Hidrazin

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Strukturna formula hidrazina sa udaljenostima među atomima
Kalotni model molekule hidrazina

Hidrazin (H2N-NH2, diamin, diazin) (hidr- + franc. azote: dušik) je otrovna (i kancerogena) bezbojna uljasta dimljiva tekućina bazična karaktera koja ima miris po amonijaku. Spada u kemijsku skupinu diamina. Čisti hidrazin je bezbojna tekućina koja vrije pri 113,5°C, a pri oko 250°C se raspada na amonijak i dušik. U kiselim je otopinama jako oksidirajuće, a u lužnatim dosta jako reducirajuće sredstvo. Burno reagira s porozivnim i oksidirajućim tvarima. S aldehidima i ketonima daje kristalizirane, teško topljive spojeve hidrazone.
Vrlo je topljiv u vodi, pa se obično upotrebljava u vodenoj otopini, hidrazin hidrat (N2H4 x H2O).

Od hidrazina se najčešće upotrebljavaju:

  • Fenilhidrazin (C6H5NHNH2) i supstituirani fenilhidrazini, čiji su produkti poznati kao fenilhidrazoni,
  • Semikarbazid (semikarbazin, H2NNHCONH2), a produkti su poznati kao semikarbazoni.

Hidrazin nastaje redukcijom amonijaka. Iako reagira s aldehidima i ketonima, konačan produkt ne mora biti tipičan. Supstituirani hidrazini koji imaju jednu slobodnu amino-grupu (grupu NH2) ponašaju se pravilno, analogno hidroksilaminu.


Opasnosti[uredi VE | uredi]

  • nadražljivac - lužnat - izaziva kemijske opekline
  • sistemski otrov - oštećuje jetru i razara eritrocite


Oznake opasnosti:

  • K,T,N, Karc II

Dijamant opasnosti:

  • 3-3-2

Primjena[uredi VE | uredi]

Međuprodukt je u mnogim sintezama, služi kao sredstvo za redukciju, u fotografiji, proizvodnji zrcala, bojila, ljekova, herbicida, insekticida, umjetnih guma, eksploziva, te kao inhibitor korozije i raketno gorivo.


P chemistry.svg Nedovršeni članak Hidrazin koji govori o kemiji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.