Hispanoamerikanci i Latinoamerikanci

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Hispanoamerikanci i Latinoamerikanci
Hispanic and Latino Americans Wikipedia.png
César Chávez • Ted Cruz • David Farragut • Sonia Sotomayor • Franklin Chang Díaz • Susana Martínez • Alex Rodríguez • Hilda Solis • Romana Acosta Bañuelos • Gloria Estefan • Raquel Welch • Marco Rubio
Ukupno pripadnika
53,986,412
Značajna područja naseljavanja
Sva područja SAD-a, posebno u većim gradovima te u zemljama na južnoj granici.
Jezik
španjolskiengleski • autohtoni jezici
Vjera
Rimokatolička (dominantno)
Protestantska (manjina)

Hispanoamerikanci i Latinoamerikanci su nazivi za stanovnike SAD koji su podrijetlom iz zemalja Latinske Amerike ili sa Pirinejskog poluotoka kao i za sve stanovnike SAD koji se tako izjašnjavaju.[1][2][3][4]

Hispanoamerikanci i Latinoamerikanci predstavljaju više etničku nego rasnu grupu,[5][6][7] a u rasnom pogledu mogu pripadati različitim grupama. Iako se ova dva naziva ponekad koriste kao sinonimi, pojam Hispanci/Hispanoamerikanci ima uže značenje i odnosi se na osobe podrijetlom iz zemalja španjolskog govornog područja, dok se termin Latino/Latinoamerikanci koristi za sve osobe podrijetlom iz zemalja Latinske Amerike (uključujući i Brazil)[8][9] ali isključuje osobe podrijetlom iz Španjolske. Latinoamerikanci je širi termin i obuhvaća veći broj stanovnika zbog toga što je broj stanovnika podrijetlom iz Brazila višestruko veći od broja stanovnika podrijetlom iz Španjolske. Upotreba ova dva termina je povezana i sa lokacijom. Stanovnici podrijetlom iz zemalja španjolskog govornog područja koji žive u istočnom dijelu SAD-a uglavnom se izjašnjavaju kao Hispanci/Hispanoamerikanci, dok se oni koji žive u zapadnom dijelu SAD-a uglavnom izjašnjavaju kao Latinoamerikanci.[10]

Prema posljednjim procjenama, Hispanoamerikanaca i Latinoamerikanaca ima oko 53 milijuna, što je 17,08% od ukupnog broja stanovnika SAD-a. Hispanoamerikanci i Latinoamerikanci su druga najveća etnička grupa u SAD (nakon "Bijelaca nehispanskog podrijetla").

Prvi španjolski doseljenici naselili su se na teritoriji današnjeg SAD-a 1565., kada je osnovano naselje Sent Ogastin na području Floride.[11] Krajem 16. stoljeća Španjolci su formirali prva naselja na području današnjeg Novog Meksika, koja su kasnije izmještena na prostor današnjeg grada El Pasa.[12] U 18. stoljeću španjolski doseljenici su formirali prva naselja na području Arizone i Kalifornije.[13]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. U.S. Department of Transportation 49 CFR Part 26. pristupljeno 22. 10. 2012
  2. US Small Business Administration 8(a) Program Standard Operating Procedure. pristupljeno 22. 10. 2012.
  3. Overview of Race and Hispanic Origin: 2010 (PDF). U.S. Census Bureau. pristupljeno 28. 3. 2011.
  4. American FactFinder Help: Hispanic or Latino origin. United States Census Bureau. pristupljeno 5. 1. 2008.
  5. T4-2007. Hispanic or Latino By Race [15]. 2007 Population Estimates. United States Census Bureau.
  6. B03002. Hispanic or Latino origin by race. 2007 American Community Survey 1-Year Estimates. United States Census Bureau.
  7. Tafoya, Sonya (6. 12. 2004.). Shades of Belonging (PDF). Pew Research Center. pristupljeno 7. 5. 2008.
  8. Anderson, Kevin. "The complexity of race in New Mexico", The Guardian, objavljeno 18. 10. 2008.
  9. Newsroom 101: Recent Changes to AP Style. pristupljeno 6. 4. 2012.
  10. Office of Management and Budget. Revisions to the Standards for the Classification of Federal Data on Race and Ethnicity. Federal Register Notice October 30, 1997. pristupljeno 1. 6. 2012.
  11. A Spanish Expedition Established St. Augustine in Florida. America's Library. Library of Congress. Arhivirano s izvorne stranice na 24. 5. 2008. pristupljeno 28. 4. 2008
  12. (1919) The Encyclopedia Americana, str. 151, Encyclopedia Americana Corp.
  13. Documents in Mexican American History. University of Houston. pristupljeno 11. 6. 2008.

Vanjske veze[uredi VE | uredi]