Čovjek

Izvor: Wikipedija
(Preusmjereno s Homo sapiens)
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Disambig.svg »Ljudi« preusmjerava ovamo. Za likove iz Tolkienovih djela, pogledajte Ljudi (Tolkien).
Suvremeni čovjek
Slika muškarca i žene na oplati letjelice u sklopu misije Pioneer 11
Slika muškarca i žene na oplati letjelice u sklopu misije Pioneer 11
Status zaštite
Status iucn2.3 LC hr.svg

Status zaštite: Sigurni

Sistematika
Carstvo: Animalia
Koljeno: Chordata
Razred: Mammalia
Red: Primates
Natporodica: Hominoidea
Porodica: Hominidae
Potporodica: Homininae
Tribus: Hominini
Rod: Homo
Vrsta: H. sapiens
Dvojno ime
Homo sapiens
Podvrste
Homo sapiens idaltu (izumrli)

Homo sapiens sapiens

Čovjek (lat. Homo sapiensumni čovjek) je živo biće koje ima visoko razvijen mozak sposoban za apstraktno razmišljanje, govor, rješavanje problema, introspekciju, empatiju i sl. Današnji čovjek razvio se prije oko 200.000 godina na prostoru Afrike.[1] Procjenjuje se da je ljudska populacija u 2011. godini premašila 7 milijarda.[2] Čovjek je misaono biće jer može zaključivati, crtati i razmišljati, društveno biće jer živi u organiziranim društvima, duhovno biće jer razlikuje dobro od zla i prirodno biće jer dio je žive prirode.[nedostaje izvor]

Životni ciklus[uredi | uredi kôd]

Prenatalni razvoj[uredi | uredi kôd]

Da bi nastalo novo ljudsko biće potreban je spolni odnos između muškarca i žene, a u novije vrijeme moguć je nastanak i putem potpomognute oplodnje. Do začeća dolazi spajanjem spermija i jajne stanice u tijelu majke. Nastaje oplođeno jajašce koje ima 46 kromosoma (23 od oca i 23 od majke). Prva ljudska stanica sadrži složen genetski nacrt svake pojedinosti poput spola, visine, boje kože itd. U DNK su zapisane sve potrebne genetske informacije za daljni razvoj. Njih ima toliko koliko bi stalo podataka u pet setova Enciklopædije Britannice. Vrlo mnogo podataka zapisano je u minijaturnom obliku. Kada bi se na jedno mjesto sakupili svi genetski podaci s DNK 5 milijardi ljudi, bili bi veličine samo dvije tablete.[3] Postepenim razvojem od prve stanice nastaje embrij, a nakon tri mjeseca prerasta u ljudski plod ili fetus.

Od rođenja do starosti[uredi | uredi kôd]

Žena rađa dijete nakon obično devet mjeseci trudnoće, no moguće je i prijevremeno rađanje u sedmom ili osmom mjesecu, međutim to je razdoblje rizično za djetetov život jer mu nisu još potpuno razvijeni respiratorni organi. Djetetova pluća se razvijaju u 8. mjesecu trudnoće, pa ako se dijete tad rodi, obično dođe do komplikacija, dok ako se rodi u 7. mjesecu, dijete ide u inkubator i pluća se razvijaju bez šoka i prekida.

Zbog spontanog ili namjernog pobačaja, trudnoća se može prekinuti. Rađanje je proces ovisan o veličini djeteta i njegovoj sposobnosti prilagođavanja na porodni kanal za vrijeme spuštanja te o snazi i pravilnosti trudova te o otporu zdjelice i mekih tkiva dna zdjelice. Novorođenče je obično teško 3–4 kilograma i visoko 50–60 centimetara.

Nakon prve godine života, novorođenče prelazi u razdoblje djetinjstva. Rano djetinjstvo traje do 6. godine života, srednje djetinjstvo do 9. godine života, a kasno djetinjstvo do 12. godine života. Djetinjstvo je vrijeme početka školovanja.

Za vrijeme puberteta dolazi do tjelesnog, spolnog, psihičkog i drugih oblika sazrijevanja. Kod djevojčica se događa prva menstruacija i ovulacija. Razvijaju se spolni organi kod oba spola. Adolescencija je razdoblje nakon puberteta, tijekom kojeg dolazi do daljnjeg razvoja osobnosti, osamostaljivanja i sazrijevanja. Rast tijela uglavnom traje do 30. godine, a spolna zrelost doseže se od 12. do 15. godine života (pubertet).

Visina većine odraslih ljudi iznosi između 150 i 200 centimetara, a masa između 50 i 100 kilograma. Jedna od vrlo bitnih osobina čovjeka je uspravan hod.

U zrelom razdoblju života, čovjek se ostvaruje na poslovnom i obiteljskom planu. Zdrav i dobro uhranjen[nedostaje izvor] čovjek u prosjeku doživi 70–80 godina. Dokazano je[kako?] da maksimalni životni vijek iznosi 120 godina.[4] Smrt je prestanak bioloških funkcija.

