]a koji pobjedom nad [[Titani]]ma postaje svemogući čuvar pravde. Heziod nalazi svoje mjesto unutar mitološkog i kozmološkog pjesništva.

Na završetku „Teogonije” Heziod je najavio novu pjesmu koja će pjevati o ženama koje su kao ljubavnice bogova rodile slavno potomstvo. Zato se pjesma zvana „Katalog žena” (Ἢ οἷαι) često smatrala njegovom. „Katalog” je imao 5 knjiga i sadržavao je velik broj mitoloških priča iz različitih krajeva Grčke.

== Citati ==

* „Poslovi i dani:”<br>
<i>Jer ako štogod i malo na malu položiš hrpu<br>
Čineć to često, doskora i to će veliko postat.</i>

* „Teogonija:”<br>
<i>Tu Noć se sastaje s Danom,<br>
tu se i pozdravljaju preko praga zajedno kročeć'<br>
Velikog, mjednog. Jer jedno unutra će zaći kad drugo<br>
izlazi van, i nikad ne borave skupa u domu.</i>

* ''Glup je onaj koji ne zna da polovica često više vrijedi od cijelog.''
* ''Glad je stalan gost u kući ljenčine.''
* ''Malo vrijedi onaj koji često mijenja prijatelje.''
* ''Ogovaraš li nekoga, očekuj da ćeš ubrzo čuti još gore stvari o sebi samom.''
* ''U sve mu što se radi treba sačuvati mjeru.''

== Izvori ==
* M. Sironić, „Rasprave o helenskoj književnosti”

== Vanjske poveznice ==
{{wikicitat}}
* [http://www.sacred-texts.com/cla/hesiod/index.htm Heziodova djela (engl. jezik)]


{{Rimski i grčki antički književnici}}

[[Kategorija:Starogrčki književnici]]
[[Kategorija:Starogrčki pjesnici]]