Anatomija[uredi | uredi kôd]

Vanjska anatomija ljudskog tijela - žena i muškarac sprijeda - s oznakama - Croatian (HR).svg
Vanjska anatomija ljudskog tijela - žena i muškarac straga - s oznakama - Croatian (HR).svg

Ljudsko tijelo sastoji se od glave, udova i trupa. Oni se sastoje od organa i različitih tkiva. Dopunjuju se čineći ljudski organizam. Kosti i mišići (koji pomoću antagonističkog stezanja i opuštanja pokreću kosti) čovjeku omogućuju kretanje. Glavni dio čovjekova kostura čini kralježnica koja povezuje kosti udova, glave i trupa.

Ljudi se međusobno razlikuju po fizičkom izgledu i karakternim osobinama.

Fiziologija[uredi | uredi kôd]

Fiziologija se bavi mehaničkim, fizičkim i biokemijskim funkcijama ljudi, napose njihovih organa i tkiva. Promatra tijelo kao skupinu sustava s međusobnom interakcijom, svaki s vlastitom kombinacijom funkcija i svrhom. Fiziologija čovjeka bliska je fiziologiji životinja pa je mnogo spoznaja dobiveno eksperimentima na životinjama. Anatomija i fiziologija usko su povezana područja: anatomija, istražuje oblike, a fiziologija proučava funkcije, uče se zajedno kao dio medicinskog kurikuluma. Mnoge fiziološke varijable (kao razina glukoze u krvi, tjelesna temperatura, pH krvi itd.) moraju se održavati u uskim granicama kako bi se održalo zdravlje. Prevladavajuća tema fiziologije je o homeostazi, održavanju stabilnog unutrašnjeg okruženja unatoč vanjskim flaktuacijama. Primarna funkcija mnogih organskih sustava jest održavanje homeostaze. Na primjer, mokraćni sustav pomaže kontroliranju količine vode u organizmu kao i održavanje pH vrijednosti krvi i izlučivanju otpadnih produkata metabolizma, a krvožilni sustav osigurava tkivima stalnu opskrbu kisikom i hranjivim tvarima i uklanja štetne produkte.

Čovjek prikuplja informacije kroz pet osjetila: vidom, sluhom, njuhom, opipom i okusom.

Evolucijski razvoj čovjeka[uredi | uredi kôd]

Danas je prihvaćena teorija evolucije, koja kaže da se čovjek razvio iz primata.

Ljudska vrsta nastala je prije 3,5 milijuna godina u istočnoj Africi. Moderni čovjek nastao je prije 400.000 godina. Danas na Zemlji živi više od 7 milijardi ljudi. Znanstvenici su izračunom dobili podatak da je na Zemlji do sada ukupno živjelo oko 106 milijardi 400 milijuna ljudi (brojem 106.400.000.000).[5]

Ljudske zajednice[uredi | uredi kôd]

Većina živi u Aziji (61,3 %). Zatim slijede obje Amerike (Južna Amerika ima 5,6 %, a Sjeverna 7,7 % svjetskog stanovništva), Afrika (13 %) i Europa (11,9 %) i Oceanija (0,5 %).[6] Čak 2,5 milijardi ljudi živi u gradovima. Nekad je ljudski životni prostor ovisio o vodi, životinjama i obradivoj zemlji. Zbog razvoja trgovine,[nedostaje izvor] danas ljudi žive praktički po cijelom planetu.

Jedini ljudima stalno nenaseljeni kontinent je Antarktika.

Opća skupština Ujedinjenih naroda proglasila je 1948. godine Opću deklaraciju o pravima čovjeka, a 1989. godine Konvenciju o pravima djeteta.

Galerija[uredi | uredi kôd]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. The Smithsonian Institution, Human Origins Program
  2. http://www.nytimes.com/2011/11/01/world/united-nations-reports-7-billion-humans-but-others-dont-count-on-it.html?_r=1
  3. Jerome LeJeune: Life Begins at Conception, Human Life Alliance of Minnesota, 1997.
  4. urednica Ivanka Borovac, preveli s engleskog jezika: Mladen Jurčić, Kristinka Metzger, Ana Vujaklija i Martina Batinica, Čovjek, naslov izvornika: Human Dorling Kindersley Limited, nakladnik Zdravko Kafol, ISBN 978-953-196-999-4
  5. Bilten, Astronomsko društvo Andromeda, Kapela 2005.
  6. urednik Jelka Jovanović, preveli i prilagodili Zvezdana Šelmić, Olivera Terzić, Ira Stupar, Zdenka Peskarević, Faktopedija, izvorni naslov Illustrated Factopedia Dorling Kindersley Limited, izdavač Marijan Grošelj, izdanje na srpskom jeziku, ISBN 86-84213-03-3

Vidi i:[uredi | uredi kôd]

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

Commons-logo.svgU Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Homo sapiens
Wikispecies-logo.svgWikivrste imaju podatke o: Homo sapiens sapiens